2013
Ko e Inu mei he Matavai Mapunopuná
ʻEpeleli 2013


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

Ko e Inu mei he Matavai Mapunopuná

Ko Sīsū Kalaisí ko e fauniteni ʻo e vai ʻo e moʻuí.

Ko e taimi ʻoku tau talanoa ai ki he fakaʻofoʻofa ʻo e ngaahi temipalé, ʻoku tau faʻa talanoa pē ki he ngaahi tauá, matapā sioʻatá, mo e ngaahi sioʻata fakatātā teuteú. ʻOku tau talanoa ʻi he loto ʻapasia ki he faiʻanga papitaisó, ngaahi loki ʻenitaumení, ngaahi loki silá, mo e loki silesitialé.

Ka ko e taimi ʻoku fakatapui ai ʻe he palōfitá ha temipale ki he ʻEikí, ʻokú ne fakatapui ʻa e falé kotoa, kae ʻikai ko e ngaahi feituʻu fakaʻofoʻofa pē ʻoku fakatokangaʻi ʻe he taha kotoá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he lotu fakatapui ʻo e Temipale Kenisesi Siti Mīsulí: [“ʻOku mau fakatapui ʻa e kelekele ʻoku tuʻu ai ʻa e temipale ko ʻení. ʻOku mau fakatapui ʻa e konga kotoa ʻo e fale fakaʻofoʻofá ni, mei he fakavaʻe ʻoku ʻikai fai ha mamata ki aí ki he ʻīmisi fakaʻeiʻeiki ʻo Molonai ʻoku fungani ʻaki hono feituʻu māʻolunga tahá.”]1 Ko e taimi naʻe fakahoko ai ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e lotu fakatapui ʻo e Temipale ʻOkiteni ʻIutaá, naʻá ne fakatapui ʻa e “ngaahi fakavaʻé, holisí, falikí, ʻaofí, tauá, mo e ngaahi konga kotoa ʻo e falé,” peá ne lotua ke maluʻi ʻa e “ngaahi konga fakamīsiní kotoa, ngaahi uaeá mo e maama ʻuhilá, ʻa e nāunau fakamokomokó mo e ʻeleveitá, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e falé.”2

ʻOku ou fakafetaʻi ʻi hono ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau palōfitá ke fakatapui ʻa e konga kotoa pē ʻo e ngaahi temipalé kotoa. Neongo ʻoku mahino ko e hinisi ʻo ha matapā pe nāunau maama ʻuhila ʻoku siʻi ange hono mahuʻingá ʻi ha ʻōlita ʻi ha loki sila, ka ʻoku tokoni ʻa e faʻahinga konga iiki peheé ki he taumuʻa taupotu taha ʻo e temipalé.

Ne tokoni ha taha ʻo e ngaahi konga iiki ange ko ʻení ke u ʻilo ai ha lēsoni tuʻuloa. Naʻá ku ʻi he loto Temipale Sōlekí ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻo teuteu ke mavahe mei he loki teuteú hili haʻaku kau ʻi ha ouau maʻá e kau pekiá. Naʻá ku fakatokangaʻi ha fauniteni inu, peá u ʻilo naʻá ku fieinuá, peá u punou hifo leva ke inu fakavavevave. Naʻe haʻu ha pōpoaki ki heʻeku fakakaukaú:

ʻOkú ke inu ʻa e vai ko ʻeni ʻi he temipalé, ka ʻokú ke inu moʻoni nai ʻa e vai ʻo e moʻuí ʻoku maʻu ʻi hení?

Naʻe ʻikai ko ha fakahalaiaʻi mamafa—ka ko ha kiʻi valokiʻi lelei pē pea mo ha fehuʻi ongo ki he laumālié.

Ko ʻeku tali ki he fehuʻi ko iá ko e ʻikai. Naʻe ʻikai ke u inu kakato ʻa e vai ʻo e moʻui ʻo e temipalé. Kuo pau ke talaatu naʻe kiʻi hē atu ʻeku fakakaukaú ʻi ha ngaahi miniti ki muʻa, ʻi heʻeku maʻu ʻa e ngaahi ouau maʻá e pekiá. Neongo ne u fai ha ngāue lelei maʻa ha kakai naʻa nau fie maʻu ʻeku tokoní, ka kuo teʻeki ai ke u tuku ke u maʻu ʻa e tokoni kotoa ʻoku ou fie maʻú.

ʻI he taimi ní, ko e taimi kotoa pē ʻoku ou ʻalu ai ki ha temipale, ʻoku ou kumi ha fauniteni inu peá u afe ʻo inu. ʻOku ou fehuʻi kiate au pe ko e hā hono lahi ʻo ʻeku inu mei he matavai mapunopuna ʻo e vai ʻo e moʻuí. Ko ʻeku talí: ʻOku teʻeki lahi feʻunga. Ka ʻoku fakautuutu ʻeku fieinuá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, ʻi he “Kansas City Missouri Temple: ‘Beacon of Divine Light’—an Offering of Hands and Hearts,” Church News, Mē 12, 2012, ldschurchnews.com.

  2. Joseph Fielding Smith ʻi he “Ogden Temple Dedicatory Prayer,” Ensign, Mar. 1972, 12.

Taá © iStockphoto.com/Amphotora