2013
Ko hono Fili ʻo e Konga Lelei Angé
ʻEpeleli 2013


Ko Hono Fili ʻo e Konga Lelei Angé

Ko e taimi ʻe niʻihi kuo pau ke ke tukuange ha faʻahinga meʻa lelei ki ha meʻa ʻoku lelei ange.

Naʻe fakaʻohovaleʻi ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻe Solotani Suki (Zoltán Szücs of Szeged) ʻo Seiki, Hungalí, ʻene faiako ʻaʻalo pōpaó ʻi haʻane talaange he ʻikai ʻalu ia ki Siamane ki ha feʻauhi.

Naʻe talaange ʻe Solotani, “Ko e ʻaho tatau pē ia mo hoku ʻaho papitaisó, ko ia, te u pehē ʻikai.”

ʻI hono taʻu 17, ne ʻosi ikunaʻi ʻe Solotani ha ngaahi feʻauhi lahi ʻi he lova pōpaó. Ko ha sipoti manakoa ʻeni ʻi Hungali, pea naʻe sai ʻa Solotani—sai feʻunga ke ala hoko ko ha palofesinale. Makehe mei heʻene fili ke nofo mei he feʻauhí, ʻe vavé ni mo ha tuku fakaʻaufuli ʻe Solotani ʻa e ʻalo pōpaó. Naʻe ʻi ai ha meʻa lelei ange ke ne fai.

Naʻe lelei ʻa e ʻalo pōpaó kia Solotani. Kuó ne ako ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú ʻa e mapuleʻi kitá, talangofuá, mo e ngāue mālohí, ʻi heʻene ngāue mo ʻene faiakó. Ne toe ako foki ʻa Solotani ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa pea mo e ngaahi ʻulungaanga te ne uesia ʻene ʻaʻaló. Naʻe ʻikai ko ha moʻui faingofua; naʻe fakataʻelata, pea ʻe fie aʻu ha toe taimi lahi ange kapau ʻe liliu ʻo palofesinale. Ko e kau palofesinalé ʻoku nau fakamālohisino houa ʻe 12 he ʻaho pea kuo pau ke nau feʻauhi ʻi he Sāpaté.

ʻOku pehē ʻe Solotani, “Naʻe toʻo ʻe he ʻalo pōpaó ha konga lahi ʻo hoku taimí. Naʻá ku loto taʻe-ʻunua. Naʻá ku siʻaki ha meʻa lahi mei heʻeku moʻuí koeʻuhí ko ia.”

Ko e ʻuhinga ia ne fakakaukau ai ʻa Solotani he ʻikai ke lava ʻo līʻoa ki he ongoongoleleí mo e ʻalo pōpaó fakatouʻosi. Naʻá ne talaange ki heʻene faiakó ʻi he 2004 he ʻikai toe ʻalo pōpao ia.

ʻI he konga ki muʻa ʻo e taʻu ko iá ne kamata akoʻi ai ʻe he kau faifekaú e faʻē ʻa Seikí. Naʻe ʻikai ke kau ia ʻi he ngaahi lēsoní. Naʻe fakatoupīkoi pē ʻi heʻene tali e fakaafe ʻene faʻeé ki hono papitaisó. Ka naʻe ueʻi hono lotó ʻe he meʻa naʻá ne ongoʻi ʻi heʻene hū pē ki he falelotú. Naʻe loto ʻa Solotani ke talanoa mo e ongo faifekaú, ko ha konga ʻo e ʻuhingá he naʻe lava ke femahinoʻaki mo kinaua.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe mālie kiate au ʻa e ongo faifekaú koeʻuhí he ko ha kakai angamaheni pē kinaua ka ʻokú na moʻui ʻi ha tuʻunga moʻui māʻolunga ange.”

Koeʻuhí ko e tuʻunga moʻui māʻolunga ange naʻe ʻosi moʻui ʻaki ʻe Solotani ʻi heʻene hoko ko ha taha ʻalo pōpaó, naʻá ne tali lelei leva ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí ko ha meʻa mahuʻinga. Naʻe papitaiso ia ʻi ha ʻosi ha māhina ʻe ua mei ai.

ʻI he kamataʻangá naʻá ne fakakaukau ʻe kei lava pē ʻo hoko atu ʻene ʻalo pōpaó kae ʻikai feʻauhi ʻi he Sāpaté. Ka koeʻuhí ko ha tokotaha ia, ko ʻene tukupā pē ki ha ngāue pe meʻa, ʻoku loto ke fai hono lelei tahá ai, naʻe fili leva ke tuku ʻaupito ʻene ʻalo pōpaó.

Naʻe tuʻo taha haʻane feinga ke ʻalo pōpao pē ko ha meʻa fakafiefia ki ai ʻi he hili ʻo ʻene papitaisó. Ko e taimi naʻá ne fai ai ʻení, ne kole ange ʻene faiakó ki ai ke tokoni ʻi hono akoʻi ha niʻihi mo fokotuʻutuʻu e ngaahi folaú he ʻoku ʻikai fie feʻauhi. Ka naʻe ʻikai loto ke ne fai ha tukupā ke ʻalo pōpao—pe ki ha toe ʻekitivitī—te ne felei e hala ki hono tuʻunga fakaākongá.

Ko ia ne tautau leva ʻe Solotani hono fohé pea līʻoa ki he ngāue he Siasí, ʻi ha fili ʻoku faitatau mo ia naʻe fai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ʻi he taimi naʻe mali aí. Ko ha taha tāmeʻalea lelei ʻa Palesiteni Hanitā pea naʻá ne tā ha ngaahi meʻalea kehekehe lahi. Naʻe tā ʻi he ngaahi efiafí ʻi ha ʻōkesitulā, ka naʻe fepaki e tōʻonga moʻui ʻa kinautolu naʻe feohi mo iá mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí. Ko ia ne tuku leva ʻe Palesiteni Hanitā ʻene ngaahi meʻaleá pea toki tātātaha pē hono toʻo mai ki he ngaahi hiva fakafāmilí.1

ʻOku manatu ʻa Solotani he ʻalo pōpaó, ka kuó ne ʻilo ʻoku mālohi feʻunga ʻene manako ʻi he ʻalo pōpaó ke feʻauhi, pea mo malava ke ikunaʻi, ʻa ʻene ʻofa ki he ʻEikí kapau ʻe fuʻu ofi ki he sipotí ni.

ʻE lava ke hoko ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau pē ki ha faʻahinga ʻekitivitī ʻokú ne ʻave kitautolu mei he tuʻunga ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke tau aʻusiá. Mahalo naʻa lelei ange kiate kitautolu takitaha ke tau foua ʻa e moʻuí taʻe-maʻu ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi—ʻo tatau ai pē kapau ko ha ngaahi meʻa lelei—kae ʻoua naʻa tuʻu mole ai ʻetau moʻui taʻengatá kae maʻu kinautolu.

ʻOku pehē ʻe Solotani, “Naʻá ku moʻui ʻaki e Siasí. Naʻe faingofua pē ke u tuku ʻi heʻeku ʻilo he ʻikai lava ʻo hoko ʻa e ʻalo pōpaó ko ha maʻuʻanga moʻui ʻo kapau ʻoku ou fie mālohi he Siasí pea hoko pē ia ko haku manako. Ka, naʻá ku fie maʻu ke fakamuʻomuʻa e Tamai Hēvaní.”

Naʻe kamata ako leva ʻe Solotani ʻa e ongoongoleleí ʻaki e loto vivili tatau ʻokú ne fai ʻi ha meʻa pē. Naʻá ne fokotuʻu ha taumuʻa ke ngāue fakafaifekau. Naʻe loto ke nofo pē ʻi hono fonuá ʻo akoʻi ha niʻihi kehe.

Naʻe ngāue ʻi Hungali pea ʻoku hoko he taimí ni ko ha faiako lea faka-Pilitāniá ʻi ha akoʻanga māʻolunga. ʻOkú ne kei fokotuʻutuʻu pē ʻa ʻene ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻa ʻi he ongoongoleleí. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke tau tukuange he ʻoku nau fakafaingataʻaʻia ʻa e hala ʻo e ʻOtuá. ʻOku faingofua ke tuku ʻa e meʻa ʻoku koví he taimi ʻoku tau ʻilo ai ʻoku totonú. ʻOku ʻikai ke tau faʻa ʻilo e taimi ʻoku totonu ke tau tuku ai ha meʻa lelei koeʻuhí ko ha meʻa ʻoku lelei angé. ʻOku tau fakakaukau te tau lava pē ʻo pukepuke mo kei muimui he palani ʻa e ʻOtuá, koʻeuhí he ʻoku ʻikai kovi.” Ka ʻoku ʻiloʻi ʻe Solotani kuo pau ke tau tukuange ʻa e leleí kapau ʻokú ne taʻofi kitautolu mei he muimui he palani ʻa e ʻOtuá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Eleanor Knowles, Howard W. Hunter (1994), 81.

Naʻe tuku ʻe Solotani Suki ʻo Seiki, Hungalí, ʻa e ʻalo pōpaó kae maʻu ha taimi lahi ange ki he ongoongoleleí.

ʻOlungá: taá © Thinkstock; ʻi laló: faitaaʻi ʻe Adam C. Olson