2013
Ko e hā ʻa e Kaungāmeʻa Moʻoni?
ʻEpeleli 2013


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

Ko e hā ʻa e Kaungāmeʻa Moʻoni?

ʻĪmisi
Elaine S. Dalton

Kuo liliu ʻa e ʻuhinga ʻo e kaungāmeʻá ʻi he māmani fetuʻutaki fakatekinolosia ʻo e ʻaho ní. Te tau meimei fakakaukau he ʻahó ni ʻoku tokolahi hotau “ngaahi kaungāmeʻá.” ʻOku moʻoni pē ia: ʻoku tau fiefia ʻi he malava ko ia ke ʻilo pea mo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku lolotonga hoko ʻi he moʻui ʻa ha tokolahi ʻo hotau ngaahi mahení pea pehē ki he ngaahi kaungāmeʻa ʻi he kuo hilí mo e lolotongá, pea naʻa mo e kakai kuo teʻeki ke tau fetaulaki ʻoku tau ui ko hotau ngaahi kaungāmeʻá.

ʻOku faʻa fakaʻuhingaʻi ʻa e foʻi lea “kaungāmeʻá” ʻi he fetuʻutaki fakamītiá ko e ngaahi fetuʻutaki kae ʻikai ko e feohi. ʻOkú ke lava ke ʻoatu ki ho “ngaahi kaungāmeʻá” ha pōpoaki, ka ʻoku ʻikai tatau ʻeni ia mo e ʻi ai ha feohi fakahangatonu mo e taha ko iá.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tuku ʻetau tokangá ʻi he maʻu ha ngaahi kaungāmeʻá. Mahalo ʻoku totonu ke tau tokanga ange ki he hoko ko ha kaungāmeʻá.

ʻOku lahi e ngaahi fakaʻuhinga ki he hoko ko ha kaungāmeʻá. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻeku fanongo kia ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻene lea fekauʻaki mo hono ʻuhinga ʻo e hoko ko ha kaungāmeʻa mo ha ivi lelei ki he ngaahi kaungāmeʻa ʻi heʻetau moʻuí. Kuo hoko ʻene fakaʻuhingá ko ha ivi tuʻuloa ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ne pehē, “Ko e ngaahi kaungāmeʻá ʻa e kakai ko ia oku nau ʻai ke toe faingofua ange hono moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”1 ʻI he ʻuhinga ko ʻení, ʻoku hoko e feinga ki he lelei taupotu taha ʻa ha taha ko e ʻelito ia ʻo e kaungāmeʻa moʻoní. Ko e fakamuʻomuʻa ia ʻo ha taha kehé. ʻOku ʻuhinga ia ki he mātuʻaki faitotonu, mateaki, pea mo angamaʻa ʻi he tōʻonga kotoa pē. Mahalo ko e foʻi lea ko e tukupaá ʻokú ne veteki ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e anga fakakaumeʻá.

ʻI he taʻu 15 hoku ʻofefine ko ʻEme, naʻá ne fai ha fili fekauʻaki mo e faʻahinga kaungāmeʻa te ne kumí. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻene Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakaava ki he ʻAlamā 48. Naʻá ne ʻosi fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi veesi ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ʻEikitau ko Molonaí: “Pea ko ha tangata sino mālohi mo kaukaua ʻa Molonai; ko ha tangata ia naʻá ne maʻu ʻa e ʻilo haohaoa. … ʻIo, pea ko ha tangata ia ʻa ia naʻe tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisí” (veesi 11, 13). Naʻá ne ʻosi tohiʻi ʻi he tafaʻakí, “ʻOku ou fie teiti mo mali mo ha tangata hangē ko Molonaí.” ʻI heʻeku siofi ʻa ʻEme mo e faʻahinga talavou naʻe feohi pea teiti mo ia kimui ʻi hono taʻu 16, naʻe lava ke u fakatokangaʻi naʻá ne fakafōtungaʻi mai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko iá mo tokoniʻi ha niʻihi kehe ke nau moʻui ʻo fakatatau mo honau tuʻunga ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá, ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki, pea mo e ngaahi tamai mo e kau taki ʻo e kahaʻú.

ʻOku tokoniʻi ʻe he ngaahi kaungāmeʻa moʻoní ʻa kinautolu ʻoku nau feohí ke “hiki ʻo kiʻi tuʻunga māʻolunga ange [mo] kiʻi toe lelei ange.”2 Te mou lava ʻo fetokoniʻaki, tautautefito ʻi he kau talavoú, ke teuteu ke fakahoko ha ngāue fakafaifekau fakaʻeiʻeiki. Te mou lava ʻo fetokoniʻaki ke mou kei moʻui angamaʻa. ʻE lava ke hanga ʻe homou ivi takiekina mo e anga fakakaumeʻa māʻoniʻoní ʻo tokoniʻi lahi e moʻui ʻa kinautolu ʻoku mou feohí pea mo e ngaahi toʻutangata ʻe hoko maí.

Naʻe ui ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau Ākongá ko Hono Ngaahi Kaungāmeʻa. Naʻá ne pehē:

“Ko ʻeku fekaú ʻeni, Ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú.

“ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lahi hake ʻene ʻofá ʻi he meʻá ni, ke ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko hono kāingá”

“Ko hoku [kaungāmeʻa] ʻa kimoutolu, ʻo kapau ʻoku mou fai kotoa pē ʻa ia ʻoku ou fekau kiate kimoutolú.

“ʻOku ngata mei heni, ʻoku ʻikai te u ui ʻa kimoutolu ko e kau tamaioʻeiki; he ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he tamaioʻeikí ʻa ia ʻoku fai ʻe hono ʻeikí: ka kuó u ui ʻa kimoutolu ko e kaungāmeʻa; he ko e meʻa kotoa pē kuó u fanongo mei heʻeku Tamaí, kuó u fakaʻilo ia kiate kimoutolu” (Sione 15:12–15; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻI hoʻo moʻui ʻaki mo vahevahe ko ia e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te ke tohoakiʻi mai ai kiate koe ha kakai tokolahi te nau fie hoko ko hao kaungāmeʻa—ʻo ʻikai ko ha fetuʻutaki pē ʻi he fetuʻutaki fakamītiá ka ko e faʻahinga kaungāmeʻa naʻe fakafōtunga ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene ngaahi folofolá mo ʻEne Sīpingá. Tuku hoʻo māmá ke ulo atu ʻi hoʻo feinga ko ia ke hoko ko ha kaungāmeʻa ki he niʻihi kehé, he ʻe tāpuekina ai ʻe ho mālohí ʻa e moʻui ʻa ha tokolahi ʻoku mou feohi. ʻOku ou ʻilo ko e taimi te ke tokanga ai pē ki hoʻo hoko ko e kaungāmeʻa ki he niʻihi kehé, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he kau palōfitá mo e ngaahi sīpinga ʻi he folofolá, te ke fiefia ange mo hoko ko ha ivi tākiekina ki he leleí ʻi he māmaní pea te ke maʻu ʻi ha ʻaho ʻa e talaʻofa nāunauʻia ʻoku hā ʻi he folofolá fekauʻaki mo e kaungāmeʻa moʻoní: “Pea ko e feohi fakakāinga ʻa ia ʻoku ʻiate kitautolu ʻi hení, ʻe ʻiate kitautolu ia ʻi ai, ka ʻe ō fakataha ia mo e nāunau taʻengata” (T&F 130:2).

ʻĪmisi

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá © iStockphoto.com/Fonikum pea mo Les Nilsson

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Robert D. Hales, “This Is the Way; and There Is None Other Way,” ʻi he Brigham Young University Speeches of the Year, 1981–82 (1982), 67.

  2. Gordon B. Hinckley, “The Quest for Excellence,” Liahona, Sept. 1999, 8.