2015
Faaoti e ta outou rama e ama noa ra
Atopa 2015


Parau poro’i a te Peresideniraa Matamua

Faaoti e ta outou rama e ama noa ra

Hōho’a
Runners passing a torch.

Hoho’a na Comstock/Stockbyte/Thinkstock

I te fenua Heleni i mutaa ra, e tata’u te feia horo i roto i te hoê faahororaa raau tei parauhia te lampadedromia.1 I roto i te reira tata’uraa, e tape’a te feia horo i te hoê rama i roto i te rima e a horo’a’tu ai i te taata horo i muri iho e tae roa’tu i te taime e tae ai te taata horo hopea o te pŭpŭ i ni’a i te reni tapaeraa.

Aita te perapeio (prix) e horo’ahia na te pŭpŭ horo vitiviti roa a’e—e horo’ahia râ i te pŭpŭ matamua e tae i ni’a i te reni tapaeraa ma te vai ama noa ta’na rama.

Te vai ra hoê haapiiraa hohonu i ô nei, tei haapiihia mai e te mau peropheta i mutaa iho ra e to teie anotau : e mea faufaa ia haamata i te tata’uraa, e mea faufaa roa’tu râ ia faahope tatou ma te vai ama noa ta tatou rama.

Ua haamata o Solomona ma te puai

Ua riro te arii rahi ra o Solomona ei hi’oraa no te hoê taata tei haamata ma te puai. I to’na apîraa, « hinaaro noa Solomona ia Iehova, e ma te haapa’o atoa i te parau a to’na metua o Davida » (1 Te mau Arii 3:3). Ua mauruuru te Atua ia’na e na ô maira, « a ani i ta’u e horo’a’tu na oe ra » (1 Te mau Arii 3:5).

Aita Solomona i ani i te faufaa e aore râ, i te hoê oraraa maoro, ua ani râ oia, « ei aau ite ta oe e ho mai ia tia ia parau i teie nei feia, ia ite au i te maitai e te ino » (1 Te mau Arii 3:9).

E mauruuru rahi to te Fatu i te reira, e no reira, ua haamaitai Oia ia Solomona eiaha i te paari noa i te tao’a rahi atoa râ e te hoê oraraa maoro.

Noa’tu râ te paari rahi o Solomona e te mau ohipa rarahi ta’na i rave, aita oia i faahope ma te puai. Te mea oto râ i muri a’e, i roto i to’na oraraa, « a rave a’era Solomona i te ino i te aro o Iehova, aore a’era i pee hua ia Iehova » (1 Te mau Arii 11:6).

Te faaotiraa i ta tatou iho hororaa

E hia rahiraa taime to tatou haamataraa i te hoê ohipa e aita i faahope ? Te mau opuaraa haapararairaa ? Te mau faanahoraa faaetaetaraa tino ? Te mau fafauraa ia tai’o i te mau papa’iraa mo’a i te mau mahana atoa ? Te mau faaotiraa ia riro ei mau pĭpĭ maitai a’e na Iesu Mesia ?

E ere anei i te mea pinepine to tatou raveraa i te mau faaotiraa i te ava’e tenuare ra, ma te ura maitai to tatou hinaaro no te raveraa i te reira no te tahi tau mahana, tau hepetoma, e aore râ, tau ava’e rii, e ia ite a’era i te ava’e atopa e, ua to’eto’e roa te mau rehu o te auahi o ta tatou fafauraa ?

I te hoê mahana ua ite au i te hoê hoho’a arearea no te hoê uri te taoto ra i piha’i iho i te hoê api parau o ta’na i mahaehae. E te parau ra, « parau faaite no te haapiipiiraa uri faaroo ».

Tera to tatou huru i te tahi taime.

E mana’o maitai to tatou ; e haamata tatou ma te puai ; ma te hinaaro ia riro i to tatou faito maitai roa a’e. Tera râ i te hopea e vaiiho tatou i ta tatou mau faaotiraa ia mahaehaehia, ia tuuhia i te hiti e ia haamo’ehia.

Te natura ïa o te taata ia haruru, ia topa e i te tahi mau taime e hinaaro ia haere i rapae i te hororaa. Tera râ, tatou te mau pipi na Iesu Mesia, ua fafau tatou eiaha e hamata noa i te hororaa, e faaoti atoa râ i te reira—e ia faahope i te reira ma te vai ama maramarama noa ta tatou rama. Ua fafau mai te Faaora i Ta’na mau pipi e, « Are’a te mau papû e tae noa’tu i te hopea ra, oia te ora » (Mataio 24:13).

Teie rii ta te Faaora i parau fafau mai i to tatou nei anotau : Mai te mea e, e haapa’o tatou i Ta’na mau faaueraa e e haere ho’i i te hopea ma te tape’a ama noa i ta tatou rama, e roaa ïa ia tatou te ora mure ore, te horo’a rahi roa a’e i te mau horo’a atoa a te Atua (a hi’o PH&PF 14:7 ; hi’o atoa 2 Nephi 31:20).

Te maramarama o te ore roa e pohe

I te tahi taime, ia turori tatou, ia topa e aore râ, ia faaru’e atu tatou, e paruparu to tatou mana’o ma te ti’aturi e, ua pohe to tatou maramarama e ua pau tatou i roto i te hororaa. Tera râ, te faa’ite papû nei au e, e ore roa te maramarama o te Mesia e pohe. E anaana te reira i roto i te pô poiri ta’ota’o ma te faaama faahou â i to tatou aau mai te mea e, e horo’a noa a’e tatou i to tatou aau Ia’na ra (a hi’o 1 Te mau Arii 8:58).

Aita e parauraa e, e aha te pinepine e aore râ, e aha te atearaa to tatou toparaa, e ama tamau noa te maramarama o te Mesia ma te anaana. Noa’tu e ; e pô poiri ta’ota’o, mai te mea e, e haere a’e tatou Ia’na ra, na To’na maramarama e haamou i te mau marumaru e e faaama faahou i to tatou varua.

E ere teie hororaa no te ti’araa pĭpĭ i te hoê hororaa vitiviti ; e hororaa atea râ. Horo vitiviti noa’tu â tatou, aita e taa-ê-raa rahi. Hoê noa rave’a e pau ai tatou i roto i teie hororaa maori râ, ia tupu te mana’o eita e nehenehe faahou e aore râ, ia faaru’e.

A ti’a tamau noa ai tatou e a haere noa ai i te Faaora ra, e rê ia tatou te hororaa ma te vai ama anaana noa ta tatou rama.

No te mea, e ere te rama no ni’a ia tatou e aore râ no ni’a i te mea ta tatou e rave ra.

No ni’a râ i te Faaora o te ao nei.

E e maramarama te reira e ore roa e mohimohi. E maramarama te reira e horomii i te poiri, e faaora i to tatou mau puta, e e ama i roto i te oto rahi roa ino e te poiri ta’ota’o.

E maramarama ïa o te na ni’a ê i te haro’aro’araa.

E mata na tatou i te faahope i te haere’a ta tatou i haamata. E na roto i te tauturu a to tatou Faaora e to tatou Taraehara, o Iesu Mesia, e haere ïa tatou i te hopea ma te oaoa e ma te tape’a ama noa i ta tatou rama.

Nota

  1. Harpers Dictionary of Classical Antiquities (1898), « Lampadedromia », www.perseus.tufts.edu/hopper. Te faaite ra o Pausanias i te hoê hororaa rama taa ê, mai te huru ra e hoê taata no te pŭpŭ tata’itahi, aita te feia horo e horo’a i te rama. Tera râ mai te au i roto i te lampadedromia, te taata o te upooti’a, o te taata matamua ïa e tapae i ni’a i te reni hopea ma te vai ama noa ta’na rama.

Hōho’a
Product Shot from October 2015 Liahona