Seminare ma Inisitituti
Lesona 8: Itupa ma le Faasinomaga Faavavau


Lesona 8

Itupa ma le Faasinomaga Faavavau

Folasaga

O lo tatou itupa na fuafuaina ae tatou te lei fananau mai i le lalolagi ma o se uiga taua o lo tatou faasinomaga faavavau. O taitai o le Ekalesia e tuueseeseina le va o le tosina atu i le itupa e tutusa, lea e le o se agasala, ma le amioga faipaaga o le itupa tutusa, lea e avea o se agasala ona e feteenai ma le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo lo tatou faaeaga. O lenei lesona o le a fesoasoani i tamaiti aoga e vaai i le faavae faaperofeta mo lenei eseesega ma ia iloa foi o fanau uma lava a le Atua e tutusa lava le pele ma e onomea le taulimaina ma le alofa ma le agalelei.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:24; Mose 2:27; “O le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi”

O le itupa o se vaega taua o lo tatou faasinomaga faavavau

Fai ini tamaiti aoga se toatolu e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:24; Mose 2:27; ma le palakalafa lona lua “O le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129). Valaaulia le vasega e mafaufau i mea ua aoao mai e nei punaoa po o faatatau i le itupa.

  • O le a faapefea ona e aoteleina mea ua aoao mai e nei punaoa e uiga i lo tatou faasinomaga faavavau? (E tatau i tamaiti aoga ona faailoa mai le vaega lenei: O lo tatou itupa o se uiga taua o lo tatou faasinomaga faavavau ma le faamoemoega.)

  • Aisea e fesoasoani ai ia i tatou le malamalama o lo tatou itupa na i ai lava ae tatou te lei o mai i le lalolagi? (Ao tali mai tamaiti aoga, e mafai ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Iosefa Filitia Samita [1876–1972]: “I le Kenese tatou te faitau: … ‘Ona faia lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, o le faatusa o le Atua na ia faia ai o ia; na faia e ia o i laua o le tane ma le fafine.’ [Kenese 1:27; faaopoopo le faatusilima.] Pe e le lava le talitonu faapea o agaga fafine na faia i le faatusa o se ‘Tina i le Lagi’?” [Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vol. (1957–66), 3:144].)

  • E mafai faapefea e le malamalama i le natura o le itupa ona fesoasoani ia i tatou ia ola ai e tusa ma le fuafuaga o le fiafia a le Tama Faalelagi, e tusa lava po o nisi taimi e le amanaia e le lalolagi tulaga faatonuina o amioga e matuai ese lava?

Ina ia fesoasoani e talanoaina lena fesili, faasoa atu fuaitau faaleaoaoga faavae nei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Mafaufau e faitau parakalafa taitasi faaletagata lava ia ma talanoaina mea ua aoao mai ai e uiga i le ala e feteenai ai le amioga faipaaga tutusa ma le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo le faaeaga o Ana fanau.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le faamoemoega o le olaga faaletino ma le misiona a le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le sauniaina lea o atalii ma afafine o le Atua mo lo latou taunuuga—o le avea lea faapei o o tatou matua faalelagi.

“O lo tatou taunuuga e faavavau—o le faaeaina lea i le malo selesitila—ma na o le Togiola lava a Iesu Keriso e mafaia ai (o lea foi tatou te tumau ai ma avea ai i tatou ma ‘tagata mama i luma o le Atua’ [MF&F 93:38]) ma ua na o se alii ma se tamaitai ua ulu atu ma ua faamaoni ia la feagaiga o se faaipoipoga e faavavau i totonu o se malumalu o le Atua e mafai ona mauaina (tagai MF&F 131:1-4132). …

“Talu ai ona e naunau Satani ia ‘malaia tagata uma ia pei o ia lava’ 2 Ni. 2:27), o ana taumafaiga sili lava o le taitaiina lea ma uunaiina na filifiliga ma gaoioiga e faafememeaiina ai le fuafuaga a le Atua mo lana fanau. Na te saili e faaleaga le mataupu o le malamalama o le tagata lava ia, e faatosina i tatou ina ia faaaoga sese o tatou mana paia o le foafoaga, ina ia faalotovaivaiina ia faaipoipoga ma le fanauina mai o fanau e alii ma tamaitai agavaa, ma faafenumiai le uiga o le avea ma tane ma fafine” (“Tosina Atu I Tagata o le Ituaiga Lava e Tasi,” Liahona, Mat. 1996, 14–24).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:6

Ua tuueseese e le Ekalesia le tosina atu i le itupa tutusa ma le amioga faipaaga tutusa

Tuu atu i tamaiti aoga taitasi se kopi o le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Valaaulia tamaiti aoga e suesue le saunoaga, ma vaavaai mo mataupu faavae ua aoao mai e Elder Holland e uiga i e ua tosina i tagata o le itupa e tasi ma le ala e tali atu ai ia i latou ma le alofa.

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Na saofai faasaga mai ia te au se alii talavou aulelei pe faatoa 20 ma ona tupu ona tausaga. Na faatosina lava si ana ataata, e ui ina sa le o taimi uma na ataata ai i le taimi na ma talanoa ai. O le mea na sili ona ou matauina o le tiga faalelagona lea na ou iloa atu lava i ona mata.

“‘Ou te le iloa pe tatau pea ona avea au ma se tagata o le Ekalesia,’ o lana tala lea. ‘Ailoga ou te agavaa.’

“‘Aisea o le a e le agavaa ai?’ na ou fesili atu ai.

“‘Ou te tosina i isi alii.’

“Ou te lagona sa faapea o ia o le a ou te’i. E leai. ‘Ia … ?’ o la’u fesili lea.

“Na ou vaaia se vaaiga o le matuu ese o le mamafa mai ona foliga, a o ia lagonaina le faaauau pea o lo’u popole alofa. ‘Ou te le tosina atu i tamaitai. Ou te tosina i alii. Sa ou taumafai e lafoai nei lagona pe suia foi, peitai …’

“Na mapuea o ia. ‘Aisea ua ou faapenei ai? E matuai moi lava ia lagona.’

“Sa ou nofonofo ona ou faapea atu lea, ‘Ou te manaomia nai nisi faamatalaga ae ou te le’i fautuaina oe. E te iloa, o le tosina atu i le itupa tutusa, e le o se agasala, ae o le faatinoina o na lagona o le agasala—e pei lava foi o lagona i itupa eseese. O e solia le tulafono o le ola mama?’

“Na lulu lona ulu. ‘Leai, ou te le o solia.’

“Na ou faalagolago atu i luma ma fai atu, “Faafetai lava mo lou manao e talanoaina lenei faafitauli,’ na ou fai atu ai. ‘E manaomia ai le lototele, ma e to lo’u pulou ia te oe ona o lou tausia o lou lava mama.

“‘Ae mo le mafuaaga ua e faapena ai, e le mafai ona ou taliina lena fesili. Atonu e aofia ai ni vaega se tele, ma e mafai ona eseese lava e pei foi ona eseese o tagata. O nisi mea e aofia ai le mafuaaga o ou lagona, atonu e le mafai lava ona tatou iloaina i lenei olaga. Ae o le iloaina o le mafuaaga ua e maua ai lagona faapena, e le pei le taua o le iloaina e te le’i agasala. Afai o loo ogatasi lou olaga ma poloaiga, o lona uiga o loo e agavaa e auauna atu i le Ekalesia, olioli i le faaaumeaina atoa ma tagata o le ekalesia, alu atu i le malumalu, ma maua faamanuiaga uma o le Togiola a le Faaola.’

“Na saofai sa’o teisi ae o ia. Sa faaauau pea ona ou fai atu, ‘E le lelei lou faiga o oe lava pe afai e tele ina e faailoaina oe i le itupa o loo e tosina i ai. E le na o le pau lena o ou uiga, o le mea lea aua e te ano tele i ai. O le mea muamua lava ma le taua, o oe o se atalii o le Atua, ma e alofa o Ia ia te oe(“Fesoasoani ia i Latou o Loo Tauivi ma le Tosina Atu i Itupa Tutusa,” Liahona, Oke. 2007, 42).

  • O a mataupu faavae na e iloaina i le fautuaga a Elder Holland?

Tusi mataupu faavae matatetele nei i le laupapa ao faasoa mai e tamaiti aoga, ma talanoaina ma le faaeteete:

  • Tatou te lagonaina le alofa o le Atua pe a tatou taulai atu i lo tatou faasinomaga o ni Ona atalii ma afafine.

  • O le tosina atu i tagata o le itupa e tasi e le o se soliga o le tulafono o le ola mama, ae o le faatinoina o lena faatosinaga o se solitulafono. Mafaufau e faasoa atu Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:6: “Aua e te … mulilua … pe e te faia soo se mea faapena,” ma faasino atu faapea “soo se mea faapena” e faatatau i soo se faananauga taufeusuaiga i fafo atu o sootaga o le faaipoipoga. O le amioga faipaaga tutusa o se agasala, e pei lava o fesootaiga ma itupa e eseese i fafo atu o le faaipoipoga e agasala. O soo se tasi e auai i soo se ituaiga o agasala taufeusuaiga e mafai ona faamagaloina e ala i le salamo.

  • E tusa lava poo a mafuaaga ua tosina atu ai nisi tagata i le itupa e tutusa, e mafai e tagata uma lava ona filifili e ola ogatusa ma poloaiga a le Atua. Faamamafa atu le saunoaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “E matuai tele lava mea tatou te le malamalama ai e uiga i lenei mataupu, lea e tatau ai ona tatou faalatalata atu i mea ua tatou iloa mai le upu faaalia a le Atua. O le mea ua tatou iloa e faapea o le aoaoga faavae a le Ekalesia, e faapea o feusuaiga e tatau ona faatoa faatinoina i le va o le tane ma le fafine ua faaipoipo e lei suia lava ma e leo suia lava” (“What Needs to Change,” mormonsandgays.org).

  • Afai tatou te ola ogatusa ma poloaiga a le Atua, e mafai ona tatou olioli i faamanuiaga o le auai i le Ekalesia ma faamanuiaga o le Togiola a le Faaola. E ui lava o tagata atonu e lei filifili ina ia tosina atu i tagata e tutusa itupa, e mafai ona latou filifili le ala e tali atu ai i lena faatosinaga.

A uma ona lisi nei mataupu faavae i le laupapa, fesili atu:

  • O a auala e mafai ai e nei mataupu faavae ona saunia le faamoemoe mo i latou ua aafia i le tosina atu i le itupa e tasi?

  • O a isi mataupu faavae ua tatou aoao mai fuaitau a Elder Holland?

Mataio 7:12; Ioane 8:1–11; 15:12

E tatau ona tatou taulimaina isi ma le alofa ma le faaaloalo

Manatua: Ao e aoaoina atu lenei vaega o le lesona, ia mautinoa e faamamafa atu faapea o i latou e tosina atu i tagata o le itupa e tasi e aunoa ma le faatinoina o lena faatosinaga e le o agasala e pei o le fafine na molia mai i le mulilua. Ae ui i lea, o faatinoga a Keriso agai i le fafine o se faataitaiga o le ala e tatau ona tatou taulimaina ai tagata—e tusa lava pe o loo latou auai pe leai i ni amioga le mama.)

Tau atu i tamaiti aoga na faamaumau e le Aposetolo o Ioane se taimi na feagai ai le Faaola ma se tulaga faigata lava. Tuu atu ni nai minute i tamaiti aoga e suesue ai le Ioane 8:1-11, ma vaavaai mo le ala na taulimaina ai e le Faaola le fafine na molia mai i le mulilua. Fesoasoani i tamaiti aoga e faatusatusa lenei tala i o latou lava uiga ma amioga agai ia i latou o e auai i amioga faipaaga tutusa ma isi amioga le mama i le fai atu o fesili nei:

  • O a mea ua aoao mai e faatinoga a le Faaola ia i tatou i le ala tatou te taulimaina ai isi? (E ui lava Na te lei faagaloina le agasala a le fafine, na Ia taulimaina o ia ma le agaalofa ma le faaaloalo, ae le o le saua.)

  • E mafai faapefea ona tatou faaaoga le faataitaiga a le Faaola i o tatou lava uiga ma amioga agai i o tatou uso ma tuafafine e fiafia i le itupa e tasi, e tusa lava pe na latou auai i ni amioga le mama? Ao tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: Tatou te mulimuli i le faataitaiga a le Faaola pe a tatou maua se alofa mo fanau uma a le Atua ma taulimaina i latou ma le faaeteete ma le agaalofa. (Tagai foi i le Mataio 7:12; Ioane 15:12.)

Mafaufau e faaali atu le saunoaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“E mautinoa lava e lei tauamiotonuina e le Alii le agasala a le fafine. Na ona Ia tau atu ia te ia Na te le faasalaina o ia—o lona uiga, Na te le faia le faamasinoga faaiu mo ia i lena taimi. O lenei faaliliuga ua faamaonia mai i le mea na Ia tau atu i Faresaio: ‘Tou te faamasino faaletino; ou te le faamasino i se tasi’ Ioane 8:15.) O le fafine na molia mai i le mulilua na tuuina atu i ai le taimi e salamo ai, le taimi semanu e teena e i latou na mananao e fetogia o ia” (“‘Judge Not’ and Judging,” Ensign, Aug. 1999, 8).

E mafai ona faamanuiaina tamaiti aoga mai le aoaoina faapea, e tusa ma le Faaliliuga a Iosefa Samita o Ioane 8:11, i le maea ai o lona aafiaga ma le Faaola “na viia e le fafine le Atua mai lena taimi, ma talitonu i lona suafa” (i le Ioane 8:11, vaefaamatalaga i).

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Quentin L. Cook

“I le avea ai ma se ekalesia, e leai se isi e sili atu le alofa ma le agaalofa. Ia avea i tatou ma e muamua i le faatinoina o le alofa, agaalofa ma le aapa atu. Ia aua nei faaesea e o tatou aiga pe le faaaloalo i e ua filifili se ituaiga olaga e ese o se taunuuga o o latou lagona e uiga i lo latou lava itupa” (“Love One Another: A Discussion on Same-Sex Attraction,” mormonsandgays.org).

Valaaulia tamaiti aoga e iloilo o latou lava uiga faaalia ma amioga agai i tagata o e tosina atu i le itupa e tasi. Pe o na uiga faaalia ma amioga e ogatasi ma aoaoga ma le faataitaiga a le Alii?

  • O le a sau mea e fai pe a faapea o loo e i ai i se vaega o loo fai ai ni faamatalaga leaga e uiga i tagata o e aafia i le tosina atu i le itupa e tasi?

Molimau atu afai tatou te faaalia le alofa ma le agalelei agai i o tatou uso ma tuafafine e faipaaga tutusa, e mafai ona suia olaga, e mafai ona faamaloloina aiga, ma o tagata e lagona ua faaesea mai le Ekalesia e mafai ona lagonaina le sili atu ona taliaina e tagata o le Ekalesia. Faamanatu i tamaiti aoga o faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso ua avanoa i soo se tasi e saili e tausia poloaiga ma tumau faamaoni i feagaiga o le talalelei.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i tagata latou te iloa o e e tosina atu i le itupa e tasi ma mafaufau loloto i le mea o le a latou faia ina ia sili atu le agaalofa ia i latou ao pipiimau pea ma le faamaoni i le tulafono a le Alii o le ola mama.

Faitauga a Tamaiti Aoga