2015
Te e’a e tae ai i te vai-hau-raa
Atopa 2015


Tae atu i te taime e farerei faahou ai tatou

Te e’a e tae ai i te vai-hau-raa

No roto mai i « Finding Safety in Counsel », Liahona, tiurai 1997, 23–25.

Hoê o te mau rave’a e ite ai tatou e, no ô mai i te Fatu ra te faaararaa maori râ, ua titauhia te ture o te mau ite, te mau ite haamanahia.

Hōho’a
Images from the April 2013 general conference.

Mai te mea ra e, aita e hopea to te hinaaro o te Faaora ia arata’i ia tatou i te vahi hau. E te vai ra te vai-tamau-raa i roto i te huru no Ta’na faaiteraa ia tatou i te e’a. Ua hau atu i te hoê o Ta’na mau rave’a no te ti’aoro, ia tae ho’i te reira i roto i te feia e hinaaro e farii. E te reira mau rave’a, i te mau taime atoa, o te tonoraa ïa i te parau poro’i na roto i te vaha o Ta’na mau peropheta i te mau taime atoa ua ti’a i te taata ia farii i te mau peropheta a te Atua i rotopu ia ratou. Ua faaue-tamau-hia taua mau tavini haamanahia ra, ia faaara i te taata, ma te parau ia ratou i te e’a e tae atu ai i te vai-hau-raa.

I te taime a rahi roa ai te hamani-ino-raa i Missouri, i Marite, i te pu’e tau faatoparaa raau o te matahiti 1838, ua ti’aoro te peropheta Iosepha Semita i te Feia Mo’a atoa ia haaputuputu i Far West no te parururaa. E rave rahi e mau fare faaapu i te atea i te vahi mo’emo’e, e aore râ, tei roto i te mau mataeinaa i tera vahi e tera vahi. Ua faaara taa ê oia ia Jacob Haun, te taata tei haamau i te hoê mataeinaa iti na’ina’i tei parauhia Haun’s Mill. Teie te tahi papa’iraa no taua taime ra : « Ua faatae te taea’e Iosepha i te parau ia Haun, te fatu ra i te hoê taviriraa maa, ia faaara i te mau taea’e e ora ra i reira ia faaru’e i reira e ia haere mai i te Far West, aita râ o Haun tane i afa’i i te parau poro’i » (Philo Dibble, i roto « Early Scenes in Church History », i roto Four Faith Promoting Classics [1968], 90). I muri a’e, ua papa’i te peropheta Iosepha i roto i to’na aamu : « Tae mai i teie mahana, ua horo’a mai te Atua i te paari ia’u no te faaora i te taata o te haapa’o i te parau. Aore roa hoê taata tei [haapa’o] i ta’u parau i pohe » (History of the Church, 5:137). I muri iho, ua papa’i te peropheta e, ahiri i fariihia e i haapa’ohia ta’na parau, ua ora ïa te mau taata no Haun’s Mill.

I to tatou nei anotau, ua faaarahia mai ia tatou e, i hea e itehia ai te vai-hau-raa i mua i te hara e i te oto. Hoê o te mau taviri no te ite i taua mau faaararaa ra, maori râ, to ratou ïa faahitiraahia na ni’a iho noa. Ei hi’oraa, hau atu i te hoê taime i roto i teie mau amuiraa rahi, ua faaroo outou i to tatou peropheta ia parau e, e faahiti oia i te parau a te hoê peropheta na mua’tu, riro mai ai oia te piti o te ite e i te tahi taime, te toru o te ite … Ua papa’i te aposetolo Paulo e, « Tei te vaha o na ite toopiti e tootoru ra e riro ai te mau parau atoa na ei parau mau » (2 Korinetia 13:1). Hoê o te mau rave’a e ite ai tatou e, no ô mai i te Fatu ra te faaararaa maori râ, ua titauhia te ture o te mau ite, te mau ite haamanahia. Ia ite-ana’e-hia e, te na ni’a iho noa ra te mau parau a te mau peropheta, e ti’a ïa ia tatou ia haapa’o maitai, e ia î to tatou aau i te mauruuru ia ora i te hoê tau haamaitaihia …

Te here nei to tatou Metua i te ao ra ia tatou. Ua tono mai Oia i Ta’na Tamaiti Fanau Tahi ei Faaora no tatou. Ua ite Oia e, i roto i te tahuti nei, e roohia tatou i te fifi rahi, te mea ino roa’tu, no roto mai ïa i te mau faahemaraa a te hoê enemi ri’ari’a. O te reira te hoê o te mau tumu i horo’a mai ai te Faaora i te mau taviri o te autahu’araa ia ti’a ho’i i te feia e tari’a to ratou no te faaroo e te faaroo no te haapa’o, ia haere i te mau vahi hau.