2003
Pe Na Ou Tau Atu ea ia Te Oe …?
Me 2003


Pe Na Ou Tau Atu ea ia Te Oe …?

I le fuafuaga e faavavau o mea, o le mea e aupito sili ona taua ma faamalie loto o le a e faia, o le fausia lea o se fale paia ma tausia se aiga malosi i le alofa.

Toeitiiti lava tolu tausaga talu ai, na faaipoipo ai le tasi o le ma fanau teine ma malaga ese atu loa ma lana tane mo aoaoga faafomai i se aai mamao lava. Sa tuua e ia le saogalemu o le fale sa ola ae ai, ina ia amataina lona lava aiga. Sa ou mafaufau: Pe na ou aoao atu ia te ia mea uma e tatau ona ia iloa? Pe ua ia iloa le mea e sili ona taua i lenei olaga? Pe ua saunia ea o ia e fausia se aiga fiafia?

Ao o’u vaai atu i lona malaga ese atu, sa ou manatuaina se tamai tusi o talaaga o le olaga sa ou tuuina atu ia te ia i lona aso fanau e atoa ai lona 17 tausaga. Sa faaulutalaina, “Pe Na Ou Tau Atu ea ia Te Oe … ?” O totonu o lea tamai tusi, sa ou tusia ai ni fautuaga sa masani ona ou tuuina atu ia te ia i a ma’ua talanoaga i le leva o le po. Ao agai atu o ia ma lana tane fou mo lo laua olaga faifaatasi, sa ou mafaufau i faamatalaga faaopoopo e tolu sa ou manao e faaopoopo i lea tamai tusi faamaumau e fesoasoani ia te ia i le faia o se suiga e sili ona taua ma le faigata nai lo le malaga ese atu i se isi aai: o le suiga lea i le amataina o lona lava fale ma le aiga. Sei ou fetufaai atu nei faamatalaga ia te ia ma tagata talavou uma i totonu o le Ekalesia, e aoao ma molimau ai i le taua o le aiga.

Muamua, pe na ou tau atu ea ia te oe … le auala e fai ai lou fale e avea ma se nofoaga o le saogalemu ma maluapapa mai faatosinaga a le lalolagi? E tatau ona e mulimuli i le faatulagaga ua e molimauina ao e ulufale atu i le maota o le Alii, ina ia “faatulaga se fale … o le tatalo, o se fale o le anapogi, o se fale o le faatuatua, o se fale o le aoaoga, … o se fale o le tulaga maopoopo atoatoa” (MFF 109:8). Ao tatou mulimuli i lenei faatulagaga, o le a i ai se filemu sili i totonu o o tatou fale i se lalolagi ua faateleina i puapuaga.

Vaai i le faataitaiga o le fale a ou matua matutua. O nei matua matutua na tausia uma a latou “fanau i le malamalama ma le upumoni” (MFF 93:40). O le fale o lou tama o se fale sa sili ona faataua ai le aoaoga. Na ia ta’ua i le sauniga o le maliu o lona tama, e lei i ai se mataupu faavae o le Ekalesia na ia aoaoina i le lotu na te lei aoaoina muamua i lona lava aiga. O le Ekalesia na avea o se faaopoopoga i lona aiga. O lou fale o se fale o le tulaga maopoopo atoatoa. O se mea sa matuai sili ona taua (e ui lava i le tele o fuafuaga e pisi ai) mo i matou le faatasia i taimi o malu taeao po o taumafataga i le afiafi. O taimi o taumafataga e sili atu ona taua nai lo na o le tausasami. O se taimi sa sili ona taua mo le fafagaina o agaga faapea ma tino.

O nai mea laiti e fausia ai se fale fiafia—o mea e pei o le tatalo, o le fai atu “Ou te faamalie atu,” o le faaalia o le agaga faafetai, faitauina faatasi o se tusi manaia. Manatua taimi sa tatou talie ma fetagisi faatasi ai ao tatou fausia le pa i tuafale? Manatua taimi uma tatou te tietie ai i le taavale ma tatou pepese ina ia aua nei o tatou feupuai? Manatua la tatou anapogi mo se filifiliga taua a se tasi o le aiga, ma se suega taua a se isi? O le folafolaga i le aiga ua toe tauina mai ai lenei mea: “O … aiga manuia, e faavae … i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei, galuega, ma gaoioiga … atoatoa” (“O le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 1998, 24).

Ao e talavou, na e faatupuina ai ni amioga o le tatalo ma le faitauina o tusitusiga paia. Ia faia mea sili i na amioga faapea foi i tomai ua e aoaoina i le kuka, ma le paketiina o tupe. Faatasi ai ma ou manaoga amiotonu ma ou tomai faatausi aiga, o le a e fausia ai se fale o le a avea ma se nofoaga o le filemu ma se maluapapa o le malosi.

O le isi, pe na ou tau atu ea ia te oe … e faapea “o le fanau o le tofi lea mai ia Ieova”? (Salamo 127:3). Ua tautino mai e le folafolaga i le aiga, “O le poloaiga a le Atua i Lana fanau, ia fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi, ua faamalosia ma faatumauina” (Liahona, Oke. 1998, 24). Ma te faamoemoe o le a faamanuiaina oe e le Tama Faalelagi i ni fanau. O le toatele o tagata i le lalolagi ua latou misia le fiafia ma ua vaai atu i fanau o se faalavelave. E moni o le avea ma matua e le lava ai i le faaletino, vaivai ai lagona, ma faigata faalemafaufau. E leai se tasi e tuuina atu ia te oe ni togi lelei po o ni lipine lanumoana mo mea e te faia i le avea ai ma tina. O nisi taimi atonu e te manatunatu ai, “Pe na sao lou faia o le mea lea? Pe aoga uma ea?”

E aoga! O perofeta uma o aso e gata ai ua molimau mai i le tiute paia o le avea ma tina. Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball, “E taua mo outou tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona malamalama, e faatulagaina e le Alii ia tulaga faatina faapea ma tina e paia ma o se faaaloalo sili ona maualuga” (“Privileges and Responsibilities of Sisters,” Ensign, Nov. 1978, 105). Ua molimau mai le Agaga i lou loto ua moni lenei mea.

O le a oo ina e iloa, e pei ona ou iloa, o le avea ma matua e le gata o se luitau, ae e aumaia ai foi le fiafia sili o le olaga. O le fiafia e oo mai i se afiafi faaleaiga pe a faamatalaina e se tamaitiiti e lima tausaga se tala atoa ma sao lelei, po o le faitauina e se tamaititi o le Tusi a Mamona ma le faamaoni i po uma. Ou te lagona le fiafia i le lototele o la’u taitai o le au tapuai e ta’u atu i lana vaega o le taga fou o loo latou aoaoina e i ai ni taga e le talafeagai, ma pe a tusi mai se tama teine o loo avea ma faifeautalai e uiga i lana molimau i le talalelei. E oo mai le fiafia pe a ou vaai atu i se tama teine o faitau atu i se tina e po le vaai, ma se atalii e galue i le malumalu. O taimi faapenei, ou te lagona ai e pei o Ioane le Soo Pele: “E leai sou fiafia e sili i lenei, pe a ou faalogo ua savavali la’u fanau i le upumoni” (3 Ioane 1:4). Pe na ou tau atu ea ia te oe … mai le taele o lo’u fatu, ou te fiafia i le avea ai ma se tina?

Ma le mea mulimuli, pe na ou tau atu ea ia te oe … o le alofa o se uiga mama e faavae ai le fausiaina o se fale malosi? O lo tatou Tama Faalelagi ua faataitaia le faatulagaga e ao ona tatou mulimuli ai. E alofa o Ia ia i tatou, aoao i tatou, e onosai ia i tatou, ma tuuina mai lo tatou saolotoga. Ua saunoa mai Peresitene Hinckley: “E mafai e le alofa ona faia se eseesega—o le alofa e tuuina atu a o laitiiti seia oo atu lava i tausaga faafaigata o le talavou … . O le tali filemu e liliueseina ai le ita” (“Aoao Ia i le Tama e Tusa ma Ona Ala,” Liahona, Ian. 1994, 69). O nisi taimi o le aoaiga, o lona uiga ia “aoao atu,” e fenumiai ma le faitioina. O fanau—e faapea foi i tagata o soo se tupulaga—e mafai ona faaleleia ia amio ona o le alofa ma faamalosiauga nai lo le saili masei.

Ina ua faia e se alii talavou ou te masani ai se sitaili e faauumi lona lauulu i le taimi ao talavou, sa filifili ona matua e taulai atu i ona uiga autu lelei ma lona agalelei i tagata matitiva. Mulimuli ane, sa filifili ai ia lava, e oti lona lauulu. Sa agai atu o ia mo le mauaina o se tulaga lelei faaleaoaoga, auauna atu i le Ekalesia, ma mulimuli atu i lona lava aiga i lenei faatulagaga o le alofa i fanau ina ia faia le mea sao.

Tatou te faaali atu lo tatou alofa i tagata o o tatou aiga e le gata i le aoaoina o i latou ma le mautinoa, ae faapea foi i le tuuina atu ia i latou o o tatou taimi. O se tasi aso, sa ou faitau ai i se faamatalaga sa faaautu “O le Le Faatauaina o Fanau,”lea na faamatala ai e uiga i ni matua e talanoa i a latou fanau i ni faaupuga “o le taimi faatulagaina”: 15 minute i le po pe a mafai, e masani ona faatulagaina ni taimi e taaalo ai e tasi i le vaiaso, ma faapena ai lava (tagai Mary Eberstadt, Wall Street Journal, Me 2 1995). A faatusatusa lena i le tina ua tautino e tuu atu i lana fanau e le gata i taimi taua, ae o le tele o le taimi. Na te iloaina o se sootaga alofa e manaomia ai ona tumau ma faifaipea ona talanoa, taaalo, talie, ma taimi e galulue ai. Ou te talitonu foi, o matua ma fanau e moomia ona auai i aafiaga masani a le tasi. O lea ua ou iloa le taimi e fai ai lau suega lea o le a fai; ua e iloa au sauniuniga mo se lesona. Ou te auai i au taaloga; sau ta te toalua i le umukuka i le sauniaina o le meaai o le afiafi. O i taua o ni aafiaga taua i olaga o le tasi ma le isi, mauaina o le alofa e ala i aafiaga i aso taitasi.

Ma o le alofa e tumau e oo lava i taimi faigata o le olaga. Na aoao mai le Aposetolo o Paulo, “E onosai le alofa… . [E] ufiufi i mea uma, e talitonu i mea uma, e faamoemoe i mea uma, e onosai i mea uma. E le uma le alofa” (1 Korinito 13: 8). Sa ou vaai i le alofa e le mavae o se tina mo lana tama tama inu ava malosi. Sa le mafai ona tuua le tatalo mo ia ma lona i ai i taimi uma mo ia. Ina ua matua o ia, na mulimuli ane “ona atamai ai lea o ia” (Luka 15:17), sa ia umia se galuega lelei, ma faaaogaina ona tomai faainisinia e toe fausia ai le fale o lona tina.

E toatele aiga e tauivi ma fanau faalogotata. Tatou te maua le faamafanafanaga i le “faamauina e faavavau o matua faamaoni” lea o le a toe taitai mai ai fanau “i le lafu” (Orson F. Whitney, i le Conference Report, Ape. 1929, 110). E le tatau lava ona tatou mumusu e alolofa ia i latou, tatalo mo i latou, ma faatuatua i le tausiga a lo tatou Tama Faalelagi.

O le mea lea, i la’u tama teine, ma tagata talavou uma i totonu o le Ekalesia, ao e faia le suiga i lenei laasaga fou i lou olaga, ou te tau atu ia te oe nei mea. Ou te molimau atu … i le fuafuaga e faavavau o mea uma, o le mea e aupito sili ona taua ma faamalie loto o le a e faia, o le fausia lea o se fale paia ma tausia se aiga malosi e ala i le alofa. O lenei iunite o le aiga o le a faamanuiaina ai faalapotopotoga ma o le a tumau e oo atu i le faavavau. Ou te molimau atu ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.