2013
Ngaahi Fuakava ʻo e Temipalé
ʻEpeleli 2013


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ngaahi Fuakava ʻo e Temipalé

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení, pea aleaʻi ia mo e kau fefine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí ʻo ka feʻunga ke fakahoko. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni atu ki hono fakamālohia ʻo e kau fefiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko ha konga longomoʻui ʻo hoʻo moʻuí. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, ʻalu ki he reliefsociety.lds.org.

ʻĪmisi
Sila ʻo e Fineʻofá

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻOku mahuʻinga fau ʻa e ngaahi feilaulau mo e ngāue kotoa ʻoku fai ke maʻu ai ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui ʻoku maʻu ʻi he temipalé, ʻa ia te tau lava ai ʻi ha ʻaho ʻo toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi ha fetuʻutaki fakafāmili taʻengata pea fakakoloaʻi ʻaki e ngaahi tāpuaki mo e mālohi [mei] he langí.”1 Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke hū he temipalé, te ke lava ʻo teuteu ke maʻu e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé ʻaki haʻo:

  • Tui ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Fakatupulaki ha fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

  • Poupou mo muimui ki he palōfita moʻuí.

  • Moʻui taau ke maʻu ha lekomeni temipale ʻaki haʻo totongi vahehongofulu, moʻui maʻa, faitotonu, tauhi e Lea ʻo e Potó, pea moʻui fakatatau mo e ngaahi akonaki ʻo e Siasí.

  • Foaki e taimí, ngaahi talēnití mo e meʻa ʻoku maʻú ke langa ʻaki e puleʻanga ʻo e ʻEikí.

  • Kau atu ki he ngāue hisitōlia fakafāmilí.2

Naʻe toe akoʻi foki ʻe Palesiteni Monisoni, “ʻI heʻetau manatuʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi he [temipalé], te tau malava ange ai ke kātakiʻi e faingataʻa kotoa pē mo ikunaʻi e ʻahiʻahi kotoa pē.”3

Mei he Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7; 25:13; 109:22

Mei Hotau Hisitōliá

“Naʻe fakatefua ha Kāingalotu ʻe 5,000 tupu ʻi he Temipale Nāvuú ʻi he hili hono fakatapuí. …

“Naʻe hanga ʻe he ivi, mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi fuakava fakatemipalé ʻo poupouʻi e kāingalotú lolotonga ʻenau fonongá, ʻi he taimi ne nau fehangahangai ai mo e momokó, ʻafú, fiekaiá, masivá, puké, fakatuʻutāmakí pea mo e maté.”4

Naʻe hoko ʻa Sela Lisi (Sarah Rich) ʻo hangē ko ha kau fefine tokolahi ʻo e Fineʻofá, ko ha taha ngāue temipale. Naʻe fakamatala fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne aʻusiá: “He kapau naʻe ʻikai e tui mo e ʻilo kuo foaki mai kiate kimautolu ʻi he temipale ko iá … [ʻe he] Laumālie ʻo e ʻEikí, ne mei hangē ʻemau fonongá ʻamautolu ko ha taha ʻoku taufā ʻi he fakapoʻulí. … Ka naʻa mau tui ki heʻemau Tamai Hēvaní pea mau falala kiate Ia mo ongoʻi ko Hono kakai fili kimautolu … , ko ia ne ʻikai ke mau ongoʻi loto mamahi ka mou ongoʻi fiefia he kuo hoko mai e ʻaho ʻo e homau fakatauʻatāinaʻí.”5

Ko e hiki fonongá naʻe ʻikai ko ha “fai-ʻi he-taʻe-ʻilo” ki he kau fefine faivelenga ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe pouaki kinautolu ʻe heʻenau ngaahi fuakava ʻo e temipalé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní—ko ha Maama ki he Māmaní,” Liahona, Mē 2011, 93.

  2. Vakai, Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 23.

  3. Thomas S. Monson, Liahona, Mē 2011, 93.

  4. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 34.

  5. Sarah Rich, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 34.

Ko e Ngataʻanga ʻo e Hala Paʻalé, tā ʻe Glen S. Hopkinson, ʻoua naʻa hiki hano tatau