2003
O Loo I Ai le Faamoemoe o loo Susulu mai i o Tatou Luma
Me 2003


O Loo I Ai le Faamoemoe o loo Susulu mai i o Tatou Luma

E mafai ona e ala mai i aso uma … ma le faamoemoe o loo susulu mai i ou luma aua o loo i ai sou Faaola.

I nai aso a o lumanai le fanau mai o le tama teine matua a le ma fanau, sa tau manatunatu ona matua pe o se tama pe o se teine. O le Aso Sa na sosoo ai i le lotu, sa la usuina ai upu nei: “O le a oso mai sou sulu” (“Ia Viia Oe le Atua,” Viiga, nu. 10). Sa faafuasei ona la maua se malamalama ma tilotilo atu le tasi i le isi ma faapea, “O le teine!” Ina ua fanau mai le pepe, sa la faaigoaina ia Hope (Faamoemoe).

Sa talafeagai lelei le igoa o Hope, ma ua lima nei ona tausaga. E ala mai o ia i aso taitasi ma sagisagi atu mo ni mea fou na te aoaoina. Ua i ai nei o ia i lona tausaga muamua i le aoga, ma e ese le tele o mea e manao o ia e aoao. E susulu mai ona mata le “faamoemoe atoatoa lelei” (tagai i le 2 Nifae 31:20).

I nai vaiaso na sei mavae atu nei sa ou feiloai atu ai i le toatele o outou tamaitai talavou. Sa tatou feiloai ma outou e uiga i a outou taleni, o o outou tauiviga, ma a outou miti mo le lumanai. O lea lava ou te iloa o outou foliga i lo’u mafaufau. O loo ou vaai atu i mata fiafia o se tamaitai talavou e na o le ono masina talu ona auai i le Ekalesia. O loo ou vaai atu i foliga o se teineitiiti ua tuua toatasi e na o ia le tagata o lona aiga e auai i le Ekalesia, o loo nofonofo na o ia i le fale faatali pasi. O loo ou vaai atu i mata popole o se teineitiiti sa fesili, “Pe mafai ea ona ou agavaa ina ia ou alu atu i le malumalu?” Ma o loo ou vaai atu i foliga vaivai o tamaitai talavou e ala popo mo le seminare i le vaveao. A o ou talanoa atu ia te outou, sa ou tau vaavaai pe ou te iloaina atu se susulu mai i o outou mata o le faamoemoe atoatoa lelei.

Ou te tau mafaufau lava i nisi taimi pe tou te manatuaina o outou o afafine o se Tama Faalelagi e alofa ia te outou. Ina ua papatisoina outou, sa outou mulimuli i le faataitaiga a lo outou Faaola, ma sa outou ulufale atu i le ala e toe foi atu ai i lo outou aiga faalelagi. Na saunoa mai Nifae, ua outou i ai nei “i lenei ala sa’o ma le lauitiiti e tau atu i le ola e faavavau; ioe, ua ulu atu ai outou i le faitotoa” (2 Nifae 31:18). Ona ua outou i ai nei i lena ala, ma ina ia mafai ona tumau ai, e tatau ona i ai so outou faamoemoe, se faamoemoe o le a oso mai sou sulu ma faamalamalama ai lou ala.

Na fesili Mamona, “Po o le a le mea … tou te faamoemoe i ai?” O lana tali ua ta’u mai ai ia te i tatou ni faamoemoega tetele se tolu: “E ia te outou le faamoemoe ona o le togisala a Keriso, ma le mana o lona toe tu mai, ina ia faatuina i le ola faavavau” (Moronae 7:41).

Ina ua papatisoina outou, sa avea outou ma tagata ua auai i le uluai faamoemoe tele, o le Togiola a Keriso. O taimi uma lava tou te aai ai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga, ua outou maua le avanoa e toe amata ai ma fai ia lelei teisi atu. E pei ua tanumia le vaega o lou tagata tuai e le agavaa, ae toe amatalia se ola fou.

Sa ou talanoa i ni tamaitai talavou se toalua o e sa la tanumia moni o la’ua ala tuai. Sa i ai ni o la’ua ofu e le tusa ai ma tulaga faatonuina o afafine o le Atua, o lea sa la eliina ai se lua loloto i le palapala, ma tuu uma i ai i le lua o la’ua ofu e le talafeagai, ma tanu ai!

O lou faamoemoe ma le faatuatua i le Faaola o le a faateleina pe a e salamo ma e faia e oe lava ia ni suiga faaletagata e tutusa ma le tanumiaina o au lava agasala. E mafai foi ona e talosagaina le fesoasoani a ou matua ma lou epikopo, a o e galue ai i le faaleleia atili. Afai e te salamo ma e ‘ai ma inu ma le tatau i le faamanatuga, ona mafai lea ona e “savali i le ola toefuataiina” (Roma 6:4). O le a oso mai sou sulu ona o le Togiola a Keriso. Talu ai ona ua e papatiso, o lena la ua e i ai i le ala i le ola e faavavau. Ia tau lava o lou tumau ai iina!

O le faamoemoe tele lona lua o le Toetu. Ua tofu outou ma le folafolaga, o le a outou toe tutu ona o le Faaola o Iesu Keriso, ma ua outou iloa a mavae lenei olaga, o le a sili atu foi le isi olaga e ola ai.

O si o’u tei o Katie, o se tamaitai e 20 tausaga sa aoga i le iunivesite, ma e tele naua ana taleni ma ana fuafuaga mo le lumanai. Na maliu Katie i se faalavelave tau taavale i le fa tausaga talu ai. E ui lava ua matua misia o ia e lo matou aiga, ae matou te iloa o le a matou toe faatasi ma ia ma e matou te le o popole mo ia. O totonu o le atotupe a Katie sa i ai lana pepa faataga o le malumalu na tuuina i ai e lona epikopo ina ia mafai ai ona sui papatiso mo ona tuaa. Sa agavaa Katie. E lei leva se taimi ae maliu Katie, sa ia tusia ai upu nei: “A faapea o lo’u toe aso lenei i le fogaeleele, o le faamaumauga lenei o le a ou tuua. Ia avea aso taitasi ma aso aoga… . Ia pipii atu i le Alii, saili ia maua le malamalama uma e mafai ona e maua e uiga i tusitusiga paia, o le talalelei, ma foafoaga a le Alii… . Ia tuuina atu lou tagata … ma ia manatua e le aunoa ia Keriso mo Ana faataitaiga ma Lana Togiola ma taumafai i aso taitasi ina ia avea faapei o Ia.” Sa ulu atu o ia i le ala e tau atu i le ola e faavavau ma sa ia tumau ai.

Ona o Keriso o lea ua mafua ai ona i ai sou faamoemoe susulu, ma o lea e le tatau ai ona e popole tele e uiga i ma’i, o le oti, mativa, po o isi tulaga e mafatia ai. O le a tausia oe e le Alii. O lau matafaioi o le tausia lea o poloaiga, fiafia i afioga a Keriso, ma ia tumau i le ala e tau atu i lou aiga faalelagi.

Faatasi ai ma le faamoemoe o le Togiola ma le Toetu, ua i ai foi ma se faamoemoe tele lona tolu, o le faamoemoe lea i le ola e faavavau. Ona ua i ai ia te oe se Faaola, o lea ua mafai ai ona e faia fuafuaga mo se lumanai i talaatu o lenei olaga. Afai e te tausia poloaiga, ua folafolaina atu ia te oe le ola e faavavau. E mafai foi ona e saunia oe lava e ala i le suesue ma aoao ma “faamasani i tusi lelei uma, ma … gagana, … ma tagata” (MFF 90:15). Ua e malamalama “o soo se mataupu faavae o le malamalama tatou te maua i lenei olaga, o le a tutu mai faatasi ma i tatou i le toe tutu” (MFF 130:18).

Ua faamanuiaina lava au i le i ai o se tina sa faaaluina lona olaga e sauniuni ai e fetaiai ma le Atua. E malamalama o ia i mataupu faavae o le gaosia o mea, aoao, ma auauna atu i lenei olaga. O lana faaupuga taulagi o le: “Talia le galuega lea e uunaia ai oe e te faia nisi mea e sili atu nai lo le mea sa e mafaufau e te mafaia, ona avea ai lea o oe ma tagata ua sili atu nai lo le mea sa e i ai.” Sei ou faamatalaina atu lava ni nai mea iloga i lona olaga sogasoga. A o talavou o ia, sa nofo o ia i Atumauga lafulafua o Uintah, i le mea sa faigaluega ai lona tama. Sa ia aoao e tatuu laau tetele, fagota, ma tolauapi i le vao. A oo i le taumalulu ona alu lea i le aai e aoga ai, ma taalo ai i se au pasiketipolo, ma sa aoao ai foi e iliina le pu usu. Sa alu o ia i le iunivesite ma sa avea ai ma se tamaitai tausimai. Ina ua uma ona faaipoipo, sa o ma lona toalua i Pasila e faamisiona ai, ma o iina sa ia aoaoina ai le gagana Potukale. E tele atunuu sa malaga i ai ma sa ia aoaoina atu le talalelei i le fiaafe o tagata. Na te suesue i tusitusiga paia i aso taitasi, e tele tusi o talafaasolopito o le aiga sa ia tusia, e galue i totonu o le malumalu, na te faafesootaia foi fanau e 62 a lana fanau, ma e mafai ona ia faia ni tonati se 600 i le taeao e tasi!

Sa tumau lo’u tina i le ala o le Faaola ma sa ia te ia le faatuatua e le maluelueina ia te Ia (2 Nifae 31:19) i aso uma o lona ola. E alausu o ia i taeao uma ma le sagisagi atu mo ni mea fou e fai. Ia te ia lava ia, e ese le manaia o lenei olaga, ma o loo tele pea le mau mea e ao ona ia aoaoina.

Talu ai ona ua i ai so outou Faaola, ua outou talitonu foi i se olaga fiafia e faavavau o le foafoaina o mea, auauna atu, ma le aoao. O lena ua outou i ai i le ala sa’o ma le vaapiapi, ma o loo i ai se faamoemoe o loo susulu mai i o outou luma!

I nai tausaga ua mavae, sa ma faatasi ai ma si o’u tinamatua tamalii e 97 ona tausaga. A o nofo faapio i lona nofoa faataavalevale, ua vaivai lava ma toetoe lava a tauaso, sa ia talatalanoa lemu e uiga i lona soifua. Sa ou fai atu: “O se lalolagi amioleaga lenei. Ua matua tele naua tofotofoga ma luitau. Pe mafai ea ona tumau i le agavaa ma toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi?” Sa manee malie a’e o ia ma nofo sa’o ma faapea mai i se leo faafitafita, “Ioe! E tatau ona e agavaa! O le mafuaaga lena o lou i ai iinei!” Faafetai lava Tinamatua, i lou aoaoina o au e uiga i le faamoemoe.

E faapei foi o Katie, o lo’u tina, ma Hope e lima tausaga, e mafai foi ona e ala mai i taeao taitasi ma sagisagi fiafia atu i ni mea fou e fai ma le faamoemoe o loo susulu mai i o outou luma ona o loo i ai so outou Faaola. Ua papatisoina oe i Lana Ekalesia, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ia tau lava o lou tumau ai iina, ma fetaomi atu i luma ma le faamoemoe atoatoa lelei i lou aiga faalelagi. I le suafa o Iesu Keriso, amene.