2013
Tali ki he Kole ke Fakatokolahi e Kau Faifekaú: Ko Hono Fakatupulekina ʻo ha Loto ʻaki e Ngāue Fakafaifekau ‘i he ‘Apí pea ‘i he Siasí.
ʻEpeleli 2013


Tali ki he Kole ke Fakatokolahi e Kau Faifekaú: Ko Hono Fakatupulekina ʻo ha Loto ʻaki e Ngāue Fakafaifekau ʻi he ʻApí pea ʻi he Siasí

‘Oku tangutu ‘a Pīsope Vikitā Nokālesi ‘o e Uooti Palake Sakapuko, ‘o e Siteiki Puēnosi ‘Aealisi ‘Āsenitina Konikelesó, ‘i muʻa ‘i ha papa fanongonongo ‘oku fonu ‘i he ngaahi tā ‘o e kau talavou mo e kau finemui ‘e toko 37 ‘o hono uōtí. ʻI he taimi pē ‘oku ‘alu ai hanau toko taha ‘o ngāue fakafaifekau, ‘okú ne hiki leva ha kiʻi fakamatala ‘i he tafaʻaki ‘o hono taá.

Naʻá ne pehē, “ʻOku fiefia maʻu pē ‘a ‘eku kau talavoú mo e kau finemuí ‘i heʻenau hū mai ki hoku ‘ōfisí ‘o nau sio ‘i he ngaahi taá mo e ngaahi fakamatalá. ʻOkú ne fakaʻaiʻai ke nau teuteu ki heʻenau ngāue fakafaifekaú.”

‘Oku fakaʻaliʻali mai e laumālie ‘o e ngāue fakafaifekaú ‘e he uooti ko ‘eni ‘i Puēnosi ‘Aealisí. Naʻé ‘i ai ha toʻu tupu ‘e toko 19 ‘i he ‘uluaki māhina ‘e ono ‘o e 2012—pea ko e toko 14 ‘o kinautolu ko e kau papi ului—naʻa nau ‘alu atu mei honau ‘apí ‘o ngāue fakafaifekau taimi kakakto ‘i ha fonua kehekehe ‘e valu. Kuo tukupā ha peseti ‘e 80 tupu ‘o e toʻu tupu ‘oku taʻu motuʻa feʻunga ke ‘alú, ke nau ‘alu ‘o ngāue fakafaifekau.

Kuo tuʻo lahi ha kole mai ‘a e kau taki ‘o e Siasí ‘i he ngaahi taʻu kuo toki ‘osí ke fakatokolahi ange e toʻu tupu ‘oku nau ‘alu ‘o ngāue fakafaifekaú.

Naʻe faleʻi ‘e ‘Eletā M. Lāsolo Pālati ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e ngaahi fāmilí mo e kau takí ‘i he konifeleisi lahi ‘o ‘Epeleli 2005, hili hono pulusi ‘e he Siasí ‘a e Malangaʻaki ‘Eku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú, ke nau ohi hake ‘a e laumālie ‘o e ngāue fakafaifekaú mo teuteuʻi ha kau talavou mo ha kau finemui tokolahi ange ke nau fai ha ngāue fakafaifekau fakaʻeiʻeiki ‘i hono tokoniʻi kinautolu ke nau ‘iloʻi pe ko hai ‘a kinautolu mo akoʻi kiate kinautolu ‘a e tokāteliné (vakai, “Ha Toe Tokotaha,” Liahona, Mē 2005, 69).

Kuo hoko foki hono fanongonongo ‘e Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ‘i he konifelenisi lahi ‘o ‘Okatopa 2012 ‘e holoki hifo ‘a e fakangatangata ʻo e taʻu motuʻa ki he ngāue fakafaifekaú, ko ha toe fakamanatu ‘oku fakavavevaveʻi ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Ene ngāué.

‘Oku tokanga ‘aupito ‘a e ngaahi fāmilí mo e kau taki tokolahi ‘o e Siasí ki he ngaahi pōpoaki ko ‘ení pea nau fokotuʻu haʻanau ngaahi tala tukufakaholo ki he ngāue fakafaifekaú ‘i honau feituʻú.

Tokoniʻi ‘a e Toʻu Tupú ke Mahino ko Hai ‘a Kinautolu

‘I he tali ki he fehuʻi, “ʻOku founga fēfē hoʻo teuteuʻi ha toʻu tupu tokolahi pehē ke nau fie ‘alu ‘o ngāué?” Naʻe tali ‘e Pīsope Nokālesi ‘o pehē, “‘I hono ui au ke hoko ko e pīsopé, ko e ‘uluaki meʻa naʻá ku tokanga ki ai ko e toʻu tupu ‘o e uōtí, pea naʻá ku fakamahinoʻi ki he kau taki kehe ‘o e uōtí ‘oku fie maʻu ke mau hoko ko ha konga ‘o ‘enau moʻuí.

Hangē ko ‘ení, naʻe ‘i ai ha fatongia ‘i he uōtí ‘o e kau faifekau kotoa mei Sakapukó ki muʻa pea nau toki ‘alú. Naʻe faʻa ui ‘a e kau papi ului foʻoú mo e kau mēmipa ‘oku māmālohí ke nau hoko ko e kau faiako, ‘a ia naʻe tokoni ia ki hono teuteuʻi kinautolu ke nau akoʻi e ongoongoleleí.

Naʻe toe aleaʻi foki ‘e Pīsope Nokālesi ke fai hano teuteuʻi fakalaumālie ‘o e toʻu tupú ki he ngāue fakafaifekaú ‘i haʻane ngāue fakataha ki ai mo e kau faifekau taimi kakato fakalotofonuá.

Naʻe fakapaleʻi e kau taki fakalotofonuá mo e kāingalotu ‘o e Siasí ‘i heʻenau tukupā ke tokoniʻi e toʻu tupu ‘o e uōtí, ‘o nau mamata ai ki ha tupulekina lahi e laumālie ‘o e ngāue fakafaifekaú.

Ko ha Fāmili ‘oku Loto ʻaki e Ngāue Fakafaifekaú

‘Oku ‘iloʻi ‘e Kaafi mo ‘Eloisi ‘Anitulusi mei Tuleipā, ‘Iutā, USA, hono ‘uhinga ‘o hono mau ha fāmili ‘oku loto ʻaki e ngāue fakafaifekaú. ʻOku ‘i ai hona makapuna tangata ‘e toko 17 kuo ‘osi ngāue fakafaifekau, pea kuo tuʻo ono ʻa ʻena ngāue fakafaifekaú.

Naʻe pehē ‘e Kaafi ‘Anitulusi, “Ko hono fakatupulekina e laumālie ‘o e ngāue fakafaifekaú ‘i homou fāmilí, ko ha meʻa ia ʻoku kamata mei he kei iiki ‘a e fānaú.”

Naʻe poupou ki ai ‘a Sisitā ‘Anitulusi. Naʻá ne pehē, “ʻOku ‘ikai te te tuku ke hoko ‘a e ngāue fakafaifekaú ko ha meʻa ‘okú te ‘amanaki fakalongolongo pē ki ai, ka ‘okú te talanoa ki heʻete fānaú mo e makapuná ‘o kau ki ai ‘o hangē ha meʻa ‘oku ‘ikai toe fehuʻiá—ko e taimi te ke ‘alu ai ‘o ngāue fakafaifekaú, ka ‘oku ‘ikai ko e kapau, te ke fie ‘alu.”

ʻOku mahuʻinga foki hono akoʻi ‘o e toʻu tupú ke nau ‘iloʻi ko hai ‘a kinautolú ‘aki hono tā ‘a e sīpingá ‘o e ngāue fakafaifekaú kiate kinautolu. Naʻe Tali ‘e Misa mo Sisitā ‘Anitulusi ‘a hona ‘uluaki ui ki he ngāue fakafaifekaú ‘i he 1980, ‘i he ‘amanaki ke ‘alu hona foha siʻisiʻi tahá ‘o ngāue fakafaifekaú.

Naʻe tohi ange hona mokopuna tangata ʻe taha hili haʻane maʻu ha meʻaʻofa naʻá na ʻave ki ai ke tokoni ki heʻene teuteu ngāue fakafaifekaú. Naʻe pehē ‘e Sisitā ‘Anitulusi, “Naʻá ne fakamālō mai kiate kimaua [koeʻuhí ko e meʻaʻofá] ka naʻá ne pehē, ‘Ka ko e meʻa ‘oku mahuʻinga angé, ko ‘eku fakamālō atu kiate kimoua koeʻuhí ko e sīpinga kuó mo taá.’”

Akoʻi ‘a e Tokāteliné

Naʻe pehē ‘e ‘Eletā Pālati, “ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e toʻu tupú ke nau hanganaki atu ʻe fakapapauʻi ʻe he ngaahi mātuʻá mo e kau taki ʻo e Siasí ʻoku nau ʻilo pea mahino kiate kinautolu ʻa e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí. ʻE fakapapauʻi ange ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ‘a e moʻoní ki honau lotó pea te ne fakaulo ʻa e Maama ‘o Kalaisí ‘i honau laumālié. Ka hili ia, kuo ʻi ai mo ha toe toko taha kuo [mateuteu] kakato ke hoko ko ha faifekau” (M. Russell Ballard, “Ha Toe Toko Taha,” 71).

‘Oku ‘i ai ha kiʻi kolo ki ‘uta ʻoku maile ‘e 6,000 (9,600 km) hono mamaʻó mei Puēnosi ‘Aealisi, ko e Kolo Hōsea Pení (Horseshoe Bend) ‘oku ofi ki Poisi, ‘Aitahō, USA, kuo nau vakai foki mo kinautolu ki he tupulekina lahi ‘a e ngāue fakafaifekaú ‘i hono poupouʻi ‘e he ngaahi fāmilí mo e kau takí ‘enau ngaahi feinga ke akoʻi ‘a e ongoongoleleí ki honau toʻu tupú.

‘Oku ‘i ai ha toʻu tupu ‘e toko hiva ‘oku nau ngāue fakafaifekau mei ha kiʻi kolo ‘oku toko 75 pē hono kāingalotú.

Naʻe fakamamafaʻi ‘e ‘Eletā Lāsolo M. Nalesoni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e ngaahi ‘uhinga mo e ngaahi lelei ‘o e ngāue fakafaifekaú. “ʻOku ngāue ‘a e kau faifekau kotoa pē … ʻi he ʻuhinga pē ʻe taha ke toe lelei ange e moʻui ʻa e kakai kehé. ʻE fakafōtunga ʻe he fili ko ia ke ngāue fakafaifekaú ʻa e ikuʻanga fakalaumālie ʻo e tokotaha faifekaú, ʻa hono malí, pea mo hona hakó ʻi he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú. ʻOku fakanatula pē ʻa e fakaʻamu ko ia ke ngāué ʻi he ului, moʻui taau mo mateuteu ʻa e tokotahá” (“ʻEke ki he Kau Faifekaú! Te Nau Lava ʻo Tokoniʻi Koe!” Liahona, Nōvema 2012, 18).

Naʻe tui ki ai ‘a Mātini Uoka, palesiteni ‘o e Siteiki ‘Emeti ʻAitahoó. Naʻá ne pehē, “ʻOku fokotuʻu ‘e he ngāue fakafaifekaú ha talavou pe finemui ‘i ha hala ‘a ia te ne tākiekina ‘a e moʻuí ‘a ha ngaahi toʻu tangata lahi. ʻOku mau fai homau tūkuingatá ‘i he siteikí ke teuteuʻi ‘a e toʻu tupú ke ngāue fakafaifekau.”

‘Oku kau ‘i he konga ʻo e teuteu ko iá, ‘a hono akoʻi ‘a e tokāteliné ki he toʻu tupú. ‘Oku kau ‘i he faingamālie ‘oku maʻu ʻe he toʻu tupu ‘o e Kolo Hōsea Pení, ha kalasi teuteu ngāue fakafaifekau fakauike ‘a ia ‘oku akoʻi ‘e ha palesiteni fakamisiona mālōlō—pea ‘oku poupouʻi ‘e he kalasi ko iá ‘a e ako fakafaifekau ‘oku fai ‘i he fakataha teuteu fakafaifekau fakamāhina ‘a e siteikí mo ‘enau Kemi Fakataʻu ‘o e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

Naʻe ngāue fakataha ‘a Laleini ‘Ātama—‘a ia ko e toko taha ‘o e fānau ‘e toko ono ‘a Kaafi mo Sisitā ‘Anitulusí—mo hono husepāniti ko Simí ‘i he Misiona Koupenihaikeni Tenimaʻaké mei he 2007 ki he 2009. Naʻá ne fakamoʻoni ki hono mahuʻinga ‘o hono akoʻi ‘o e ongoongoleleí ‘i ‘apí.

Naʻá ne pehē, “Ko e taha ‘o e ngaahi meʻa mahuʻinga taha te ke lava ‘o fai ke tokoniʻi ‘a e fānaú ke nau fakatupulaki ha fakamoʻoni ki he ngāue fakafaifekaú, ko hono fai ‘o e ngaahi efiafi fakafāmili ‘i ‘apí mo hono ako fakafāmili ‘o e folofolá. Kapau te te foaki kiate kinautolu ‘a e makatuʻunga mālohi ko ia ‘o e ako mo e ʻilo ki he ongoongoleleí, ‘oku nau mateuteu lahi pea nau ‘ilo lahi ange ai foki ki he ongoongoleleí.”

ʻOku tuʻu ʻa Pīsope Vikitā Nokālesi ‘i he veʻe papa fanongonongo ‘oku fakaʻaliʻali ai e ngaahi tā ‘o e toʻu tupu kotoa ‘o hono uōtí, kau ai mo kinautolu ‘oku nau lolotonga ngāue fakafaifekaú.

Tā ‘i he angalelei ‘a Paul L. Garvin