2013
Ko e ʻUhinga ʻOku Tau Fie Maʻu ai e Tohi ʻa Molomoná
ʻEpeleli 2013


ʻUhinga ʻOku Tau Fie Maʻu ai e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
Ko e Tohi Tapu Kātoá, Ko e Tohi ʻa Molomoná

Tā fakatātaaʻi ʻe Bryan Beach; vitioó © 2001 IRI

Mahalo ʻe fehuʻi atu ʻe ha kakai pe ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná he kuo tau ʻosi maʻu ʻa e Tohi Tapú. Ko hono moʻoní, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻe hoko ʻa e meʻá ni (vakai, 2 Nīfai 29:3). ʻOku lahi ha ngaahi ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi hotau kuongá (hangē ko ʻení, vakai, 2 Nīfai 29:7–11). Ko ha ngaahi ʻuhinga siʻi pē ʻeni ʻoku mahuʻinga aí.

Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha kia Sīsū Kalaisi

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he folofolá ha sīpinga ʻo hono fakaʻaongaʻi ʻo ha ngaahi fakamoʻoni lahi ke fokotuʻu e moʻoni ʻi he Siasi ʻo Kalaisí. ʻOku tānaki atu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha fakamoʻoni hono ua ki he Tohi Tapú ʻo hoko ko ha fakamoʻoni kia Kalaisi. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Maʻake E. Pitasoni (1900–84) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, [“Ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná he ʻoku ʻi he ngutu ʻo e kau fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolú ʻa hono fakamoʻoniʻi ʻo e meʻa kotoa pē.] (Vakai, 2 Kolinitō 13:1.) ʻOku tau maʻu ʻa e Tohi Tapú; ʻoku tau toe maʻu foki mo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú na hoko ko ha ongo leʻo—ko ha tohi folofola ʻe ua—mei ha ongo kakai naʻe fakamavahevaheʻi mamaʻo ʻi he kuonga muʻá, ʻo na fakatou fakamoʻoniʻi e fakalangi ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”1 Naʻe toe tānaki mai ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafi Penisoni (1899–1994), [“Kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ko e ʻEikí tonu pē naʻá Ne ʻomai e Tohi ʻa Molomoná ke hoko ko Hono fakamoʻoni paú.”]2

Ko e Kakato ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku tau ʻilo ha “ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga … kuo toʻo” mei he Tohi Tapú he taimi kotoa pē (1 Nīfai 13:40). ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí mo toe ʻomi ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ki māmani (vakai, 1 Nīfai 13:38–41). Hangē ko ʻení, ʻoku tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tau ʻilo kuo pau ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻi he fakauku (vakai, 3 Nīfai 11:26) pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke papitaiso e fānau valevalé (vakai, Molonai 8:4–26).

Mahuʻinga ki he Siasi Kuo Toe Fakafoki Maí

Naʻe fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ko e Tohi ʻa Molomoná ko e “makatuʻuloto ia ʻo ʻetau tui fakalotú.”3 ʻI heʻetau ʻilo ʻení, ʻoku ʻikai hangē naʻe hoko noa pē ʻa hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, ko e ʻosi pē ia ha ʻaho ʻe 11 mei he lava ke fakatau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho 26 ʻo Māʻasi 1830. Naʻe ʻikai ke fokotuʻu e Siasí kae ʻoua kuo maʻu ʻe hono kāingalotu ʻa hono folofola makatuʻulotó.

Ko ha Tāpuaki ʻi Heʻetau Moʻuí

Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita, fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, “ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻotuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.”4 ʻOkú ne maʻu e mālohi ke liliu e moʻuí—kau ai ʻa kimoutolu mo kinautolu ʻoku mou vahevahe ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo kinautolú. Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, [“ʻOku mahino e tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi homou ʻulungāngá, mālohí, pea mo hoʻomou loto toʻa ke hoko ko e fakamoʻoni ki he ʻOtuá. ʻE hanga ʻe he tokāteline mo e ngaahi sīpinga mālohi ʻi he tohí ʻo hiki hake, fakahinohino, pea mo fakalotolahiʻi kimoutolu. … ʻE hanga ʻe hano ako ʻi he faʻa lotu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo langa hake ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí, ki Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, pea mo ʻEne ongoongoleleí. Te ne langa hake hoʻo tui ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻi he kuonga muʻá mo onopōní. … Te ne lava tohoakiʻi koe ke ofi ange ki he ʻOtuá ʻi ha toe faʻahinga tohi. Te ne lava ʻo liliu ha moʻui ke lelei ange.”]5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Mark E. Petersen, “Evidence of Things Not Seen,” Ensign, May 1978, 63.

  2. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 204.

  3. Siosefa Sāmita, ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná.

  4. Siosefa Sāmita, ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná.

  5. Henry B. Eyring, “Ko ha Fakamoʻoni,” Liahona, Nōvema 2011, 69–70.

Ngaahi Lēsoni ʻo e Sāpaté

Ko e Tefito ʻo e Māhina ní: Ko e Hē mei he Moʻoní mo hono toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí