2013
Hono ‘Ikai ke Maʻongoʻonga ‘a e Palani ‘a Hotau ‘Otuá!
Sune 2013


Hono ʻIkai ke Maʻongoʻonga ʻa e Palaniʻa Hotau ʻOtuá!

Naʻe ʻomi ʻe heʻeku ʻilo ki he ongoongoleleí ha loto falala ke u laka atu ki muʻa ʻi ha taimi naʻe fakamamahi mo fuʻu ongoʻi tukuhāusia ai.

ʻĪmisi
two young men in white

Ngaahi tā fakatātā ʻa Cynthia Clark

Naʻá ku tupu hake ʻi ha feituʻu naʻe ʻikai fuʻu ʻiloʻi ai e Siasí—ko ha kolo ʻoku ui he taimí ni ko Peaka, ʻi he tokelau ʻo Mongokōlia. Ko au ʻoku ʻi loto mālie ʻi ha fānau tangata ʻe toko tolu, pea naʻa mau feohi maʻu pē ʻi heʻemau tutupu haké. Naʻá ku ongoʻi ʻaupito ʻa e mavahe hoku tuongaʻane lahí ki kolo ke hū ki he akó. Naʻá ne foki mai ki ʻapi ʻi heʻene mālōlō he faʻahitaʻu māfaná hili ha taʻu ʻe ua. Naʻe ʻalu homau fāmilí ʻi he faʻahitaʻu māfana ko iá ʻo tuli manu ʻi ha māhina ʻe tolu ʻi he ʻotu moʻungá. Ko e taha ia e ngaahi mālōlō ʻeveʻeva lelei taha ʻi he faʻahitaʻu māfaná ʻi heʻeku moʻuí.

Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe hoku tuongaʻané ha siasi naʻá ne kau ki ai ʻa ia ʻoku ui ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he taimi ko iá naʻe ʻikai te u saiʻia ʻi he ngaahi siasi faka-Kalisitiané, ko ia naʻe ʻikai te u tokanga ki he meʻa naʻá ne fakamatalaʻi mai kiate aú.

Naʻa mau foki mai ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú ʻo mau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha kau ʻaʻahi mei koló. Ko e kau ʻaʻahi ia mei he Siasi naʻe talanoa ki ai hoku tuongaʻané. Naʻá ne foki mo kinautolu ki koló ʻi he pō ko iá. Ne mau toki fanongo ki mui, ko e ʻuhinga ʻo ʻene fokí ko e maʻu hono uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú. Naʻe teʻeki te ne talamai kiate kimautolu kuó ne fakahū ʻene tohi kolé! Naʻe ʻikai fuoloa mei ai naʻe ʻalu hoku tuongaʻane lahí ki hono misioná ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

Ului ki he Ongoongoleleí

Naʻe ʻosi ʻeku ako mei he ako māʻolungá ʻi he taʻu hono hokó, peá u hiki ki kolo ke u hū ki ha ʻunivēsiti. Naʻe kau ki he Siasí ʻa e fāmili naʻá ku nofo aí. Naʻá nau fakaafeʻi au ʻi he pongipongi Sāpaté ke mau ʻalu ki he lotú. Naʻá ku fakakaukau ke u ʻalu tuʻo taha pē, he kuo lahi ʻeku fanongo ʻo kau ki he Siasi ko iá.

Naʻe tā tuʻo lahi ʻeku ʻalu ki he lotú. Naʻá ku ongoʻi fiemālie maʻu pē ʻi heʻeku ʻalu ki aí. Naʻe angalelei maʻu pē e kakai ʻi ai, pea nau talitali lelei maʻu pē au. Naʻe makehe ʻa e Siasí ia mei he meʻa naʻa ku fakakaukau ki aí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata ke fai mai kiate au e ngaahi lēsoni ʻa e kau faifekaú. Ne u felōngoaki mo e kau faifekau ʻi he meimei taʻu ʻe ua.

Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ou fie papitaiso, ka naʻe pau ke toloi hoku papitaisó koeʻuhi ko ʻeku ngaahi palopalema he Lea ʻo e Potó. Naʻe faingataʻa kiate au, ka naʻe faifai pē peá u mateuteu ke u papitaiso. Naʻá ku monūʻia ke papitaiso au ʻe hoku tuongaʻane lahí, he naʻá ne ʻosi mei heʻene ngāue fakafaifekaú ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa. ʻOku ou tangi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku manatu ki he taimi ko iá. Ko e taimi fakafiefia taha ia ʻo ʻeku moʻuí.

Hili ʻeku kau ki he Siasí ne talanoa mai hoku tuongaʻané ʻo kau ki he ngāue fakafaifekaú he meimei ʻaho kotoa pē. Naʻá ne fakalotolahiʻi maʻu pe au ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻá ne tokoniʻi au ʻi heʻeku fakafonu ʻeku tohi kole ke ngāue fakafaifekaú. ʻE ʻikai ngalo ʻiate au ʻeku fiefia mo hoku tuongaʻane ʻi he taimi ko iá.

ʻĪmisi

Ko ha Meʻa Fakamanavahē ne Hokó

Naʻe telefoni mai hoku tuongaʻané ʻi ha efiafi ʻe taha ke u ʻalu ange ke ma feʻiloaki hili ʻa e ngāué. Naʻá ne fie talanoa mai kiate au ʻo kau ki ha ngaahi meʻa fekauʻaki mo ʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻá ma fokotuʻu ʻa e taimi ke ma feʻiloaki ai ʻi he loto koló.

Naʻe lolotonga fai he taimi ko ʻení ʻa e fili fale aleá ʻi Mongokōlia. Naʻe lolotonga fai ha laka fakahāhā ʻa e kakaí koeʻuhi ko e fili fale aleá ʻi he taimi naʻá ma feʻiloaki ai ʻi he loto koló. Naʻe ʻi ai ʻa e kau polisí, ka naʻe fakaʻau ke lahi ange mo fakamanavahē ʻa e laka fakahāhaá, pea faifai ʻo aʻu ki he tuʻunga fakamoveuveú. Naʻe vela ha fuʻu fale lahi mo ha ngaahi kā, pea kamata ke kaikaila ʻa e kakaí. Naʻe fakamanavahē ʻaupito.

Naʻá ku feʻiloaki mo hoku tuongaʻané ʻi ha feituʻu mamaʻo, mei he laka fakahāhaá ka naʻá ne hohaʻa pē ia. Naʻá ne ʻomi ha silini ke totongi ʻaki haʻaku tekisī peá ne talamai ke u fokihangatonu ki ʻapi. Naʻá ne talamai ke ma toe feʻiloaki he ʻaho hokó. Naʻá ne palani ke foki ki hono ʻapí ʻa ia ʻoku ofi ki he feituʻu ʻokú ne ngāue aí. Naʻe aʻu mai ʻa e tekisií peá ma māvae fakavavevave pē peá u ʻalu.

Ne vave ʻeku ʻiloʻi kuo tāpuni ʻe he puleʻangá ʻa e ngaahi halá kotoa koeʻuhi ko e fakamoveuveú. Koeʻuhi ko e ʻikai te u lava ʻo foki ki hoku ʻapí ʻa ia naʻe ofi ʻi he tafa koló, ne u nofo pē ʻi he ngāué he pō kotoa ko iá. Naʻe ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e ngaahi meʻalele mo e kau sotia kuo fakamahafu. Naʻe fakalalahi e moveuveú, pea talaki he puleʻanga ʻoku puleʻi fakakautau he pō ko iá. Naʻe ʻaho ʻe fā hono fuoloa ʻo e tuʻutuʻuni ko iá.

Naʻe haʻu hoku tuongaʻane ʻi he fonó ʻo ʻave au ʻi he ʻosi ʻa e puleʻanga fakakautaú. Naʻá ma ʻalu ki hono ʻapí ʻa ia naʻe fakataha kotoa ai homau kāingá Naʻa nau tangi kotoa pē. Naʻá ku ʻilo ne fanaʻi hoku tuongaʻane lahí ʻi heʻene lue atu ki hono ʻapí.

Ne u ongoʻi hangē ka mafahi hoku mafú. Naʻe mālōlō hoku tuongaʻané ʻi hono taʻu 24 ʻi he laka fakahāhā ko iá. Naʻe kau e ngaahi ʻaho hili e mate hoku tuongaʻané ʻi he ngaahi ʻaho fakamamahi taha ʻo ʻeku moʻuí.

Ne maʻu hoku ui ke ngāue fakafaifekaú lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení. Hili ʻeku ngāue fakataha mo hoku tuongaʻané ki hoku fakauluí, papitaisó, mo teuteu ʻeku ngaahi pepa fakafaifekaú, ne u nofo tokotaha pē ʻi hono fakaava hake hoku uiuiʻí. Naʻá ku ʻohovale ʻi hono ui au ke u ngāue pē ʻi hoku fonuá.

Koeʻuhí he ko au toko taha pē, naʻá ku tūʻulutui ai ʻo fakamālō ki heʻeku Tamai Hēvaní. Naʻá ku lotua foki hoku tuongaʻané. Ne u tangi lahi ʻi heʻeku lotú. Naʻá ku ongoʻi hono fakamoʻoniʻi mālohi mai ʻe he Laumālié ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí mo fakamālohia ʻeku tuí, ʻi he taimi ko ʻeni naʻe lahi ai ʻeku mamahí mo ʻeku ongoʻi tukuhāusiá.

ʻĪmisi

Mei toʻohema ki he toʻomataʻú: ʻAmāsaná mo hono tuongaʻané, mo Toasulen mo ʻAmasaikani.

Ko ha Fakamoʻoni ki Heʻene Palaní

Neongo naʻe ʻikai ke ʻi heni hoku tuongaʻané ke ma fakaava hoku uiuiʻí, ka te u houngaʻia maʻu pē ʻiate ia. ʻOku ou toe fakafetaʻi lahi koeʻuhi ko hono foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e palani fakaofo tahá ia. Te tau ongoʻi ʻa e melinó ʻi hotau lotó kapau te tau muimui ʻi he palani ko ʻení.

ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá kiate kitautolu: “Hono ʻikai ke maʻongoʻonga ʻa e palani ʻa hotau ʻOtuá! Kuo pau … ke tuku hake ʻe he palataisi ʻo e ʻOtuá ʻa e laumālie ʻo e kau māʻoniʻoní, pea tuku hake ʻe he faʻitoká ʻa e sino ʻo e kau māʻoniʻoní, pea ʻe toe fakatahaʻi ʻa e laumālié mo e sinó pea hoko ʻa e tangata kotoa pē ʻo haohaoa mo taʻefaʻamate pea nau hoko ko ha ngaahi laumālie moʻui” (2 Nīfai 9:13).

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku tuongaʻané ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa e loto fakapapau moʻoni ʻoku ou fie maʻu ki hono fakahoko lelei ʻeku ngāue fakafaifekaú. ’Oku ou ʻiloʻi te ne ʻiate au ʻi he ngaahi taimi faingataʻá—pehē foki ki he ʻEikí.