2003
Ia Fetaomi Atu i Luma ma Ia Faamaoni
Me 2003


Ia Fetaomi Atu i Luma ma Ia Faamaoni

E mafai ona outou fetaomi atu i luma ma se vaaiga mamao. O le a fesoasoani le Agaga Paia ia te outou ia tumau ma faamaoni, ma o a outou molimau i le Faaola o le a fesoasoani ia te outou e faaauau ai pea ma se faamoemoe atoatoa lelei.

O loo tu e latalata ane i le uafu i Copenhagen, Tenimaka, se faatagata apamemea o se tamaitai talavou e igoa ia Kirisitina. O loo tu Kirisitina ma vaavaai atu i le vasalaolao e faasaga atu i lana sini ina ia faatasia ma le Au Paia i Siona. E matamataita le agi atu o le matagi ia te ia, ae le mafai lava ona ia tepa ai i tua. E tumau mausali o ia ao ia fetaomi atu i luma i le faia o se mea e faigata, ae peitai, o se mea ua ia silafia ua sa’o. Ou te fiafia tele i lena faatagata, ia te au lava ia, o Kirisitina ua faatusaina i lo’u tinamatua mai Tenimaka, o le sa filifili e auai i le Ekalesia i le totonugalemu o feteenaiga malolosi. Ou te faafetai tele mo lona lototele ma lana molimau. O lana filifiliga i lena aso ua le gata ina aafia ai lo’u taunuuga e faavavau, ae faapea foi i taunuuga o le tele o augatupulaga.

I totonu o le Tusi a Mamona, o loo ta’u mai ai e Nifae faapea e mafai ona tatou “fetaomi atu i luma” (2 Nifae 31:20). Ua ia faapea mai, e le gata ina tatou mafaia, ae e tatau lava. Atonu o Nifae, e pei foi o Kirisitina, sa mafai ona ia iloaina o filifiliga faamaoni a se tagata se toatasi e aafia ai le tele o tupulaga. Ina ua toe auina atu Nifae e lona tama i Ierusalema e aumai papatusi mai ia Lapana, fai mai Nifae: “Faauta foi, o le poto o le Atua lenei, ia tatou maua ia tusi ia mafai ai i tatou ona tuu atu i a tatou fanau le gagana a o tatou tama” (1 Nifae 3:19; faaopoopo le faamamafa). Sa mafaufau Nifae i lona aiga i le lumanai e ui lava ina sa le i ai se tasi e faaipoipo atu i ai. Manatua foi, sa na o lona aiga lava i le togavao! E le gata ina sa maua e Nifae se faalepo i le ala e toe foi atu ai i lona aiga faalelagi, ae sa ia maua foi se faalepo i le mea sa ia manao i ai i lona aiga faalelalolagi.

O le a fesoasoani le Faaola ia te outou ina ia outou iloa ma malamalama i le faalepo ua ia te Ia mo outou. O outou o Ona afafine faapelepele. Na te silafia outou taitoatasi ma ua ia te Ia se fuafuaga mo o outou olaga. Ua Ia folafola mai faapea, afai tou te ola agavaa, o le a mafuta pea Lona Agaga faatasi ma outou.

E pei lava o le matamataita o le agi a le matagi i le itu faafeagai o loo faasaga atu i ai Kirisitina i luga o lena uafu i Tenimaka, o le a oo atu foi ia te outou taitoatasi ni feteenaiga mai le malosi o le lalolagi. O le “fetaomi atu i luma” e aofia ai feteenaiga. E le o faapea mai tusitusiga paia e savavali i luma, pe agai i luma, pe na ona faaauau i luma. Ua faapea mai ia fetaomi atu i luma! Ina ia faia lenei mea, e tatau ona i ai sa outou faalepo o le mea tou te agai atu i ai. O le a fesoasoani le Agaga Paia ia te outou ia tumau ma faamaoni, ma o a outou molimau i le Faaola o le a fesoasoani ia te outou e faaauau ai pea ma se faamoemoe atoatoa lelei.

I nai tausaga ua mavae, sa mafai ona ma taufetuli ai ma la’u tane i le Malafoni a Boston. O le po ao lumanai le malafoni, i se taumafaiga e vaavaai faalemafaufau i lagona o le a maua pe a tini le tuuga, sa ma o ai i le taulaga o Boston pe tusa o se maila mai le laina e tini i ai. O iina, i lena afiafi toafimalie, sa faamaulu ai o ma’ua seevae tamoe, ma tamomoe atu i le maila faaiu e tasi e tau atu i le tini. Ina ua ma laasia le laina o le tini, sa sisii maualuga o ma’ua lima i luga o le ea ma le fiafia, ma faafoliga ua ma manumalo i le tuuga! Sa ma vaai faalemafaufau i le fia afe o tagata matamata i luga o tulaga o loo tapuai mai ia i ma’ua. O le aso na sosoo ai, sa ma taufetuli ai i le tuuga. O le luasefuluono tesimale lua maila (41.km) o se mamao tofotofoina. E i ai ni a’ega ua faaigoaina o “Faatiga Loto” ona o se mafuaaga talafeagai. O le taimi atoa lava na ou tamoe ai i na a’ega, sa ou teuina i lou mafaufau lena laina o le tini ma le lagona sa ou lagonaina i le po ua mavae pe a laasia ma le manumalo le tini. O lena faalepo i le laina o le tini sa fesoasoani ia te au ou te faaumaina ai lena malafoni i le maatiati o le malulu o le matagi o Niu Egelani.

O lau faalepo o lou lumanai o le a fesoasoani ia te oe e fetaomi atu ai i luma. Ia faaalu ni nai minute e te vaai faalemafaufau ai i le mea e te manao e te oo i ai i se tausaga se tasi pe lua pe lima foi. Ona faia loa lea o galuega e faasaunia ai outou lava. E le faapea a manao loa se tagata e tamoe i le malafoni ona tamoe loa lea. E tatau ona koleni i aso uma, e faifaimalie le faatupuina o le malosi e tamoe ai mo se mamao e 26.2 maila. E faapena foi i le olaga. O le filifiliga i aso taitasi i le tatalo ma le suesue i tusitusiga paia o le a fesoasoani ai ia te outou e ausia ai a outou sini. O au filifiliga i aso taitasi o le a aafia ai le tele o augatupulaga.

Sa fesoasoani le seminare ia Melisa, e vaai faalemafaufau ai i le ituaiga tamaitai talavou sa manao e oo i ai o ia. Sa lei avea o ia ma se tagata o la tatou Ekalesia, ae sa auai o ia i le seminare faatasi ma ana uo. Ina ua atoa lona 18, sa aoaoina loa o ia e faifeautalai. Sa ia iloa o mea sa la’ua aoao atu ua moni! Sa matagofie le agaga sa i ai i lona papatisoga. O se lagona e le gata ina sa i ai uma ana uo ma lona aiga ae faapea foi lona aiga i le lumanai. Sa saunoa le epikopo e faapea, na toeitiiti lava mafai ona ia faalogoina le aiga o Melisa i le lumanai o faapea mai—“Faafetai, Mama!”

E faapei foi outou o Melisa, ua outou osia feagaiga o le papatisoga. O le tausia o a outou feagaiga o le a mafai ai ona taitaiina outou e le Agaga Paia. O le a puipuia ma faamalosia outou e le Agaga Paia ma tau atu ia te outou “mea uma [e] tatau ona outou faia” (2 Nifae 32:5). O lenei meaalofa ua tulaga ese ai outou mai le lalolagi.

Matou te iloa ua outou maua le tele o feteenaiga i o outou tulaga. O tamaitai talavou i Tennessee ma Arkansas ua latou ta’u mai ia te au o loo latou fetaiai ma feteenaiga i le a’oga ona o o latou talitonuga. O tamaitai talavou sa ou feiloai atu i ai i Haiti o loo latou fetaiai foi i aso taitasi ma faatosinaga ina ia latou auai i mea e le talafeagai mo se tamaitai talavou o le feagaiga. Ae peitai o o latou fofoga o loo susulu i le faamoemoe o le talalelei mo i latou. Latou te tumau ma le faamaoni aua latou te faalogo atu i le “leo filemu ma le itiiti” (1 Tupu 19:12) o le Agaga Paia ma usitai i ana uunaiga.

O le a taitaia foi outou e le Agaga Paia ao outou faia filifiliga e uiga i o outou lumanai. O se tasi tamaitai talavou ou te iloa, sa tafafao faamasani ma se alii umi aulelei—o le alii lauiloa o le au pasiketipolo a le aoga ma o le peresitene o le vasega faaiuaso. Ao la talatalanoa i a la’ua fuafuaga mo le lumanai, sa ia faamatala atu ua leva ona ia faia se filifiliga e faaipoipo atu i se alii ua mae’a sana misiona i le malumalu. E lei avea le misiona ma se vaega o le fuafuaga a le alii ma sa lei toe talanoaina lava lea mea. O le Kerisimasi na sosoo ai, sa ia tuuina atu ai ia te ia se meaalofa itiiti. Ina ua ia tatalaina, sa ia iloa ai o se tusi mai le Perofeta a le Atua ua valaauina ai lana uo e auauna atu i se misiona. O ana faatosinaga amiotonu sa fesoasoani ai ia te ia e faia lena filifiliga taua.

E mafai foi ona outou faatosinaina alii talavou o loo outou faifaimea faatasi ina ia “siisii teisi a’e i luga, ma ia lelei teisi” (Gordon B. Hinckley, “O le Talosaga mo le Atoatoa,” Liahona, Setema 1999, 8). E mafai ona outou fesoasoani i alii talavou e saunia ma auauna atu i ni misiona faamamaluina. E mafai ona outou fesoasoani atu ia i latou ia tumau i le ola mama ina ia mafai ona latou umia o latou perisitua ma le mamalu. O a outou faatosinaga amiotonu i le olaga o se alii talavou e mafai ona i ai sona aafiaga e faavavau e le gata i lona olaga ae faapea foi i olaga o augatupulaga.

Ina ua 15 tausaga o le ma tama teine o Emi, sa ia faia ai se filifiliga. O se tasi taeao, sa ou vaaia ai o loo matala lana Tusi Mamona i le Alema, mataupu e 48. Sa ia makaina fuaiupu o loo faamatalaina ai le Taitai au o Moronae: “O Moronae foi o le tagata malosi ma le mamalu ia; o ia o le tagata ua sao le faautauta… . Ioe, o ia o le tagata ua mausali i le faatuatua ia Keriso” (f.11, 13).

Sa ia tusia i autafa ane o le mau, “ou te manao e faaipoipo i se alii e pei o Moronae.” O le fitu o tausaga mulimuli ane,—sa faaipoipo ai o ia! Sa maua e Emi se faalepo mo lana tane i le lumanai ao ia faitauina tusitusiga paia ma faalogo i uunaiga a le Agaga Paia. Na faapea foi ona ia iloa ma malamalama i le Faaola ma Lana “ala sili o le fiafia” (Alema 42:8).

A o outou faitauina tusitusiga paia, o le a outou iloa ai o le Faaola e le gata ina avea o Ia o le malamalama ma le ola o le lalolagi; ae o Ia o lo tatou faamoemoega sili e tasi. O Ia e mafai ai ona outou maua le faamoemoe e toe foi atu ma nonofo faatasi ma lo outou Tama oi le Lagi. O Ia, e mafai ona outou salamo ma lafoai ai mea o le a taofia mai ai outou mai le tumau ma le faamaoni. O Ia e mafai ona outou maua ai le malosi ma le lototele e fetaomi atu ai i luma e tusa lava pe agi mai matagi o feteenaiga.

Atonu tou te le tau tutu i luga o se uafu ma faia ni filifiliga faigata e pei o Kirisitina. Ma atonu tou te le oo foi i le fetaomi atu i luma i luga o se a’ega i se malafoni. Ae o le a outou fetaiai ma filifiliga o le a i ai ni taunuuga e faavavau. E mafai ona outou fetaomi atu i luma ma se faalepo. O le a fesoasoani le Agaga Paia ina ia outou tumau ai ma le faamaoni ma o le a fesoasoani a outou molimau i le Faaola e faaauau ai faatasi ma se faamoemoe atoatoa lelei.

Atonu o le a i ai nisi o a’ega tu i luma atu, ae peitai ua folafola mai e lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso, o le a outou feaei faatasi i laasaga uma o le ala. E lei i ai lava se taimi ua sili atu ona taua e fetaomi atu ai i luma ma tumau ai ma le faamaoni.

Ma ou te faapea atu faatasi ma Nifae: “O le mea lea, e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le faamaoni ia Keriso, ina ua i ai le faamoemoe atoatoa lelei… . O lea, afai tou te fetaomi atu i luma, … ma tumau lava e oo i le iuga, … o loo faapea ona fetalai mai le Tama: Tou te maua le ola faavavau” (2 Nifae 31:20). I le suafa o Iesu Keriso, amene.