2013
Ko Hono Maʻu e Mahino ki he Papitaisó
ʻEpeleli 2013


Fānaú

Ko Hono Maʻu e Mahino ki he Papitaisó

Ko hai te ne papitaiso aú?

Ko hai pē te ne papitaiso koé, ʻe fie maʻu ke ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí—ʻa e mālohi ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. Ko e taimi naʻe fie maʻu ai ʻe Sīsū ke papitaisó, naʻá Ne hāʻele kia Sione Papitaiso, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Mātiu 3:13).

Ko e taha te ne papitaiso koé te ne maʻu ha ngofua mei hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló.

Kuo pau nai ke u pulia hifo he vaí ke u papitaiso?

Naʻe papitaiso ʻa Sīsū ʻi he fakauku, ʻa ia ko hono ʻuhingá, naʻe pulia kakato ki he loto vaí pea toe tuʻu vave hake (vakai, Mātiu 3:16). Ko e founga ʻeni ʻe papitaiso ai koé. ʻOku fakamanatu mai ʻe he papitaiso ʻi he founga ko ʻení, ʻoku tau tuku ki mui ʻa ʻetau moʻui motuʻá kae kamata ha moʻui foʻou ʻoku fakatapui ke tauhi ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú.

Ko e hā e ngaahi palōmesi ʻoku ou fai ʻi he taimi ʻoku ou papitaiso aí?

Ko e taimi ʻokú ke papitaiso aí, ʻokú ke fai ai ha fuakava, pe ko ha fepalōmesi ʻaki, mo e Tamai Hēvaní. ʻOkú ke palōmesi kiate Ia te ke fai ha ngaahi meʻa, pea ʻokú Ne palōmesi ke tāpuakiʻi koe. ʻOku fakamatalaʻi ʻa e fuakava ko ʻení ʻi he lotu tāpuaki ʻo e sākalamēnití ʻoku fakahoko he Sāpate kotoá (vakai, T&F 20:77–79). ʻOkú ke palōmesi:

  • Ke manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi.

  • Ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

  • Ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻa ia ko hono ʻuhingá ke fakamuʻomuʻa ʻEne ngāué ʻi hoʻo moʻuí mo fakahoko e meʻa ʻokú Ne fie maʻú kae ʻikai ko e fie maʻu ʻa e māmaní.

ʻI hoʻo tauhi ʻa e palōmesi ko ʻení, ʻoku palōmesi leva ʻa e Tamaí ʻe ʻiate koe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻe fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá.

Ko e hā e Laumālie Māʻoniʻoni?

Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻafoaki mahuʻinga taha ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ʻikai kakato ho papitaiso ʻaki ʻa e vaí kae ʻoua kuo foaki atu ʻe ha kau tangata ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ha tāpuaki ke ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai,  Sione 3:5).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha mēmipa ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá. ʻOkú Ne fakamoʻoniʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi mo tokoni ke tau ʻilo e meʻa ʻoku moʻoní. ʻOku tokoni mai ke tau mālohi fakalaumālie. ʻOku fakatokanga mai ʻi he fakatuʻutāmakí. ʻOku tokoni mai ke tau ako. ʻE lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoni ke tau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

Ko e taimi ʻe fakamaʻu ai koe ko e mēmipa ʻo e Siasí, ʻe lava ke ke feohi maʻu pē mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo kapau te ke fili ʻa e totonú.

Ko e hā kuo pau ke u taʻu valu ai ka u toki papitaisó?

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻoku ʻikai totonu ke papitaiso ʻa e fānaú kae ʻoua kuo nau lalahi feʻunga ke mahino kiate kinautolu ʻa e faikehekehe ʻo e totonú mo e halá, ʻa ia ʻoku pehē ʻe he folofolá ko e taʻu valu (vakai, Molonai 8:11–12; T&F 29:46–47; 68:27).

Taá © Dynamic Graphics; tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe David Stoker, Matthew Reier, mo Sarah Jenson