2013
Tataki ki he Temipalé
ʻEpeleli 2013


Tataki ki he Temipalé

ʻĪmisi
ʻEletā Jairo Mazzagardi

ʻOku ueʻi ʻe he temipalé ha ngaahi ongo ʻe lava ke ongo vave ki he lotó, ʻi ha kakai tokolahi.

Kimuʻa pea uiuiʻi au ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu hono Ua ʻo e Kau Fitungofulú, ne u ngāue mo hoku uaifí ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi he ongo Temipale Kemipinasí mo Sao Paulo Palāsilá. Naʻá ku faʻa fakatumutumu maʻu pē ʻi he ongo temipalé ni, ʻi he faʻa tohoakiʻi mai ʻo e kakai ʻoku fononga ofi mai ki he temipalé, ke nau afe, hū, pea mo fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo iá.

ʻOku fakamatala ange ʻi he taimi ʻoku nau hū mai aí, he ʻikai ke nau lava ʻo toe hoko atu ki loto taʻe tomuʻa fai e teuteu ʻoku totonú. Naʻa mau toki fakamatalaʻi ange leva ʻa e taumuʻa ʻo e temipalé, vahevahe ha ngaahi tefitoʻi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, pea mo fakaafeʻi ke nau talanoa mo e kau faifekaú. ʻOku hoko ʻa e temipalé, ʻiate ia pē ko ha faifekau maʻongoʻonga ki ha kakai tokolahi koeʻuhí he ʻokú ne ueʻi ha ngaahi ongo te ne lava ke hū he taimi pē ko iá ki he lotó.

ʻOku ou ʻiloʻi tonu mo hoku uaifi ko ʻElisapetí ʻa e mālohi ʻo e faʻahinga ongo peheé. ʻI he meimei taʻu ʻe 40 kuo hilí, naʻe kamata ai hono faʻa ʻohake ʻe ha kaungāmeʻa lelei, ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻemau ngaahi pōtalanoá. Naʻe ʻi ai e taimi ʻe niʻihi, naʻá ne fekau mai ʻa e ongo faifekaú ke mau talanoa. Naʻá ma saiʻia ʻi he ongo faifekaú peá ma loto ke fai mai e ngaahi lēsoní, ka naʻe ʻikai ke ma tokanga moʻoni ʻi he meʻa te na akoʻí.

Naʻe liliu ʻeni ʻi ʻOkatopa 1978, ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai ʻe hoku kaungāngāué ha ngaahi kaungāmeʻa, kau ai kimaua, ki he ʻoupeni hausi ʻo e Temipale Sao Paulo Palāsilá. Naʻá ne nō ha ngaahi pasi ʻo ne totongi pē ʻe ia, ke lava hono ngaahi kaungāmeʻá ʻo kau fakataha mo ia ʻi he temipalé, ʻa ia ne maile ʻe meimei 50 (kilomita ʻe 80) hono mamaʻó.

Ko e taimi naʻe hū ai ʻa ʻElisapeti ki he loki papitaisó, naʻá ne ongoʻi ha faʻahinga meʻa naʻe teʻeki ke ne aʻusia ki muʻa, ko ha faʻahinga meʻa naʻá ne toki ʻilo ki mui ko e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ongoʻí ni ne hoko ko ha fiefia lahi ʻi hono lotó. Naʻá ne ʻilo ʻi he momeniti pē ko iá naʻe moʻoni ʻa e Siasí pea ko e Siasi ia naʻe fie kau ki ai.

Naʻá ku maʻu ʻa e ongo tatau ʻi he ʻosi ʻo e ʻoupeni hausí, ʻi he taimi naʻe fakafeʻao ai kimautolu ki he loki silá mo akoʻi mai ʻa e tokāteline ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá. Naʻe ongo kiate au ʻa e tokāteliné. Naʻá ku lavameʻa ʻi heʻeku ngāué, ka kuo fuoloa haʻaku ongoʻi taʻelata ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā te ne fetongi ʻení, ka naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻi ai haʻane fekauʻaki mo hoku fāmilí Naʻe kamata ai, ʻi he loki silá, ke tonu ʻi heʻeku fakakaukaú mo hoku lotó ʻa e ngaahi meʻá.

Naʻe fetuʻutaki mai ʻa e ongo faifekaú ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē mei ai. Naʻá ma mātuʻaki fie fanongo ʻi he taimi ko ʻení ki heʻena pōpoakí.

Naʻe poupouʻi kimaua ʻe he ongo ʻeletaá ke ma lotu fakamātoato fekauʻaki mo e moʻoní. Naʻá ku pehē leva ko e founga pē taha ʻeni te u lava ke lotu aí. Naʻá ku ʻilo he ʻikai ke u lava ʻo fai ha tukupā ke kau ki he Siasí taʻe-maʻu ha fakamoʻoni moʻoni. Naʻá ku hohaʻa ke fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní ʻo kole ha fakamahino meiate Ia, ka ʻi he taimi tatau, naʻá ku fakapapauʻi te Ne tali ʻeku lotú. Naʻá ku vahevahe mo Ia ʻa e fakaʻamu moʻoni ʻa hoku lotó mo kole ke Ne foaki mai ha tali ko ē te ne fakapapauʻi mai ko e kau ki he Siasí ko e hala totonú iá.

ʻI he Lautohi Faka-Sāpaté he uike hono hokó, naʻe tangutu ʻi hoku tuʻá homa kaungāmeʻa naʻá ne fakaafeʻi kimaua ki he ʻoupeni hausi ʻo e temipalé. Naʻá ne punou mai ʻo kamata fakatalanoa mai. Naʻe tali fakapatonu ʻe he ngaahi lea naʻá ne faí ʻa e meʻa naʻá ku lotua ke ʻiló. Naʻe ʻikai haʻaku toe veiveiua naʻe folofola mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate au ʻo fou mai ʻiate ia. ʻI he taimi ko iá, ko ha tangata loto lahi mo loto fefeka au, ka naʻe fakavaivaiʻi hoku lotó pea kamata ke u tangi. ʻI he taimi ne ʻosi ai e lea hoku kaungāmeʻá, naʻá ne fakaafeʻi leva au mo hoku uaifí ke mau papitaiso. Naʻá ma tali.

ʻI he ʻaho 31 ʻo ʻOkatopa 1978, kuo teʻeki ʻosi ha māhina mei he meʻa ne ma aʻusia ʻi he Temipale Sao Pauló, ne papitaiso pea hilifakinima kimaua. ʻI he ʻaho hono hokó naʻá ma kau ʻi he sēsini fakatapui hono ua ʻo e Temipale Sao Paulo Palāsilá. Naʻá ma toe foki ʻi ha ʻosi ha taʻu ʻe taha mei ai ki he temipalé mo ha toko ua ʻo ʻema fānau tangatá ke silaʻi ko ha fāmili. Naʻe hoko kotoa e ngaahi meʻá ni ʻe tolu ko ha ngaahi aʻusia lelei mo fakangalongataʻa. Kuó ma hoko atu ʻi hono pukepuke ʻo e ngaahi ongo ko iá ʻaki ʻema ō maʻu pē ki he temipalé ʻi he ngaahi taʻú kotoa.

ʻOsi ha taʻu ʻe uofulu mā valu mei he ʻaho naʻá ma papitaiso aí, kuó u toe tuʻu mo hoku uaifí ʻi he Temipale Sao Paulo Palāsilá. Ko e toki ʻosi pē ia hono ui au ko e palesteni ʻo e temipalé. Ko ha aʻusia ongo kiate kimaua ke fononga ʻi he ngaahi holo ʻo e fale ʻo e ʻEikí pea mo e toe ongoʻi foʻou ʻa e ngaahi ongo fakalata ne hoko ko e tupuʻanga ʻo ʻema uluí.

ʻOku kei ʻomi pē ʻe ha fiefia lahi he temipalé kiate au mo hoku uaifí. Ko e taimi ʻokú ma mamata ai ki he hū ʻa ha ongomeʻa kei talavou ki he temipalé ke sila ko ha fāmili taʻengatá, ʻokú ma ongoʻi ha ʻamanaki lelei lahi.

ʻOku ʻi ai ha kakai tokolahi he funga māmaní kuo nau ʻosi mateuteu ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. ʻOku nau ongoʻi ha fieinua ki he meʻa naʻá ku ongoʻi ʻi he taʻu ʻe 30 tupu kuo hilí. ʻOku mālohi feʻunga pē ʻa e temipalé ia mo hono ngaahi ouaú ke feau ʻa e fieinuá mo fakafonu ʻenau masivá.

Faitaaʻi ʻe Laureni Fochetto