2013
He ‘Ikai Te u Fakangaloʻi Koe
Sune 2013


ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi

“He ʻIkai Te u Fakangaloʻi Koe”

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne fai ʻa e talanoá ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe fonu hoku lotó ʻi he fiefia mo e ʻamanaki lelei ʻi heʻeku ʻalu atu ki heʻeku ʻapoinimeni angamaheni mo e toketaá. Naʻá ku ʻosi sio he tā ʻa e mafu ʻo ʻeku kiʻi pēpeé ʻi ha fakaʻata, pea ko e hili ʻeni ha ngaahi uike mei ai, kuo toe lahi ange ʻa e kiʻi pēpē ʻi lotó. Ko e tuʻo tolu foki ʻeku aʻusia ʻa e mana ʻo e feitamá, pea ʻoku ʻikai pē hōloa ʻeku ofo aí.

Hili ha miniti ʻe hongofulu mei ai, naʻá ku tangi toko taha pē ʻi heʻeku kaá—pea tohi tongi ʻi hoku ʻatamaí ʻa e ʻīmisi ʻo ha kiʻi pēpē kuo mālōlō pea ʻikai toe tā hono mafú.

ʻI he ngaahi ʻaho hokó, hangē ne molé ʻeku fakakaukaú. Ne u ongoʻi liʻekina mo tuēnoa. Naʻe pau ke foki hoku husepānití ki he ngāué, pea vaʻinga holo ʻema fānau ʻe toko tolú ʻi fale pea naʻe kehe pē ke u fafangaʻi kinautolu mo tauhi ʻa e falé ke maʻa. Ka naʻe ʻikai ke tuku ki ai ʻeku fakakaukaú mo hoku lotó. Ko e ʻuluaki meʻa naʻá ku fai ʻi heʻeku foki mai ki ʻapi hili haʻaku mavahe ʻo fai ha ngaahi meʻa kehé, ko ʻeku vakaiʻi pe naʻe telefoni mai ha taha. Hala. Ne u vakaiʻi ʻeku ʻīmeilí ʻi he houa kotoa pē. Ne ʻikai pē. Naʻe kamata ke u fakakaukau pe ʻoku kei tokanga mai koā hoku kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí pe ʻikai. ʻOku nau kei hoko koā ko hoku kaungāmeʻa pe ʻikai? Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi e ngāue mai ʻa Sētane kiate aú.

Naʻá ku vahevahe ki hoku husepānití e ongo ne u maʻú, ʻi ha pō ʻe taha pea naʻe mahino kiate ia e meʻa ʻoku hokó. Naʻá ne lau mai kiate au ʻa e 1 Nīfai 21:15–16:

“ʻE ʻikai te u fakangaloʻi koe, ʻE fale ʻo ʻIsileli.

“Vakai, kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ongo ʻaofi nimá; ʻoku ou manatu maʻu ai pē ki ho ngaahi ʻaá.”

Ne u ʻosi ako mo ʻiloʻi kimuʻa e Fakaleleí. Ne u pehē kuó u ʻosi ʻiloʻi hono ʻuhingá. Ka naʻe ʻikai te u fakahoko totonu ia ki heʻeku moʻuí. Kuo ʻosi fuesia kotoa ʻe Sīsū hoku ngaahi mamahí. Naʻá Ne ʻafioʻi moʻoni e meʻa ne u ongoʻí.

“Ko ʻEne ngāue maʻongoʻonga tahá ʻa e Fakaleleí, pea naʻe fie maʻu ai ʻa Sīsū ke Ne hifo ʻki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē’ (T&F 88:6) ʻo ne kātakiʻi ʻa e ʻngaahi mamahi ʻa e kakai kotoa pē’ (2 Nīfai 9:21). Ko ia ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻoku lahi ange ʻa e taumuʻa ʻo e Fakaleleí, ʻi hono ʻomi pē ha founga ke ikunaʻi ʻaki ʻa e angahalá. ʻOku foaki ʻe he lavameʻa maʻongoʻonga taha ko ʻeni ʻi he ngaahi lavameʻa fakamāmani kotoa peé, ha mālohi ki he Fakamoʻuí ke Ne fakahoko ʻa e talaʻofa ko ʻení: ‘Kapau te mou tafoki ki he Eikí ʻi he loto fakamātoato moʻoni, … te ne fakahaofi ʻa kimoutolu’ (Mōsaia 7:33).”1

Ko hai ha kaungāmeʻa lelei ange te u lava ʻo maʻu lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení, ka ko e taha ʻokú ne lava ke ongoʻi fie kaungā mamahi moʻoni mo au? Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku fie maʻu ke tokoniʻi au ʻe hoku Fakamoʻuí ke u ikunaʻi hoku mamahí. ʻI heʻeku tafoki ki he ʻEikí, naʻá ku ʻilo leva ʻEne ʻofa kiate aú. Naʻá ku ongoʻi fiemālie mo nonga, peá u ongoʻi ʻoku ʻafioʻi lelei au ʻe Sīsū ʻo lahi ange ʻi he meʻa naʻá ku ʻamanaki ki aí. Naʻá Ne hoko moʻoni ko e kaungāmeʻa naʻá ku fakaʻamu ki ai ʻi he ngaahi ʻaho hili ʻeku tama-toó—ʻa ia ko e faʻahinga kaungāmeʻa ia ʻoku ou fie maʻu lahi tahá.

ʻOku ou ʻiloʻi te u lava ʻo tafoki maʻu pē ki hoku Fakamoʻuí, ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻoku fie maʻu ai ke u fakatomala mei heʻeku ngaahi angahalá, ka ʻi he taimi foki ʻoku ou fie maʻu ai ha taha ke ne fakafiemālieʻi aú. ʻOkú Ne ʻi ai maʻu pē. ʻOua naʻa ngalo hotau kaungāmeʻa lelei tahá ko Sīsū Kalaisi, ʻi he taimi ʻoku tau kumi ai ha taha ʻoku mahino kiate ia hotau ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Donald L. Hallstrom, “Tafoki ki he ʻEikí,” Liahona, Mē 2010, 80.

Naʻe fakamatalaʻi mai kiate au ʻe hoku husepānití ʻa e 1 Nīfai 21:15–16. Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku fie maʻu hoku Fakamoʻuí ke tokoni mai ke u ikunaʻi hoku loto mamahí.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Welden C. Andersen