2013
Kuó Ne Toe Tuʻu
ʻEpeleli 2013


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Kuó Ne Toe Tuʻu

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyering

ʻOku hoko ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ko ha maʻuʻanga ʻamanaki lelei mo loto ʻakí. Pea ʻe lava ke pehē ki ha faʻahinga fānau pē ʻa e ʻOtuá. Naʻe hoko ia kiate au ʻi ha ʻaho ʻo e faʻahitaʻu māfaná ʻi Sune 1969 ʻi he mālōlō siʻeku faʻeé, pea kuo pehē ai pē he taʻu kotoa talu mei ai, pea ʻe pehē ai pē kae ʻoua ke u toe mamata kiate ia.

Naʻe hanga ʻe he fiefiá ʻo fetongi vave ʻa e mamahi ʻo e māvae fakataimí. Naʻe ʻikai ko ha ʻamanaki lelei ʻataʻatā pē ki ha feʻiloaki fiefia. ʻOku ou lava ke u sioloto atu pe ʻe fēfē haʻatau toe feʻiloaki mo hotau ngaahi ʻofaʻanga kuo fakamāʻoniʻoniʻi mo toetuʻú, he kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa lahi ʻo fou mai Heʻene kau palōfitá pea kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hono moʻoni ʻo e Toetuʻú kiate au.

“Ko kinautolu ʻeni te nau ʻalu atu ʻi he toetuʻu ʻa e kau angatonú. …

“Ko kinautolu ʻeni kuo tohi honau ngaahi hingoá ʻi he langí, ʻa ia ʻoku hoko ai ʻa e ʻOtuá mo Kalaisi ko e fakamaau ki he kakai kotoa pē.

“Ko kinautolu ʻeni ko e kau tangata angatonu ʻa ia kuo fakahaohaoaʻi ʻia Sīsū ko e fakalaloa ʻo e fuakava foʻoú, ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻa e fakalelei haohaoa ko ʻení ʻi he lilingi hono taʻataʻa ʻoʻoná” (T&F 76:65, 68–69).

Koeʻuhí ne veteki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté, ʻe toetuʻu ʻa e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní kuo fāʻeleʻi ki he māmaní ʻi ha sino he ʻikai toe mate. ʻE lava leva ʻe heʻeku fakamoʻoní pea mo hoʻo fakamoʻoní ki he moʻoni nāunauʻia ko iá ʻo toʻo atu ʻa e mamahi ʻo e mole ha mēmipa ʻofaʻanga ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa kae fetongi ʻaki ia ha hanganaki fiefia mo ha loto fakapapau moʻoni.

Kuo ʻosi foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu kātoa ʻa e meʻaʻofa ʻo e toetuʻú, ʻa ia ʻe toe fakahū ai hotau laumālié ki he sino ʻoku ʻikai ha toe mele fakaesinó (vakai, ʻAlamā 11:42–44). ʻE hā kei talavou mo fiefia ʻeku faʻeé, pea ʻe mole ʻa e haʻahaʻa ʻo e taʻu motuʻá mo e ngaahi taʻu ʻo e faingataʻaʻia fakaesinó. ʻE hoko mai ia ki ai pea mo kitautolu ko ha meʻaʻofa.

Ka kuo pau ke fai ʻe kimautolu ʻoku fakaʻānaua ke nofo mo ia ʻo taʻengatá, ha ngaahi fili ke nau taau mo e feohi ko iá, ke nofo ʻi he potu ʻoku ʻafio nāunauʻia ai ʻa e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga kuo toetuʻú. Ko e potu pē ia ʻe taha ʻe lava ke hokohoko atu ai e moʻui fakafāmilí ʻo taʻengatá. Kuo hanga ʻe ha fakamoʻoni ki he moʻoni ko iá ʻo fakatupulaki ʻeku loto fakapapau ke fakafeʻungaʻi au pea mo kinautolu ʻoku ou ʻofa aí ki he nāunau māʻolunga taha ʻo e puleʻanga fakasilesitialé tuʻunga ʻi he ngāue ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí (vakai, T&F 76:70).

ʻOku foaki mai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino ki he feinga ko ʻeni ki he moʻui taʻengatá, ʻi he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití ʻokú ne tokoniʻi au pea ʻe lava foki ke ne tokoniʻi koe. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ke fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó ʻi he houalotu sākalamēniti kotoa pē.

ʻOku tau palōmesi ke manatu maʻu pē ki he Fakamoʻuí. ʻOku tokoni ʻa e fakataipe ʻo ʻEne feilaulaú ke tau fakahoungaʻi ai ʻa e kāfakafa ʻo e totongi naʻá Ne fai ke maumauʻi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté, ke foaki mai ha ʻaloʻofa kiate kitautolu, pea mo ʻomi ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi angahalá kotoa kapau te tau fili ke fakatomala.

ʻOku tau palōmesi ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku fakamanatu mai ʻe he lau e folofolá mo e lea ʻa e kau palōfita moʻuí mo e fanongo ki he kau malanga fakalaumālie ʻi heʻetau ngaahi houalotu sākalamēnití ʻa ʻetau ngaahi fuakava ke fai iá. ʻOku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau fakakaukaú pea mo hotau lotó ʻa e ngaahi fekau ʻoku tau fie maʻu taha ke tauhi ʻi he ʻaho ko iá.

ʻOku talaʻofa mai e ʻOtuá ʻi he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití te Ne fekauʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia kitautolu (vakai, Molonai 4:3; 5:2; T&F 20:77, 79). Kuó u fakatokangaʻi ʻi he momeniti ko iá, ʻoku lava ke fai mai ʻe he ʻOtuá kiate au ha meʻa ʻoku ongo ʻo hangē ha ʻinitaviu fakatāutahá. ʻOkú Ne fakamanatu mai ʻa e meʻa kuó u fai naʻe fakahōifua ki Aí, ʻa ʻeku fie maʻu ʻa e fakatomalá mo e fakamolemolé, pea mo e hingoa mo e fofonga ʻo e kakai ʻokú Ne finangalo ke u tokoniʻi Maʻaná.

ʻI he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻú, ne liliu ʻe he toutou hoko ʻa e aʻusia ko iá ʻa e ʻamanaki leleí ki ha ngaahi ongoʻi manavaʻofa mo ne ʻomi ha fakamahino kuo ʻosi fakaʻatā ʻa e ʻaloʻofá kiate au ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo e Toetuʻú.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisi kuo toe tuʻú, ko hotau Fakamoʻui, mo hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoa pea mo e fakahinohino ki he moʻui taʻengatá.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

ʻOku totonu ke tau “fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē kiate [kitautolu], koeʻuhí ke ʻaonga ia kiate [kitautolu] pea [tau] poto ai” (1 Nīfai 19:23). Fakakaukau ke mou lau ʻa e lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití, ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:76–79. Hili haʻamou lau ʻa e ngaahi akonaki naʻe fai ʻe Palesiteni ʻAealingi fekauʻaki mo e lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití, te ke lava pē ke fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fakakaukauʻi ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tataki ai ʻe he lotu ko ʻení ʻenau moʻuí pea mo tokoni ke nau foki ʻo toe nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi.

Faitaaʻi ʻe Matthew Reier; Kuó Ne Toe Tuʻu, tā ʻe Del Parson, ʻoua ʻe ʻai hano tatau