Talafaasolopito o le Ekalesia
Mataupu 3: O Le Ala o Mea Tonu


“O Le Ala o Mea Tonu,: mataupu 3 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 3, Ma Le Toa, Tamaalii, ma Tutoatasi, 1893--1956 (2021)

Mataupu 3: “O Le Ala o Mea Tonu”

Mataupu 3

O Le Ala o Mea Tonu

Ata
Tapeneko o Sate Leki ma se tagavai tele o le I.S. o loo fofola i le taualuga.

Sa asiasi Anthon i paranesi o le Ekalesia i Siamani, ina ua taunuu atu le tala i le Misiona a Europa e uiga i le faaaliga na maua e Ulifoti Uitilafi e uiga i faamauga. “O lenei faaaliga o le a maua ai le olioli i le tele o loto,” na ia saunoa ai ina ua ia maua le talafou.1

O le faiga fou e i ai le tulaga taua faapitoa mo le tele o faifeau i lana misiona. Talu lava ona faaalia e le Alii ia Iosefa Samita faapea e mafai e le Au Paia ona faatino ia sauniga e tatau ai mo e ua maliliu, na sailia e tagata o le Ekalesia o latou augatuaa ma faatino ia sauniga mo i latou. O nisi faifeau, o atalii o le Au Paia na malaga mai fafo, na o mai i Europa ma le faamoemoe e aoina nisi faamatalaga e uiga i o latou tuaa mai o latou tauāiga ma nofoaga e maua ai faamaumauga.2

O lea la, i le mavae ai o le faaaliga a Peresitene Uitilafi, sa i ai se faaopoopoga o le faamoemoega ia latou sailiiliga. O le mea moni, e toatele le Au Paia o le Ekalesia atoa, ua naunau atili e sailiili o latou gafa faale’āiga e faamau faatasi ai augatupulaga i se filifili e le mamotusia. Sa fuafuaina foi e le Aposetolo ma le tusitalafaasolopito a le Ekalesia o Franklin Richards e faatulaga se faletusi o gafa e lagolagoina e le Ekalesia.3

E ui i lea, i le i ai o taimi faigata faaletamaoaiga na malaia ai Europa ma le Iunaite Setete, e toatele le Au Paia Europa sa itiiti se faamoemoe e malaga ai i Iuta, na pau lea o le nofoaga e i ai malumalu e mafai ona latou faatino ai nei sauniga mo o latou augatuaa. O le malaia tautupe i le Iunaite Setete sa le mafai ai e le Au Paia o e na o mai i Iuta e sue galuega ai, ma sa popole taitai o le Ekalesia ina nei sosola tagata fai mai mai le teritori e saili ni galuega. O faaletonu tautupe na afua ai ona tuua e nisi o i latou le lafu.4

Ia Iulai 1894, sa aoao ai e Anthon ma iloa le ogaoga tele o le tulaga na i ai i Iuta. I se tusi faanatinati i le Misiona i Europa, sa lipoti atu ai e le Au Peresitene Sili e faapea o avega tautupe a le Ekalesia ua toetoe ina a le gafataulimaina, a o faatupulaia uarota ma siteki ua liliu atu i le Ekalesia mo fesoasoani tautupe.

“I le iloa ai o le tulaga lea o mea ua tulai mai ia i tatou,” na tusi atu ai le Au Peresitene Sili, “ua matou manatu ai e faatonuina outou ia le fautuaina le malaga mai o tagata mo le taimi nei.”5

I le faia ai o lenei talosaga, sa le’i faamutaina ai e le Au Peresitene Sili le faapotopotoina o Isaraelu. Mo le silia ma le fasefulu tausaga, sa saili naunau ai e le Au Paia e faatino ia faaaliga na poloaiina ai i latou e faapotopoto faatasi. Sa uunaia e faifeautalai ia tagata faatoa liliu mai mai le salafa o le kelope e masii atu i Iuta ma ia faalatalata i le maota o le Alii. Ae sa le mafai ona faaauau pea lena faiga seia faaleleia le tulaga tau i le tamaoaiga.6

“O loo matou tatalo pea e le aunoa mo le faapotopotoina o Isaraelu ma olioli e vaai atu i le Au Paia o o mai i Siona,” sa latou tusia ai, ae sa faaopoopo atu, “E tatau ona faaaoga ai le faautautaga tele ina ia mafai ai ona tausisia pea faanaunauga silisili mo e ua faapotopotoina faapea foi i latou e lei faapotopoto maia o Isaraelu.”

Seia oo ina faaleleia tulaga o i ai i Iuta, sa faatonuina e le au peresitene ia Anthon ia faamalolosia le Ekalesia i Europa. “Tuu atu i tagata uma o le Au Paia,” na latou tusi ai, “e manatu i ai o lo latou tiute tatau ma faalelotu le faia o mea uma e mafai ona latou faia e lagolago ai i faifeautalai i le fausiaina o paranesi ma faatumauina.”7

Sa auina atu loa lava e Anthon ni kopi o le tusi i taitai o le misiona, ma faatonuina i latou e mulimuli i fautuaga o aumai ai.8


I le aso 16 o Iulai, 1894, sa faatagaina ai e le Konekeresi o le Iunaite Setete ma Peresitene Grover Clevelandi ia tagata o Iuta e tosi mai se ata faataatia o se faavae o le setete. Sa olioli mulimuli ane le Au Peresitene Sili ina ua latou mauaina se ualesi mai paaga a le Ekalesia i Uosigitone: “Tulaga faasetete sainia. Ua saoloto tou tagata; ma ”ua mae’a tatou galuega.”9

Ina ua faatoa talosaga le Au Paia mo se malo faalesetete i le 1849, sa to atu e le malo ia i latou se malo faateritori nai lo le setete. I le avea ai ma tagatanuu o se teritori, sa le faatagaina tagata o Iuta e filifilia se kovana po o isi taitai maualuluga faalemalo. Ae, sa tatau ona latou faalagolago i le peresitene o le Iunaite Setete e tofia ni taitai mo i latou. O lea faiga na tau atu ai i le tele o feeseeseaiga i le va o le Au Paia, ma isi tagata Iuta, ma le malo o le I.S. mo le tele o tausaga. Na papuipuia ai foi le Au Paia mai le umiaina o tofi i le malo. I lalo o se faigamalo faalesetete, o le a iu ina mafai ai e tagata o Iuta ona puleaina i latou lava.10

Peitai o lea ua faatoa amata le galuega i Iuta. A o feiloai sui filifilia i le Aai o Sate Leki e tusia se faavae, sa tusia e Emmeline Wells ma isi taitai tamaitai se talosaga e talosagaina ai ia toefuatai mai i le faavae le saolotoga e palota ai, po o aia tatau e palota ai, i tamaitai o Iuta. E ui o le toatele o setete ma teritori i le Iunaite Setete na papuipuia ia tamaitai mai le palota, ae sa toina atu e Iuta le saolotoga e palota ai tagatanuu tamaitai i le 1870. Ona, oo lea i le sefulufitu tausaga mulimuli ane, sa toe faaleaogaina e le Tulafono o le Edmunds-Tucker le aia tatau ina ia faavaivaia ai le paoa faaupufai i le teritori.11

Na matuai le fiafia Emmeline ma isi tamaitai i le tulafono i Iuta, ma oo ai ina latou faatulagaina ia mafutaga mo aia tatau e palota ai tamaitai i le teritori atoa. Sa latou faaauauina foi ona galulue ma isi faalapotopotoga faavaomalo mo aia tatau e palota ai, e tauivi ai mo le aia tatau a tamaitai uma e palota ai.12 Mo Emmeline, o le saolotoga ma isi aia tatau e palota ai sa i ai se faamoemoega paia. Sa talitonu o ia o le saolotoga o se mataupu faavae o le talalelei a Iesu Keriso. Sa uunaia e le Aualofa ona sui auai ia ola faalagolago i le tagata lava ia ma atia’e o latou tomai. I sauniga Lotu, sa palota foi tamaitai i mataupu faaleekalesia. Aisea o le a latou le olioli ai i avanoa lava e tasi pe a taulima faaiuga faalemalo?13

Ae o le saolotoga o tamaitai o se mataupu o loo vevela ai felafolafoaiga, ma e oo lava i taitai o le Ekalesia ua fevaevaeai ai.14 O tagata e le ioeina le saolotoga o tamaitai e palota ai, e masani ona fai mai o tamaitai e ootia gofie o latou loto e fai ai ni faaiuga faaupufai. Latou te fai mai sa lei manaomia ona palota tamaitai pe a i ai a latou tane, tama, ma tuagane e suia i latou i le pusa palota.15 Sa faapena foi se talitonuga o Elder B. H. Roberts, o le sa avea ma se sui auai o se mafutaga. Sa tetee foi o ia i le faaaofia ai o le saolotoga o tamaitai e palota ai i le faavae ona sa talitonu o ia e ono fefeu tele ai le pepa o le talosaga mo le mauaina o le faamaoniga mai le au palota a Iuta.16

Sa tatalaina le mafutaga mo le iloiloina o le faavae i le Aai o Sate Leki i le tautotogo o le 1895. Talu ai ona taofia le au le palota mai le auai aloaia i taualumaga, sa faaaogaina ai e tamaitai se tane a se tasi o e sa taumafai ia maua aia e palota ai, e tauaaoina atu la latou talosaga i le aufono.17

I le aso 28 o Mati, sa saunoa ai B. H. Roberts e uiga i le mataupu i le mafutaga “E ui ua ou faamatuu atu faapea o le toatele o tagata o lenei teritori ua lagolagoina le saolotoga o tamaitai e palota ai,” na ia faapea mai, “ae ui o lea o loo i ai se aofaiga tele o i latou e le lagolagoina, ma o loo matuai tetee lava i ai, ma o le a palota e tetee i lenei faavae pe afai e i ai se vaega e faatagaina ai.”18

E lua aso mulimuli ane, ae saunoa Orson Whitney, o se epikopo ua leva ona i ai i le Aai o Sate Leki, i le mafutaga e fai ma sui o i latou o loo taumafai ia maua le aia lea. Na ia tautino atu faapea o le taunuuga o se tamaitai ia saofagā i faigamalo, ma sa ia uunaia sui auai e lagolagoina le saolotoga o tamaitai e palota ai. “Ou te manatu i ai o se tasi lea o meafaigaluega sili e siitia ai e le Silisiliese lenei lalolagi pa’ū, ma sii atu ai ia latalata atili i le afioaga o lona Mataisau,” na ia saunoa ai.19

I se tusi i le faatonu mo le Woman’s Exponent, sa faaleoina ai foi e Emmeline lona le fiafia i e na teena le saolotoga e palota ai tamaitai “O se mea faʻanoanoa le vaʻai atu i alii o teteʻe i le saolotoga o tamaʻitaʻi ma taumafai e faʻatalitonu fafine e talitonu ona e latou te tapuaʻi ia i latou, ma manatu ua lelei tele,” na ia tusia ai. E le’i toilalo lava tamaitai o Iuta i se taimi o faigata po o le a lava le igoa e faaigoa ai po o le natura, ma e le fesiligia lo latou amio sa’o.”20

I le taimi o le sauniga a le Aualofa i le aso 4 o Aperila i le konafesi aoao, sa toe saunoa ai foi Emmeline e uiga i le saolotoga o tamaitai, ma le mautinoa o le a faaaofia ai e sui auai o le mafutaga i le faavae o le setete fou. O le isi failauga o Jane Richards, na valaaulia ia tamaitai sa i totonu o le potu o e lagolagoina le saolotoga e palota ai, e tutu i luga. Sa tutula’i i luga tamaitai uma sa i ai i le potu.

I le talosaga a Emmeline, na taitai ai e Peresitene Zina Young ia tamaitai i le tatalo, na talosagaina ai faamanuiaga a le Alii mo lenei faamoemoe.21


A o talosaga ia tamaitai i le Teritori o Iuta mo le palota, sa malaga ia Albert Jarman mai Lonetona i saute sisifo o Egelani e tuu atu lana molimau i lona tamā. Sa faamoemoe o ia e suia ai le mafaufau o Viliamu e uiga i le Ekalesia ma faamuta ai ana aoaoga faatauma’oi. Sa ia talitonu o ana upu, e tuu atu i se tulaga manino ma le malamalama, e mafai ona tupu ai se mea lelei i lona tama, pe afai e mafai ona faalogo mai.22

Sa maua atu e Albert o loo soifua manuia Viliamu i se aai e igoa o Exeter. Sa malosi, ae ui o lea o lona lauao ua sina uma ma lana ‘ava mafiafia na foliga ai ua toeaina atu nai lo lona matua sa i ai. Ua silia ma le sefulu tausaga ua mavae talu ona la fevaaia’i o le tasi ma le isi, ma i le taimi muamua sa foliga lava na masalosalo ia Viliamu i le tino mai o Albert.23 I le mavae ai o le toe taliu i Egelani, sa ta’ua e Viliamu, na ia faalogo i se tala salatua e uiga i le fasiotia o Albert ma sa ia tusi ai i le Au Peresitene e uiga i lea mea. Ina ua latou le tali mai, sa ia fai mai, sa sili atu ona leaga le mea ua oo i ai ona manatu.24

Ae ui o lea, ina ua mavae le la feiloaiga faafesaga’i, sa mafai e Albert ona faatalitonu o ia i lona sese.25 O le fautuaga a Peresitene Lund faapea ia suesue Albert i le talalelei a o lei taumafai e faafetaia’ia Viliamu, o se fautuaga poto. I le mavae ai o le toefaatasia ma lona tama, sa mafai e Albert ona iloa o ia o se tagata atamai.26

Ae e lei agaleaga pe saua Viliamu ia te ia. O le taumalulu o le 1894-95 sa matautia i Egelani, ma sa faateteleina ai ni faafitauli o le mānava na alia’e mai ia Alabert. Sa faataga e Viliamu o ia e nofo i le fale o lona aiga e fotua’i ai seia lelei le tau. Sa faia foi e lona toalua, o Ann mea uma sa ia mafaia e fesoasoani ai ia toe malosi Albert.27

I le taimi na nofo ai iina, sa taumafai Albert e tuu atu lana molimau i lona tama, ae sa le manuia. I nei taimi, sa le mafai ona iloa e Albert pe na pepelo ma le loto lona tama e uiga i le Ekalesia pe ona sa ia tautala soo i mea faavalevalea ua oo ai ina ia talitonu i ai.28

I se tasi aso, sa fai atu ai Viliamu ia Albert ua loto o ia e tuu le osofaia o le Au Paia pe a totogi atu e le Ekalesia ia te ia le £1,000. Mo lenei tupe laitiiti, na ia fai atu ai, o le a ia ta’u sa’o atu ai i le lautele sa sese o ia e uiga i le Au Paia ma e le toe ulufale lava i se potu mo tautalaga e toe faitioina ai le Ekalesia. Sa pasi atu e Albert le talosaga ia Peresitene Lund, ae na teena e le Au Peresitene Sili.29

I le le mafai ai ona suia le mafaufau o lona tama e uiga i le Ekalesia, o lea sa tuua ai e Albert ina ua mavae ni nai vaiaso. A e la te le’i taumavae, sa la o ai ma Viliamu i se falepueata e pue faatasi ai o la ata. I se tasi o ata, sa nofo Viliamu i se laulau, a o tusi lona lima taumatau i se itulau o i se tusi na tatala, a o tu Albert i ona tua. I se isi, sa tutu faatasi ai i la’ua o le tamā ma le atalii. I tua atu o le soesa a Viliamu o loo vaaia ai se ’ata’ata.30


Sa faaiuina le mafutaga mo le iloiloina o le faavae i le Aai o Sate Leki ia Me. Na olioli Emmeline Wells ma le le mafaitaulia o isi tamaitai i Iuta, na palota sui auai ia faaaofia i totonu o le faavae le aia tatau e palota ai tamaitai.31

I le mavae ai o le mafutaga, sa tumau pea ona malosi ia B. H. Roberts i polotiki, e ui i ona tiutetauave mo le taimi atoa i le Ekalesia. O ana lauga e faasaga i le saolotoga o tamaitai e palota ai na lei taliaina i le salafa o le setete. Ae o lona igoa tauleleia o se failauga ma se faiaoga na tumau pea le malosi i totonu ma fafo atu o le Ekalesia Ia Setema, e lua masina a o lei faia le isi palota, na faatuina atu ai e le Vaega Faatemokarasi o Iuta ia B.H. e fai ma o latou sui tauva i le Maota o Sui o le Iunaite Setete.32

Mo le fiasefulu tausaga, sa tele ina umia e taitai o le Ekalesia tulaga taua o le malo i Iuta. Sa palota foi le Au Paia o se vaega o tagata soofaatasi ma tutusa manatu, o nisi taimi e ositaulaga ai o latou talitonuga faaupufai taitasi e tausisia ai le tosinaga a le Ekalesia i le teritori. Ae i le maea ai ona feeseesea’i le Au Paia i vaega faaupufai i le popofou o le 1890, na atili ai ona nofouta taitai o le Ekalesia e uiga i le tuueseeseina o mataupu a le ekalesia mai le setete, ma le silafia e le o tagata uma i Iuta e tutusa manatu faaupufai. O le taimi lena, sa finagalo malilie ai le Au Peresitne Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua e le tatau i le au pulega aoao ona tosinaina le au palota e ala i le lauga faalauaitele e uiga i mea faapolotiki.33

Peitai, i le taimi o le mafutaga faalefaavae, sa tolopo ai mo se taimi le tumau e le Au Peresitene Sili lenei fautuaga, ae faatagaina ai B.H. Ma isi pulega aoao e avea ma ni sui auai. Ina ua faatuina e le Vaega Faatemokarasi ia B.H. e fai ma sui tauva, e lei manatu o ia o se mea sese lona taliaina. Na te lei matauina foi ni tetee mai le Au Peresitene Sili. Na faapena foi lagona o le Aposetolo o Moses Thatcher ina ua faatuina mai o ia e le Au Temokarasi e tauva mo le Senate o le I.S.34

Peitai, i le sauniga aoao a le au peresitene o le konafesi ia Oketopa, 1895, na a’oa’ia ai i se tulaga faalauaitele e Iosefa F. Samita nei alii e toalua, i lo la taliaina o filifiliga e aunoa ma le muai feutagai ma uso o a la korama. “O loo i ai o tatou fofoga taumomoli soifua i le Ekalesia, ma e tatau ona sailia a latou fautuaga,” na ia faamanatu atu ai i le potopotoga. “O le taimi lava e tonu ai i le tamaalii o loo umia le pule e fai e pei ona ia finagalo ai, ua ia laa atu i se tulaga matautia.”35

I lana saunoaga, e lei faitioina e Peresitene Samita ia talitonuga faapolotiki o B.H. Ae, na ia toefaamautuina le le faapito’au faapolotiki o le Ekalesia faapea foi ana aiaiga faavae e faapea, e ao i taitai tofia o le Ekalesia ona taulai atu o latou taimi ma taumafaiga i la latou galuega auauna atu. Peitai, i le mavae ai o le fonotaga sa faaaoga ai e le Vaega Ripapelika le a’oa’iga e osofa’ia ai le faalauiloaga a B.H. Talu ai o Iosefa F, Samita o se Ripapelika, e toatele le Au Temokarasi na tuua’ia o ia i le faaaogaina o lona tulaga i le Ekalesia e faavaivaia ai la latou patī.36

E le’i leva mulimuli ane, i se faatalanoaga ma se nusipepa, sa saunoa ai B.H. i lona faaaloalogia o le pule o le Ekalesia ma na te lei faia se mea e tuua’ia ai le Au Peresitene Sili faapea o taumafai e faamanu’alia lana faalauiloaga. Ae sa tumau pea i lana aia tatau e saili atu i le tofi faapolotiki, e ui i tetee a le Au Peresitene Sili, ona sa ia talitonu na te lei solia tulafono a le Ekalesia. Mulimuli ane sa ia saunoa ai i se tulaga faateia e aunoa ma se nē. I se fonotaga faapolokiki, sa ia faitioina ai tamaloloa sa faaaogaina lo latou malosiaga i le Ekalesia e tosina ai tagata i le mea e palota i ai.37

I le Aso o le Palota, sa mamao le manumalo o sui o le Ripapelika i le atunuu atoa i sui o le Temokarasi e pei o B.H. Roberts ma Moses Thatcher. Ma sa faamaonia e le au palota i Iuta le faavae fou faatasi ai ma ona tuutuuga ua to atu ai aia tatau i tamaitai e palota ai.

Sa taumafai ia B.H. Roberts e faaali ni foliga fiafia i le lautele. Sa iloa e ia ma lana patī e tatau lava ona i ai se tasi e faia’ina. “E foliga ua pa’ū i la matou patī i lenei taimi,” na ia saunoa ai.

Ae o totonu sa ia lagonaina le tiga ma’ini o lona faia’ina.38


I le aso 4 o Ianuari, 1896, na avea ai Iuta ma setete lona fasefulu-ma-le-lima i le Iunaite Setete o Amerika. I le Aai o Sate Leki, sa faapapa ai uafana ma taili faaili e sami ai. Sa tatā faasoloatoa logo i le vanimonimo lanumoana, ma le maatiati o le malulu a o fe’oma’i tagata i magaala, ma faalealea a latou fu’a ma faailoilo.39

E ui o lea, sa popole pea Heber J. Grant e uiga i ana uo o B.H. Roberts ma Moses Thatcher. Sa taufai mumusu nei alii e toalua e faatoese i lo la le feutagai muamua ma o la taitai perisitua a o lei sailia tofi lautele, ma na mafua ai ona faia le faaiuga a le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua e faapea, sa la faamuamua a la’ua matata faaupufai i lo la la’ua auaunaga i le Ekalesia. Sa talitonu foi le Au Peresitene Sili na le’i tonu le faitioina e B.H. O i latou ma le Ekalesia i nisi o ana lauga ma faatalanoaga faaupufai.40

I le aso 13 o Fepuari, sa fono ai le Au Peresitene Sili ma le toatele o le Toasefululua i le Malumalu o Sate Leki faatasi ai ma B.H. Ma isi peresitene o Fitugafulu. I lena fonotaga, sa fesili atu ai aposetolo ia B.H. E uiga i ana faamatalaga e faasaga i le Au Peresitene Sili. Sa faamautu atu e B.H. o mea uma na ia tautala atu ai ma faia, e leai lava ma se mea o faanoanoa pe salamo ai.

A o faagasolo le fonotaga, sa oo ina faanoanoa le loto o Heber. Sa taitasi taitai ma aioi atu ia B.H. ia faamaualaloina o ia lava, ae sa le aoga a latou upu. Ina ua tulai Heber e saunoa atu i lana uo, sa lofituina o ia i se lagona o’oo’o, ma sa tau le matala atu se upu.

I le mavae ai o saunoaga a aposetolo ma fitugafulu taitoatasi, sa tulai B.H ma faapea mai, e sili ia te ia le le toe iai o sona tulaga i le au peresitene o Fitugafulu nai lo le faatoese ona o mea sa ia faia. Ona ia talosagaina lea o alii sa i totonu o le potu e tatalo ina ia aua ne’i aluese lona faatuatua.

“O le a e tatalo mo oe lava?” na fesili atu ai le aposetolo o Polika Iaga Laitiiti.

“O la’u tala moni lava,” na fai atu ai B.H., “Matua’i leai lava so’u lagona faapena i le taimi nei.”

Ina ua mae’a le fono, sa fofogaina e Heber le tatalo faai’u. Ona taumafai lea o B.H. e tuua le potu, sa mau Heber ia te ia ma opo mai. Sa matala ese mai B.H. ma tele’a’i ese loa, ma ona foliga le fiafia.41

I ni nai vaiaso mulimuli ane, i le aso 5 o Mati, sa toe fono ai le Au Peresitene Sili ma le korama a Aposetolo e Toasefululua faatasi ai ma B.H. ma iloa ai e lei suia lava o ia. Na tuu atu e Peresitene Uitilafi ia te ia vaiaso e tolu e toe mafaufau ai i lona tulaga. Afai e tumau lona le salamo, o le a latou faamalolo o ia mai le Au Fitugafulu ma faasa o ia mai le faaaogaina o le perisitua.42

O le vaiaso na sosoo ai, sa faatulaga ai e Heber ma lona uso a aposetolo o Francis Lyman e fono faapitoa ma B.H. A o latou talanoa, sa ta’u atu e B.H. I aposetolo o le a le suia lava lona mafaufau. Afai e manaomia e le Au Peresitene Sili e sue se tasi e suia lona tulaga i le au peresitene o Fitugafulu, na ia fai mai ai, e leai se mea e taofia ai i latou e fai.

Sa faamaulu e B.H. lona peleue ma tuua loa. “Ou te manao ia outou iloa o le faaiuga ua outou fuafua e fai faasaga ia te au, ua atili loloto ai lo’u faanoanoa,” o lana tala lea. “Ou te le fia manao tou te manatu faapea ou te le o malamalama i mea uma o le a ou le toe maua.”

Na matau e Heber loimata i mata o lana uo, ma sa ia fai atu ia te ia e nofo i lalo. Ona talanoa atu lea o B.H. i taimi na faatiga ai taitai o le Ekalesia ia te ia i nofoaga faitele, ma sa lauga atu e lagolagoina le Pati a le Ripapelika. Mo le lua itula, sa tali atu ai Heber ma Francis i ona atugaluga ma talosagaina o ia e sui lona ala. Sa manatu Heber e faapei ua faamanuiaina i la’ua ma Francis e iloa mea la te fai atu ai.

Ina ua maea a la’ua tala, sa ta’u atu e B.H. i ana uo ua manao sei mafaufau i lona tulaga i lena po ona toe foi atu lea ia i la’ua ma lana faaiuga i le taeao. Sa faatofa atu Heber i lana uo, ma tatalo ia faamanuia o ia e le Alii.43

O le taeao na sosoo ai na auina atu ai e B.H. se tusi puupuu ia Heber ma Francis. “Ua ou gauai atu i le pule a le Atua o i le usoga,” o se vaega lea o le faitauga. “Talu ai ua latou manatu ou te sese, o le a ou ifo atu ia i latou, ma tuu atu a’u lava i o latou aao o ni auauna a le Atua.”

Sa faia loa lava e Heber se kopi o le tusi ma tamoe atu i le isi ituala i le ofisa o Peresitene Uitilafi.44


Pe lua vaiaso mulimuli ane, i le Malumalu o Sate Leki, sa faatoese ai B.H. Roberts i le Au Peresitene Sili, ma ta’u atu lona sese i le le sailia o le faatagaga e tauva mo le tofi faaupufai. Sa faatoese o ia pe afai na i ai sana tala i le lautele na afua ai le gugulu o le Au Paia, ma sa ia folafola atu e faaleleia soo se faatiga na ia faia.

Sa ia fai atu foi e faapea i le taimi o la latou talanoaga ma Heber J. Grant ma Francis Lyman, na faamaluluina lona loto i mafaufauga i ona augatuaa.

“Ua na o a’u o se sui tane i le Ekalesia i le itu o lo’u tama, faapea foi i le itu o lo’u tina,” na ia fai atu ai, “ma o le mafaufauga o le lusi o le perisitua ma tuua o’u augatuaa e momoe e aunoa ma se sui i le perisitua, na matuai malosi le galueaiina ai o o’u lagona.”

“Sa ou alu i le Alii ma sa ou maua ai le malamalama ma faatonuga e ala i Lona Agaga e gauai atu i le pule a le Atua,” na ia faaauau ai. “Ou te faailoa atu ia te outou lo’u naunauga ma le tatalo ia mafai ona ou faia mea uma e faamalieina ai isi, ma ou uia po o le a lava le tulaga faalumaina tou te silafia ua tatau ona tuu mai i o’u luga, ma le faamoemoe ia ou teuina pea pe na o le perisitua a le Atua, ma ou maua le avanoa e faia ai galuega mo o’u tama i lenei maota paia. ”45

Na talia e le Au Peresitene Sili le faatoesega a B.H. E sefulu aso mulimuli ane, i lalo o le taitaiga a Peresitene Uitilafi, sa saunia ai e George Q. Cannon se faamatalaga e faamanino ai le tulaga o le Ekalesia i le aofia ai o ona taitai i tulaga faaupufai. Ona ia tuuina atu lea o le faamatalaga i le Au Peresitene Sili ma le au pulega aoao o le Ekalesia mo la latou faamaoniga.46

O le aso na sosoo ai, i le konafesi aoao ia Aperila 1896, na faitau atu ai e Heber J. Grant le faamatalaga i le Au Paia. Na sainia e pulega aoao uma o le Ekalesia sei vagana ai Anthon Lund, o le sa i ai pea i Europa, ma Moses Thatcher, o le sa musu e toe faalelei ma le Au Peresitene Sili ma ona uso a aposetolo.

Na faaigoa o le “Manifeso Faaupufai,” na faamautu ai e le faamatalaga le talitonuga o le Ekalesia i le tuueseesega o le ekalesia ma le setete. E manaomia ai foi ia au pulega aoao uma o e sa tautino atu i latou lava i le auaunaga mo le taimi atoa i le galuega a le Alii e faamautu ai le faamaoniga a o latou taitai korama a o lei sailia pe taliaina foi soo se tofi faaupufai.47

I le konafesi, sa uunaia ai e B.H. Roberts le Au Paia e lagolago o latou taitai faale-ekalesia, ma sa ia molimau atu i le mautu o le galuega a le Alii. “I le tisipenisione lenei, o le afioga e le toilalo a le Atua, na folafola mai ai e alualu pea i luma lana galuega ma le mausali, e ui i le le atoatoa o tagata,” na ia tautino atu ai.

“E ui atonu na tautevateva nisi i le pogisa,” na ia saunoa ai, “sa mafai lava ona latou toe foi mai i le ala o mea tonu, ma faaaoga lana taitaiga e le sese lava i le lelei o le faaolataga.”48

  1. Anthon H. Lund ia Heber J. Grant, June 19, 1894, Letterbooks, volume 1, 323, 326, Anthon H. Lund Papers, CHL.

  2. Allen, Embry, and Mehr, Hearts Turned to the Fathers, 17–24, 33–41; Saints, volume 1, chapters 35 ma le 39; tagai foi, mo se faataitaiga, James, Journal, 1; ma Albert Jarman ia Maria Bidgood Barnes, before Feb. 19, 1894; Feb. 19, 1894; Feb. 23, 1894, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA.

  3. Allen, Embry, and Mehr, Hearts Turned to the Fathers, 33–34, 42–47 Autu: Talafaasolopito o Aiga ma Gafa

  4. Anthon H. Lund to Sarah Peterson Lund, Aug. 25, 1893, Letterbooks, volume 1, 53; James E. Talmage to Anthon H. Lund, Aug. 16, 1894, Anthon H. Lund Papers, CHL; First Presidency ia Anthon H. Lund, July 5, 1894, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 28; George Q. Cannon, Journal, Sept. 28, 1893.

  5. Au Peresitene Sili ia Anthon H. Lund, July 5, 1894, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 28. Autu: Emigration [Femalagaaiga]

  6. Au Paia, voluma 2, chapters 10–14; tagai foi Thirteenth General Epistle, Oct. 1855, in Neilson and Waite, Settling the Valley, 242–44, 248–49.

  7. Au Peresitene Sili ia Anthon H. Lund, July 5, 1894, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 28. Autu: Faapotopotoina o Isaraelu

  8. Anthon H. Lund i le Au Peresitene Sili, Aug. 4, 1894, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; Lund, Journal, July 30, 1894.

  9. O Se Tuafono Ia Mafai ai e Tagata o Iuta ona Faatu se Faavae ma se Faigamalo a le Setete, ma Ia Faataga i totonu o le Iuni [July 16, 1894], Statutes at Large [1895], 53rd Cong., 2nd Sess., chapter 138, 107–12; George Q. Cannon, Journal, July 17, 1894; “Utah’s Bill Is Law,” Deseret Evening News, July 17, 1894, 1. Autu: Utah [Iutā]

  10. Au Paia, voluma 2, mataupu 10, 17, ma le 26. Autu: American Legal and Political Institutions

  11. “Steps Leading to Statehood,” Deseret Evening News, July 30, 1894, 4; “Convention and Woman Suffrage,” Woman’s Exponent, Apr. 1, 1895, 23:241–42; Au Paia, voluma 2, mataupu 25, 30, ma le 35. Autu: Aia Tatau a Tamaitai

  12. Au Paia, voluma 2, mataupu 37 ma le 41; Emmeline B. Wells, “A Glimpse of Washington,” Mar. 1, 1891, i le Derr and others, First Fifty Years of Relief Society, 579–81.

  13. Emmeline B. Wells, “Letter to the Sisters at Home,” Woman’s Exponent, Apr. 1, 1886, 14:164; [Emmeline B. Wells], “Editorial Thoughts,” Woman’s Exponent, May 1, 1888, 16:180; Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:2; 28:13.

  14. George Q. Cannon, Journal, Apr. 47, ma le 11, 1895; “President B. H. Roberts,” Juvenile Instructor, June 15, 1901, 36:354; “Ex. Governor Thomas,” Woman’s Exponent, May 1, 1895, 23:261; “Is Still the Theme,” Deseret Evening News, Apr. 5, 1895, 1.

  15. Harrison, Separate Spheres, 80; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 369–70

  16. George Q. Cannon, Journal, Apr. 47, ma le 11, 1895; “President B. H. Roberts,” Juvenile Instructor, June 15, 1901, 36:354; “Ex. Governor Thomas,” Woman’s Exponent, May 1, 1895, 23:261; “Is Still the Theme,” Deseret Evening News, Apr. 5, 1895, 1.

  17. O Se Tuafono Ia Mafai ai e Tagata o Iuta ona Faatu se Faavae ma se Faigamalo a le Setete, ma Ia Faataga i totonu o le Iuni [July 16, 1894], Statutes at Large [1895], 53rd Cong., 2nd Sess., chapter 138, 107–12; “Convention and Woman Suffrage,” Woman’s Exponent, Apr. 1, 1895, 23:241; [Emmeline B. Wells], “Utah and Statehood,” Woman’s Exponent, Aug. 1 and 15, 1894, 23:172; Wells, Diary, volume 19, Mar. 25, 1895; Official Report of the Proceedings and Debates, Mar. 14–15, 1895, 142, 163; Mar. 18–19, 1895, 197, 216.

  18. Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 369–71; Official Report of the Proceedings and Debates, Mar. 28, 1895, 424. Autu: B. H. Roberts

  19. Whitney, Through Memory’s Halls, 105, 239; Official Report of the Proceedings and Debates, Mar. 30, 1895, 508.

  20. Woman Suffrage,” Woman’s Exponent, Apr. 1, 1895, 23:244. Autu: Emeline B. Wells

  21. Relief Society General Board, Minutes, volume 1, Apr. 4, 1895, 94–96; Wells, Diary, volume 19, Apr. 4, 1895.

  22. Albert Jarman ia Maria Bidgood Barnes, before Feb. 19, 1894; Apr. 27, 1894, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA; “Jarman and Jarman,” Deseret Evening News, Mar. 24, 1894, 5.

  23. Albert Jarman ia Maria Bidgood Barnes, Nov. 16, 1894; Feb. 16, 1895, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA; Eleventh Ward, General Minutes, June 30, 1895, 219–20; “Albert Edward Jarman Meets with His Father, William Jarman,” Ata, e maua i le familysearch.org; Howard, “William Jarman,” 66, 69; “Albert Jarman Interviewed,” Deseret Evening News, July 22, 1899, 3.

  24. “Albert Jarman Faatalanoa,” Deseret Evening News, July 22, 1899, 3; “Jarman’s Lurid Murder Tales,” Deseret Evening News, July 22, 1899, 3; Anthon H. Lund ia Wilford Woodruff, Mar. 20, 1895, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL.

  25. Uarota Sefulutasi, Minute Lautele, June 30, 1895, 219–20; Albert Jarman to Maria Bidgood Barnes, Dec. 8, 1894, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA.

  26. AAnthon H. Lund ia Wilford Woodruff, Mar. 20, 1895, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; “Albert Jarman Interviewed,” Deseret Evening News, July 22, 1899, 3.

  27. Albert Jarman ia Maria Bidgood Barnes, Dec. 8, 1894; Dec. 21, 1894; Jan. 5, 1895; Feb. 12, 1895; Feb. 16, 1895, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA.

  28. Albert Jarman to Maria Bidgood Barnes, Mar. 12, 1895, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA; Anthon H. Lund to Wilford Woodruff, Mar. 20, 1895, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL.

  29. William Jarman to Albert Jarman, Mar. 1, 1895, copy in Anthon H. Lund to Wilford Woodruff, Mar. 20, 1895, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL.

  30. Albert Jarman ia Maria Bidgood Barnes, Feb. 16, 1895; Mar. 5, 1895, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA; “Albert Edward Jarman and William Jarman,” Photograph, available at familysearch.org; “Albert Edward Jarman Meets with His Father, William Jarman,” Atta, maua i le familysearch.org; “Mormonism Exposed by Mr. William Jarman,” East Anglian Daily Times (Ipswitch, England), May 27, 1909, 4.

  31. Statehood Constitutional Convention [1895] State Constitution, article 4, section 1, 7, 60; Wells, Diary, volume 19, Apr. 18, 1895; Emmeline B. Wells, “Equal Suffrage in the Constitution,” Woman’s Exponent, May 1, 1895, 23:260.

  32. Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 392; Tauaumaga i luma o le Komiti, 1:927; “Rawlins, Thatcher and Roberts,” Salt Lake Herald, Sept. 6, 1895, 3; “Roberts’ Tour of Triumph,” Salt Lake Herald, Oct. 8, 1895, 1.

  33. Au Paia, voluma 2, mataupu 10 ma le 27; Lyman, Political Deliverance, 150–81; Woodruff, Journal, Oct. 4, 1892; “Declaration,” Deseret Evening News, Mar. 17, 1892, 4. Autu: Political Neutrality [Tutoatasi i Upufai o Malo]

  34. Franklin D. Richards, Journal, Sept. 14, 1894; “Roberts’ Strong Position,” Salt Lake Herald, Oct. 14, 1895, 1; “Talk with Thatcher,” Salt Lake Tribune, Nov. 11, 1896, 8; Lyman, Political Deliverance, 259.

  35. Abraham H. Cannon, Diary, Oct. 7, 1895; Grant, Journal, Oct. 7, 1895; Francis Marion Lyman, Journal, Oct. 7, 1895. Autu: Joseph F. Smith [Iosefa F. Samita]

  36. Francis Marion Lyman, Journal, Oct. 7 and 10, 1895; “The Crisis in Utah,” Salt Lake Herald, Oct. 18, 1895, 4; “Roberts’ Strong Position,” Salt Lake Herald, Oct. 14, 1895, 1; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 393–94.

  37. “Roberts’ Strong Position,” Salt Lake Herald, Oct. 14, 1895, 1; “Masterful Roberts,” Salt Lake Herald, Nov. 2, 1895, 5; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 395–96.

  38. “Not a Democratic Year,” Salt Lake Tribune, Nov. 6, 1895, 7; “Democratic Leaders Talk,” Salt Lake Herald, Nov. 8, 1895, 1; Francis Marion Lyman, Journal, Nov. 7, 1895; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 399; tagai foi White, Republic for Which It Stands, 849–51.

  39. “Utah a State,” Deseret Evening News, Jan. 4, 1896, 1; Woodruff, Journal, Jan. 4, 1896; Wells, Diary, volume 20, Jan. 4, 1896; Salt Lake Tabernacle Decorated for Utah Statehood Celebration, Photograph, CHL. Autu: Utah [Iutā]

  40. Grant, Journal, Jan. 8, 1896; George Q. Cannon, Journal, Mar. 5 and 19, 1896.

  41. Grant, Journal, Feb. 13, 1896; Francis Marion Lyman, Journal, Feb. 13, 1896; Brigham Young Jr., Journal, Feb. 13, 1896; George Q. Cannon, Journal, Feb. 13, 1896.

  42. Woodruff, Journal, Mar. 5, 1896; George Q. Cannon, Journal, Mar. 5, 1896; Francis Marion Lyman, Journal, Mar. 5, 1896; Grant, Journal, Mar. 5, 1896. Autu: Aoaiga Faaleekalesia; Korama a Fitugafulu

  43. Grant, Journal, Mar. 12, 1896; Francis Marion Lyman, Journal, Mar. 12, 1896. Ua toe faatonutonu le saunoaga a B. H. Roberts ia faigofie ona faitau; o le faapogai o loo fai mai “sa ia manao ia i tatou ia iloa faapea o le faaiuga o le a faia faasaga ia te ia o le a atili loloto ai lona faanoanoa” ma “na te lei manao ia i tatou e mafaufau faapea na te le o malamalama i mea uma o le a na le mauaina.”

  44. B. H. Roberts to Francis Marion Lyman and Heber J. Grant, Mar. 13, 1896, in Francis Marion Lyman, Journal, Mar. 13, 1896; Grant, Journal, Mar. 13, 1896.

  45. George Q. Cannon, Journal, Mar. 26, 1896

  46. George Q. Cannon, Journal, Apr. 5 and 6, 1896.

  47. “To the Saints,” Deseret Weekly, Apr. 11, 1896, 532–34; see also “To the Saints,” in Clark, Messages of the First Presidency, 3:271–77. Autu: Political Neutrality [Tutoatasi i Upufai o Malo]

  48. “Sixty-Sixth Annual Conference,” Deseret Weekly, Apr. 11, 1896, 531. Ua toefaatonutonu le fuaiupu muamua o le upusii ia faigofie ona faitau; “sa talosagaina” i le uluai tusiga a ua suia i le “ua talosagaina.” Autu: B. H. Roberts