Talafaasolopito o le Ekalesia
39 I Aao o le Atua


“I Aao o le Atua,” mataupu 39 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846-1893 (2020)

Mataupu 39: “I Aao o le Atua”

Mataupu 39

I Aao o le Atua

Ata
ualesi e faasilasila ai le Manifeso

Ia Tesema 14, 1889, sa maua ai e le aposetolo fou o Anetone Lund se ualesi mai le Au Peresitene Sili i lona aiga i Ephraim, Iutā. I lo latou popole i mataupu lata mai o le lē taliaina o le Au Paia sa fananau i fafo e avea ma tagatanuu i le Iunaite Setete, sa finagalo ai le auperesitene e tuuina atu se tali i le moliaga faapea sa matuā lē mafai e le Au Paia ona avea ma tagatanuu faamaoni. Sa tusia e taitai o le Ekalesia se faamatalaga e teena ai lea mea ma isi moliaga sese ma sa finagalo e faaopoopo i ai ma le suafa o Anetone o se sui o le Korama a le Toasefululua.1

Sa puipuia e Anetone le Ekalesia e faasaga i faiga taufaasese talu lava a o tamaitiiti. Ina ua auai i le Ekalesia a o tamaitiiti i lona nuu o Tenimaka, sa fasia o ia e tamaiti o lana vasega mo ona talitonuga. Ae nai lo lona tali atu ma le ita, sa faaalia e Anetone ia i latou le onosai ma le agalelei, ma iu lava ina manumalo ai i la latou faauooga ma le faaaloalo. Sa tuua e Anetone ia Tenimaka i le sefuluvalu o ona tausaga e faatasi ma le Au Paia i Iutā, ma i le fiasefulu o tausaga talu mai lena taimi, sa tele ni osigataulaga sa faia e ia ma lana āvā, o Sanie, ma le la fanau e toaono e atinae ai le malo o le Atua.2

Sa tali i le taimi lava lena Anetone i le ualesi a le Au Peresitene Sili, ma tuuina atu lona suafa i la latou folafolaga. E ui lava sa ia umia le tele o tulaga o tiutetauave i le Ekalesia, e aafia ai le auauna i le auperesitene o le malumalu o Manti, o le taimi muamua lea o le a oo atu ai lona suafa i le lalolagi o se aposetolo a Iesu Keriso.

E ese mai ai Anetone i isi sui o le Korama o le Toasefululua, e le i faia lava e ia se faaipoipoga tele āvā. O ia foi o le uluai aposetolo o ona po nei o lana gagana autu e le o le Igilisi. Sa talitonu Uilifoti Uitilafi o nei eseesega e mafai ona avea ma mea lelei i le korama, ma na ia silafia o le valaauga o Anetone o le finagalo o le Atua. O le uiga agamālū ma le tomai o Anetone i ni gagana eseese o le a mafai ona fesoasoani e taitai atu ai le Ekalesia i le senituri e sosoo ai.3

Ina ua valaauina Anetone i le Toasefululua, sa talosagaina e Uilifoti ia Siaosi Q. Cannon e tuuina atu ia te ia ni fautuaga faaaposetolo e saunia o ia mo ona tiutetauave fou. “O le a manaomia lou galue i lou soifuaga atoa e faataunuuina lelei lenei valaauga,” sa ta’u atu e Siaosi ia Anetone. “O le a e lagona, e pei e te le i lagona lava muamua, le manaomia ona e soifua latalata i le Atua ma valaau i Lona mana ma maua Lana tausiga puipui, e ala i le si’o faataamilo o oe e Ana agelu.”

Mai lenei fautuaga, sa silafia ai e Anetone o sona avanoa i le avea ma aposetolo le malamalama i le mafaufau ma le finagalo o le Atua. Sa tatau ai ona ia tumau faamaoni i faaaliga o le a ia maua—e tusa lava pe foliga e feteenai ma lana faamasinoga faanatura. “E le mafai ona e matuā lotomaualalo tele,” sa faamanatu atu e Siaosi ia te ia. Sa manaomia ona faailoa saoloto atu manatu o Anetone a o ia faafofoga atu ma le agamalu i le perofeta a le Alii. “E tatau ona tatou naunau e nonofo ma vaavaai i le galueaiga o le Agaga o le Atua i luga o lenei tagata ua filifilia e le Atua,” sa saunoa atu ai Siaosi.4

O le aso na tali ai Anetone i le ualesi, sa lomia ai le saunoaga a le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua i le Deseret News. I le gagana manino, sa latou folafola atu ai e inoino le Ekalesia i sauaga ma sa faamoemoe e nonofo filemu ma le malo o le Iunaite Setete, e ui i faigata sa latou mafatia ai i lalo o tulafono a le atunuu e tetee i autaunonofo.

“Matou te te lē finau mo se saolotoga faaletapuaiga matou te le o naunau e tuuina atu i isi,” sa tautino ai le saunoaga. “Matou te naunau ia o gatasi ma le malo ma tagata o le Iunaite Setete o se vaega taua o le atunuu.”5


I lena taumalulu, a o taumafai taitai o le Ekalesia e faamalamalama o latou talitonuga i le atunuu, sa tusi ai foi Sieni Manning Iakopo ia Iosefa F. Samita e saili se malamalamaaga mo ia lava. Ua silia nei i le onosefulu tausaga o Sieni, ma sa popole o ia e uiga i le olaga a sau po o le a se mea o faatali mai mo ia. O le toatele lava o le Au Paia i Iutā sa maua o latou sauniga i le malumalu sa faamau ai i latou i o latou aiga pele i lenei olaga ma le olaga a sau. Ae sa malamalama Sieni o ia, o se tagata uli o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa le faatagaina e auai i nei sauniga maualuluga.

E ui i lea, sa iloa e Sieni sa folafola mai e le Atua e faamanuiaina atunuu uma o le lalolagi e ala ia Aperaamo. E mautinoa lava, sa ia manatu ai, o lena folafolaga sa faatatau foi ia te ia.6

E faaopoopo ai i le popolega o Sieni e uiga i le olaga a sau o le tulaga sa i ai lona aiga i le taimi lea. Sa tete’a o ia ma lana tane, o Isaako, i le tautotogo o le 1870. E tusa o le 1874, sa ia faaipoipo ai ia Farani Perkins, o se isi foi tagata uli o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ae sa le i umi foi le la faaipoipoga. I nei foi tausaga, sa maliliu ai le toatolu o lana fanau ma nisi o fanau o fanau ona o faama’i. E ui e toafa o lana fanau sa ola pea, e leai se isi o i latou sa tuuto i le Ekalesia e pei o ia.7

Pe o le a faatasi ea i latou ma ia i le isi olaga? Afai e leai, pe i ai ea la se nofoaga ma se aiga mo ia iina?

A o tamaitai talavou, sa nofo ma galue Sieni i le aiga o Iosefa ma Ema Samita i Navu. I le taimi lena, sa valaaulia e Ema o ia e faate’a o ia e fai ma afafine ia laua ma Iosefa, ae sa le i tuuina lava ia te ia e Sieni se tali sa’o a o le i maliu Iosefa. Ae peitai, o lea ua malamalama nei Sieni e mafai ona faate’a le Au Paia i aiga e ala i se faamauga faapitoa i le malumalu. Sa talitonu o ia sa valaaulia o ia e Ema e faatasi atu i lo latou aiga i le auala lea.8

I le amataga o le 1883, sa asiasi atu Sieni ia Peresitene Ioane Teila e saili se faatagana e maua ai ona faaeega paia. Sa talanoaina e Peresitene Teila le mataupu ma ia, ae sa le i manatu o ia ua oo mai le taimi mo le Au Paia uli e maua ia sauniga maualuluga o le malumalu. Sa ia iloiloina le mataupu i ni nai tausaga i luma atu ina ua talosaga mai seisi o le Au Paia uli, o Elia Eipo, ia maua lona sauniga o le malumalu. E ui sa faamaonia i lana iloiloga sa maua e Elia le Perisitua Mekisateko i le 1830, ae ui i lea sa faia le faaiuga a Peresitene Teila ma isi taitai o le Ekalesia e teena le talosaga a Elia e faavae i lona ituaiga.9

Toeitiiti lua tausaga talu na talanoa Sieni ma Peresitene Teila, sa toe augani atu foi o ia ia te ia. “Ua ou iloa lo’u ituaiga ma lo’u lanu ma e le mafai ona ou faamoemoe e maua o’u faaeega paia,” sa ia talanoa atu ai i lena taimi. Ae e ui i lea sa ia iloa sa folafola e le Atua o le a faamanuia le fanau uma lava a Aperaamo. “Ona o le atoatoaga lenei o augatupulaga uma,” sa ia fesili ai, “e leai ea se faamanuiaga mo a’u?”

“Ua e silafia lo’u talafaasolopito,” sa ia faaauau ai pea. “E tusa ai ma lo’u mafai silisili ua ou ola i tulaga manaomia uma lava o le talalelei.” Ona ia toe faamatala ai lea e uiga i le valaaulia a Ema ia te ia ma faailoa atu lona ia lava naunautaiga ina ia faate’a o ia i le aiga o Iosefa Samita. “Afai e mafai ona faate’a a’u ia te ia o se tamaitiiti,” sa ia faailoa atu, “o le a faamalieina lo’u agaga.”10

I le faatoa uma lava ona tuu le tusi a Sieni i le meli, ae tuua loa e Peresitene Teila le Aai o Sate Leki e asiasi atu i nofoaga faato’a i le itu i saute ma Mekisiko, ma e le i tali mai ia te ia i luma mai o lona maliu. E fa tausaga mulimuliane, sa tuuina atu ai e le peresitene o le siteki a Sieni ia te ia se pepa faataga e faia ai papatisoga mo e ua maliliu i le malumalu. “E tatau ona faamalieina oe i lenei avanoa, ma faatalitali nisi faatonuga mai le Alii i Ana auauna,” sa ia tusi atu ai. I se taimi puupuu mulimuliane, sa malaga ai Sieni i le malumalu o Logan ma faia papatisoga mo lona tina, tina o lona tina, lana tama teine, ma isi o ona aiga ua maliliu.11

I le taimi lenei, i lana tusi ia Iosefa F. Samita, sa toe talosagaina ai foi e Sieni se avanoa e maua ai sauniga o le malumalu, e aafia ai le faate’aina o ia i le aiga o Samita. “E mafai ona faataunuuina lena mea ma o afea?” sa ia fesili ai.12

Sa le maua e Sieni se tali i lana tusi, o lea sa toe tusi ai foi o ia ia Aperila. Sa le maua foi e ia se tali. Sa faaauau pea ona i ai le faatuatua o Sieni i le talalelei toefuataiina ma perofeta, ma tatalo pea o le a maua e ia le faaolataga i le malo o le Alii. “Ou te iloa o le galuega lenei a le Atua,” sa ia ta’u atu i lana Aualofa i se tasi taimi. “Ou te le i iloa lava se taimi na ou lagona ai lo’u manao ou te aluese ma le Ekalesia.”

Sa faatuatua foi o ia i folafolaga sa ia mauaina i se faamanuiaga faapeteriaka mai ia Ioane Samita, le uso matua o Iosefa F. Samita.

“Taofi i feagaiga paia, auā ua faafofoga le Alii i au talosaga,” sa faamautinoa atu ia te ia e le faamanuiaga. “Ua i ai Lona aao i ou luga mo le lelei, ma o le a mautinoa lava le maua o lou taui.”

“O le a faamaeaina lau misiona ma maua lou tofi faatasi ma le Au Paia,” sa folafola atu ai, “ma o le a faasolo atu lou suafa i au fanau ma latou manatuaina ma faamamaluina oe.”13


I se aoauli palapalā lava i le faaiuga o Aperila 1890, sa asiasi atu Emily Grant i le fale o lana uo o Josephine Samita. Sa nonofo i laua uma i Manasa, o se taulaga laitiiti i Colorado e nai maila le mamao i saute o le fale o Lorena ma Bent Larsen i Sanford. E mamao mai isi nofoaga faato’a tetele atu o le Au Paia i Iutā, sa avea Manasa ma malutaga mo “āvā toatele ua oti a latou tane” po o āvā toatele o loo i lafitaga. Sa lagona e Emily le tuua nao ia iina, ae sa taumafai o ia e faia se aiga lelei i lena taulaga matagi mo ia ma lana fanau teine o Dessie e fa tausaga ma le pepe o Grace.

I le taimi puupuu a o tietie atu i le taavale solofanua i le fale o Josephine, sa lē fiafia lava ma tagi ia Desi, e faanoanoa i le le faatasi mai o “Uncle Eli” pele ma i latou. Sa faanoanoa foi Emily. O “Uncle Eli” o le igoa lilo lea na faia e Emily mo le aposetolo o Hipa Grant, o lona toalua ma le tamā o Desi ma Grace. I le avea ai ma āvā lona tolu a Hipa, sa faaaoga e Emily le suafa lea i tusi ma i le mea e i ai tamaiti ina ia puipuia ai ia Hipa.

I le taeao o lena aso, sa tuua e Hipa i latou ae malaga atu i lona aiga i le Aai o Sate Leki ina ua mavae le lua aso o faatasi ma Emily ma lana fanau teine. Sa faamoemoe Emily o le asiasi atu ia Josephine o le a faafiafiaina ai o ia. Ae ina na o na taunuu lava o ia ma teineiti, sa matuā maligi loimata o Emily. Sa malamalama Josephine i lagona o lana uo. O ia foi o se tasi o āvā toatele a le aposetolo o Ioane Eneli Samita, lea foi sa sau lata mai i le taulaga mo sina asiasiga puupuu.14

Sa lagona e Emily e lē taitai lava ona lava le uumi o asiasiga a Hipa. Sa tutupu faatasi ae i laua i le Uarota Sefulutolu o le Aai o Sate Leki, ma sa faaipoipo i laua i le tautotogo o le 1884 ina ua maea se faamasaniga umi lava. I le avea ma se tasi o āvā toatele, sa lē mafai ona faalauaitele e Emily lana faaipoipoga, ma sa tele taimi sa fesiitai ai i le ono masina na sosoo ai, ma nofo ai i Idaho i saute, i Egelani, ma se fale mautotogi lilo i le fale o lona tina i le Aai o Sate Leki.15

O lea la ua i ai Emily i Manasa, ma le faamoemoe o le a i ai se aso e faamuta ai ana teteaga uumi mai ia Hipa. Ona sa masani i le ola ai i le aai, sa taumafai pea o ia e faamasani i le ola ai i se taulaga laitiiti, ma o nisi taimi sa lagona e ia ua selau ma selau maila le mamao mai tagata ola. Sa taumafai Hipa e fesoasoani e ala i le saunia mo ia o se fale ua uma ona faameaafaleina, o ni solofanua, o ni povi ma moa, ma se tagata e fesoasoani, ma se lesitala i le nusipepa o le Salt Lake Herald. O le tina o lona toalua, o Rasela Grant, na sau foi latou nonofo i le taulaga mamao.16

“O lea ua i ai nei mea uma lava ou te manao ai,” sa ta’u atu e Emily ia Hipa i se tasi taimi i se tusi mai Manasa. “Vagana ai oe.”17

E toeitiiti atoa le lua vaiaso ina ua mavae le asiasiga mai a Hipa, ae tusi atu Emily ia te ia e uiga i se fonotaga i Manasa lea sa fai mai ai ni taitai se toalua o le Ekalesia faapea o “fafine ua oti a latou tane” atonu o le a le mafai lava ona toe foi atu i Iutā. “Fai mai i laua o le isi mea o le a faia e le Konekeresi o le aveesea faamalosi o le fanua o le Ekalesia,” sa ia lipoti atu ai, “ona tatou matuā faafetai ai lea sa tatou o mai iinei e nonofo ai.”

Ae sa lē talitonu lava Emily e mafai ona fiafia o ia e nofo i lea taulaga.18 “Ou te tatalo pea mo se mafaufau faamalieina ae lagona pea le faavaivai ma le faanoanoa,” sa ia tusi atu ai ia Hipa i ni nai masina mulimuliane. “Aua ne i galo ona e tatalo mo a’u, la’u pele, auā a aunoa ma le fesoasoani a lo’u Tamā i le Lagi e lē mafai ona ou toe feagai ma le nei mea ma tumau lo’u mafaufau lelei.”19

I le aso Sa, Aukuso 17, sa asiasi ai Uilifoti Uitilafi ma ona fesoasoani i le nofoaga faato’a laitiiti. Ae i le taimi lena, sa tuuina mai ai e le Faamasinoga Sili a le Iunaite Setete lana faaiuga e uiga i le faaletulafono o le Tulafono o le Edmunds-Tucker. Sa fevaevaeai le faamasinoga e uiga i le mataupu, ae o se vaega e sili laitiiti atu lava le toatele o faamasino sa palota e faatumauina le tulafono, e ui lava i tagi a le Au Paia faapea e solia ai lo latou saolotoga faaletapuaiga. O lea faaiuga sa maua ai e sui o le malo le saolotoga atoa e faatinoina faasalaga o le tulafono, ma tatala ai avanoa e faoa ai isi meatotino a le Ekalesia.20

I le taimi o se fonotaga ma le Au Paia i Manasa, sa lapataia ai e Siaosi Q. Cannon aiga ia faaeteete. O nisi o alii i le taulaga sa nonofo faatasi ma le toatele o āvā ma lamatia ai i le ono oo mai o faafitauli ma sauaga i luga o le nuu atoa. O lenei faamatalaga sa feita ai nisi o alii, o e na o mai ia Siaosi i le aso na sosoo ai ma faailoa mai le faigata i o latou aiga o le nonofo eseese.21

A o le i malaga ese Uilifoti ma ona fesoasoani, sa talimalo ai Emily ma saunia se taumafataga o le taeao mo i latou ma isi uo. Ina ua maea, sa malaga atu latou ma nai isi tamaitai e malaga faatasi ma le auasiasi i le fale o le nofoaafi. Sa tuai mai le nofoaafi, ma maua ai se avanoa o Emily e faaumiumi atu le latou talatalanoaga ma le Au Peresitene Sili. Ina ua iu ina taunuu mai le nofoaafi, sa ia faatalofa ma alii taitasi. “Ia faamanuia oe e le Atua,” sa fai ai le tasi i le isi. “Ia i ai le filemu ia te oe.”

Sa moomoo foi Emily e fia malaga ese. “Sa malaga ese atu i latou,” sa ia tusi ai ia Hipa, “ma toe foi mai matou i lenei nofoaga tuufua.”22


Sa toe foi le Au Peresitene Sili i le Aai o Sate Leki i le faaiuga o Aukuso, e fetaui tonu lava ma le faailogaina o le tausaga e tasi o Iosepa, le nofoaga faato’a muamua lava o le Au Paia Hawaii i Iutā. O le igoa Iosepa o le faaliliuga faaHawaii o le igoa Iosefa.23

Ina ua amata ona auai tagata Hawaii i le Ekalesia i le 1850, sa faasaina e le malo o Hawaii ona tagata mai le malaga ese mai le atu motu, lea na musuia ai taitai o le Ekalesia e faavaeina Laie e faia ma nofoaga e faapotopoto i ai le Au Paia Hawaii. Ae sa faasolo lemu lava ina faamāmāina tulafono, ma o nisi tagata Hawaii, o e sa naunau e maua faamanuiaga o le malumalu, sa amata ona faapotopoto i le Teritori o Iutā i le 1880.

I le 1889, sa faatulagaina e le Au Peresitene Sili se komiti, lea sa aofia ai ni alii Hawaii se toatolu, e saili se nofoaga talafeagai i Iutā e mafai ai e le Au Paia Hawaii ona atinae o latou aiga ma faatoaga. Ina ua uma ona iloiloina nofoaga eseese, sa fautuaina atu ni nai nofoaga, e aafia ai le faatoaga e 1,900 eka e tusa e onosefulu maila i le itu sautesisifo o le Aai o Sate Leki. Sa iloiloina e le Au Peresitene Sili suesuega a le komiti ma fai ai loa le faaiuga e faatau le faatoaga mo le nofoaga fou.24

I le tausaga atoa na sosoo ai, sa galulue malosi le Au Paia i Iosepa e fausia fale, toto mea toto, ma tausia lafumanu. Sa matuā leaga le taumalulu muamua, aemaise lava pe a faatusatusa atu i le tau mafanafana. Ae sa tumau le faamalosi o le aufaato’a fanua, ma le faamoemoe o le eleele mauoa o Iosepa ma le sapalai vai e maua mai mauga lata ane o le a maua ai se seleselega tele i le taumafanafana.25

O le aso o le fiafia sa mafanafana ma susulu. A o agai mai sui o le Au Peresitene Sili, o i latou taitoatasi sa agai mai ma se tasi o a latou āvā, i le nofoaga faato’a, sa foliga mai Iosepa o se vaifaaola lanumeamata i le ogatotonu o le laufanua toafa. O saga i faatoaga faataamilo sa uumi i luga, ma taliga saga ua pa pa mai i fafo o o latou pa’u, ma o fusivao i faatoaga ua seleseleina sa taooto mai i faaputuga sasama tetele.

Sa faapotopoto le Au Paia Hawaii ma li’oli’o a latou uso asiasi, ma le naunau e faafeiloai lo latou perofeta ma ona fesoasoani, o Siaosi Q. Cannon, ma Iosefa F. Samita, o e sa auauna i ni misiona i Hawaii o ni alii talavou. Sa faatumuina le afiafi i musika fiafia a o pepese le Au Paia i Iosepa ma ta kitara, metulini, ma vaiolini.

Sa faaauau fiafiaga i le aso e sosoo ai i se savali ae mulimuli mai se taumafataga tele o le aoaulli e i ai aano o manu sa tao i totonu o se pu. Ina ua faamanuia e Siaosi le taumafataga, sa saunoa o ia i le faaHawaii—o le taimi muamua lea sa ia tatalo ai i lena gagana i le tolusefuluono tausaga.

Mulimuli ane i lena aso, sa faapotopoto tagata uma mo se fonotaga faapitoa. O Solomona, o se alii e ivasefulu ma ona tupu ona tausaga sa papatiso i le tele o tausaga muamua, sa faia se tatalo amata faatauanau. O se tasi o le Au Paia, o Kaelakai Honua, sa saunoa i le alofa mutimutivale o le Atua i le faapotopotoina mai o tagata o motu o le sami i Siona. O se isi alii, o Kauleinamoku, sa saunoa faanoanoa o nisi tagata sa tuua Iosepa ae toe foi i le Pasefika. Sa ia uunaia le Au Paia ia faamaoni ma aua le gauai atu i le agaga o le lē faamalieina.

I Iosepa atoa, sa fiafia faatasi tagata uma, ma sa faafiafiaina Uilifoti, Siaosi, ma Iosefa i lo latou fiafia. E ui lava e le i tausisi Siaosi i lona tomai e tautala lelei i le gagana Hawaii, ae sa maofa o ia sa toeitiiti lava mafai ona malamalama i upu uma sa tautalagia i le tausamiga.26


I ni nai aso talu ona toe foi le Au Peresitene Sili i o latou aiga mai Iosepa, sa latou maua tala faapea o Eneli Lawrence, o le sui fou o le malo sa tofia e faoa meatotino a le Ekalesia i lalo o le Tulafono o le Edmunds-Tucker, sa taufaamata’u mai nei e faoa faamalosi ia malumalu i Logan, Manti, ma St. George.

O Eneli o se tagata muamua o le Ekalesia, lea sa avea ma fili malosi o le Au Paia i le sili atu ma le luasefulu tausaga. Sa auai o ia i le Suiga Fou a Viliamu Godbe ma Elia Harrison ma sa molimau faasaga i le Ekalesia i se faamasinoga lata mai e faasa ai le Au Paia malaga mai i le maua o o latou tulaga tagatanuu.

Sa iloa e Eneli o le Tulafono o le Edmunds-Tucker sa puipuia fale o loo faaaoga “faapitoa lava mo le faamoemoega o le tapuai i le Atua,” ae sa ia fuafua e faailoa atu o malumalu sa faaaoga mo isi faamoemoega ma o le mea lea e mafai ai ona faoa faamalosi faatasi ma isi meatotino.

Ia Setema 2, sa silafia ai e le Au Peresitene Sili sa mafai e Eneli ona maua se faatonuga tusitusia mo Uilifoti e molimau i le faamasinoga e uiga i meatotino a le Ekalesia. I lona taumafai ai e aloese mai le faatonuga tusitusia, sa malaga ai le auperesitene i Kalefonia e feutagai ma nisi o alii taualoa o e sa alolofa i le tulaga pagatia o le Au Paia. Ae sa itiiti se faamoemoega sa mafai ona ofo mai e nei alii faapea o le a mafai ona suia mafaufau o le malo o le Iunaite Setete po o tagata Amerika e uiga i le Ekalesia pe afai lava o lo o faaauau pea e le Au Paia ona faia faaipoipoga tele āvā.27

Sa toe foi Uilifoti ma ona fesoasoani i Iutā i ni nai vaiaso mulimuliane ma iloa ai o le Komisi a Iutā, o se vaega o sui o le malo o e sa taulimaina palota a Iutā ma mataituina le usitaia e le Au Paia o tulafono tetee i autaunonofo, sa faatoa latou auina atu lava la latou lipoti faaletausaga i le malo tele. I le tausaga lenei, sa molia sese i le lipoti faapea o loo uunaia ma faatagaina lauaitele e taitai o le Ekalesia ia faaipoipoga tele āvā. Sa tuuina atu ai foi e aunoa ma ni faamaoniga faapea e fasefulutasi faaipoipoga tele āvā sa faatinoina i Iutā i le tausaga ua te’a.

Ina ia soloia atoatoa ai faaipoipoga tele āvā, sa fautuaina ai e le komisi i le Konekeresi ina ia pasia e le Konekeresi ni tulafono mamafa atu faasaga i le Ekalesia.28

Sa matuā ita tele Uilifoti i le lipoti. E ui lava na te le i tuuina atu se faamatalaga faalauaitele e uiga i le tulaga ua i ai faaipoipoga toatele āvā i totonu o le Ekalesia, sa uma lava ona ia fuafua o le a le tatau ona toe faatinoina ni faaipoipoga toatele āvā i Iutā po o soo se mea lava i le Iunaite Setete. E le gata i lea, sa tele mea na ia faia i le tausaga atoa ua te’a e taofia ai ni faaipoipoga toatele āvā fou, e ui i le faamatalaga a le lipoti i le isi itu faafeagai.29

Ia Setema 22, sa feiloai ai Uilifoti ma ona fesoasoani i le Fale Gardo, o le nofoaga aloaia o le peresitene o le Ekalesia i le Aai o Sate Leki, e talanoa ai le mea e fai e uiga i le lipoti. Sa fautuaina e Siaosi Q. Cannon le tuuina atu o se tetee e faatatau i ia moliaga. “Atonu e leai se isi avanoa sili atu ua tuuina mai ia i tatou,” sa ia saunoa ai, “i le avea ai ma taitai o le Ekalesia, e tuuina atu faalauaitele o tatou manatu e uiga i le aoaoga faavae ma le tulafono lea ua faatulafonoina.”30

Mulimuliane, ina ua maea fonotaga o le aso, sa tatalo Uilifoti mose taitaiga. Afai e lē taofia e le Ekalesia le faatinoina o faaipoipoga toatele āvā, o le a fai fai pea e le malo le pasia o tulafono e faasaga i le Au Paia, lea e toatele mamao atu tagata e lē ola ai i lea mataupu faavae. O le a pule solo atoa le vevesi ma le fenumiai i totonu o Siona. O le a tele atu alii e o i le falepuipui, ma o le a faoa faamalosi e le malo ia malumalu. Sa faatinoina e le Au Paia le selau ma selau o afe ma afe o sauniga mo e ua maliliu talu le faapaiaina o malumalu fou. Afai e faoa faamalosi e le malo nei fale, e to’afia o le fanau a le Atua, o loo soifua po o maliliu, o le a taofia mai le mauaina o sauniga paia o le talalelei?31

I le aso na sosoo ai, sa ta’u atu e Uilifoti ia Siaosi e talitonu o ia o lona tiute i le avea ma peresitene o le Ekalesia le tuuina atu o se manifeso, po o se faamatalaga faalauaitele, i le au lomitusi. Ona ia valaau lea o lana failautusi e la te feiloai i se potu tumaoti a o faatali Siaosi i fafo.

I le taimi lava lea, sa taunuu mai Aposetolo Franklin Richards, i le Fale Gardo e saili le perofeta. Sa ta’u atu e Siaosi ia te ia o loo pisi Uilifoti ma e le mafai ona faalavelavea. I se taimi puupuu mulimuli ane, sa agai mai ai Uilifoti mai le potu tumaoti ma se faamatalaga sa ia tuuina atu i lana failautusi. Ua te’a lona ita i le lipoti a le Komisi o Iutā. I le taimi lea sa peiseai ua susulu ona foliga, ma foliga fiafia ma faamalieina.

Sa faatonuina e Uilifoti le faitauina leotele o lea pepa aloaia. Sa teena e le faamatalaga le faapea sa faia ni faaipoipoga toatele āvā i le tausaga ua te’a ma faamaonia le naunautaiga o le Ekalesia e galulue faatasi ma le malo. “I le tulaga ua oo i ai le pasia e le atunuu o se tulafono e faasaina ai faaipoipoga toatele āvā,” sa folafola atu ai, “matou te lagona ia usitaia lena tulafono, ma tuu lenei mea ua tupu i aao o le Atua.”

“Ou te lagona o le a faia se lelei,” sa saunoa atu ai Siaosi. Sa le i manatu o ia ua lava saunia le faamatalaga mo le lomiaina, ae o manatu o loo i totonu e sa’o.32

I le aso na sosoo ai, sa talosaga le Au Peresitene Sili i tagata tusitusi talenia e toatolu—o le failautusi o Siaosi Reynolds, o le faatonu sili o le nusipepa o Charles Penrose, ma le fesoasoani i le Au Epikopo Pulefaamalumalu o Ioane Winder—e faaleleia le gagana o le faamatalaga ma saunia mo le lomiaina. Ona faailoa atu lea e Uilifoti le pepa aloaia ua uma ona toe iloiloina i aposetolo o Franklin Richards, Mose Thatcher, ma Marriner Merrill, ma sa latou toe fautuaina mai nisi faaleleiga faaopoopo.

Ina ua maea loa ona toe iloiloina, o le Manifeso, lea sa ta’ua ai, sa folafolaina atu se iuga i nisi faaipoipoga toatele āvā i le lumanai ma faamamafa ai le faaiuga a Uilifoti e usitaia tulafono o le fanua ma faatauanau ai le Au Paia ia faia o lea.

“Matou te le o aoaoina le faia o avā e tele po o faaipopioga i avā e toatele, pe o faatagaina se tagata e faia lena mea,” sa ia folafola ai i se vaega. “O lea ou te folafola atu ai nei lo’u faamoemoe e usiusitai i ia tulafono ma faaaoga a’u uunaiga i tagata o le Ekalesia ua ou pulefaamalumalu ai i luga, ia faapea foi ona latou faia.”33

Sa faamaonia e aposetolo sa i ai iina le pepa aloaia ma auina atu i le ualesi i le au lomitusi.34

“O lenei mataupu atoa lava sa i le taimi lava a Peresitene Uitilafi lava ia,” sa tusia e Siaosi Q. Cannon i le aso lena i lana talafaamaumau. “Sa ia saunoa sa faaali manino mai e le Alii ia te ia o lana tiute lea, ma sa lagona manino atoatoa lelei i lona mafaufau o le mea sa’o lea.”35

Sa tomanatu foi Uilifoti e uiga i le Manifeso i totonu o lana talafaamaumau. “Ua ou taunuu mai i se taimi i le talafaasolopito o lo’u olaga o le peresitene O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai,” sa ia tusia, “lea ua ou i ai i lalo o le tulaga tatau ona ou faia mea e tatau ona fai mo le faaolataga faaletino o le Ekalesia.”36

Sa tu malosi le malo e tetee i faaipoipoga toatele āvā, sa ia silafia. O lea sa tatalo Uilifoti ma maua musumusuga mai le Agaga, ma sa faaali mai e le Alii Lona finagalo mo le Au Paia.