Seminare ma Inisitituti
Lesona 19: Fausiaina o Olaga ma Aiga e Totonugalemu ia Keriso


Lesona 19

Fausiaina o Olaga ma Aiga e Totonugalemu ia Keriso

Folasaga

O le perofeta o Helamana na aoaoina ona atalii faapea afai latou te fausia o latou olaga i luga o le faavae mautinoa o Iesu Keriso, o le a leai se mana o Satani e faaumatia ai i latou (tagai Helamana 5:12 I lenei lesona, o le a talanoaina ai e tamaiti aoga pe faapefea ona fausia o latou aiga i luga o le faavae o Iesu Keriso. Ao faatotonugalemu e tagata o le aiga o latou olaga i aoaoga a Iesu Keriso, e mafai ona latou lipeaina ma faamalosia sootaga ma maua le fiafia sili atu.

Faitauga Faaopoopo

  • Henry B. Eyring, “O La Tatou Faataitaiga Atoatoa,”Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 70–73.

  • Richard G. Scott, “Mo Le Filemu i le Aiga,”Ensign po o le Liahona, Me 2013, 29-31.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 15:1–5, 10–11; Helamana 5:12

Fausiaina o olaga ma aiga e totonugalemu ia Keriso

Amata le vasega i le tusiaina o se fale faigofie po o se isi fale i le laupapa. Talanoaina le faamatalaga lenei ma tamaiti aoga:

  • O le a le taua o se faavae i se aiga po o isi fausaga?

  • Aisea e mafai ai e nisi mea fau fale ona fausia ni faavae e sili atu le malosi nai lo isi?

Faamanatu i tamaiti aoga faapea o aiga uma lava ua oo i ni faigata eseese, ma ua saili Satani e faaumatia aiga uma lava. Mai le Tusi a Mamona ua tatou aoao ai se auala mautinoa e faaitiitia ai uunaiga a Satani i o tatou aiga.

Fai i tamaiti aoga e suesue le Helamana 5:12, ma vaavaai mo mea ua aoaoina mai ai e uiga i se faavae.

  • O le a lou manatu i le uiga o le fausia o tatou faavae i luga o Iesu Keriso?

  • O a mea e mafai e se aiga ona fai e fausia ai i luga o le faavae o Iesu keriso? (O tali e ono aofia ai mea nei: suesue ma ola i le talalelei a Iesu Keriso, saili e mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso, usitai i poloaiga a le Atua, ma faaaoga le mana o le Togiola a Keriso.)

  • E mafai faapefea e folafolaga i le Helamana 5:12 ona faatatau i aiga e saili e fausia o latou faavae i luga o le papa o Iesu Keriso? (O tali e tatau ona faaalia ai le malamalama i le mataupu faavae lenei: A o fausia e aiga o latou faavae i luga o Iesu Keriso, o le a le maua e Satani le mana e faaumatia ai i latou.

Faamatala atu faapea ina ua latalata lava i Lona maliu, na tuuina mai ai e le Faaola se tala faatusa lena e mafai ona fesoasoani i aiga ia malamalama ai pe faapefea ona fausia o latou faavae ia te Ia. Valaaulia ni nai tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 15:1-5, 10-11. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga ma mafaufau pe faapefea e le tala faatusa a le Faaola i nei fuaitau ona faatatau i aiga o loo tauivi e fausia o latou faavae i luga o Iesu Keriso.

  • Afai o Iesu Keriso o le vine ao tatou o la, o le a le mea e ono suitulaga ai le fua? (O le fua e mafai ona suitulaga i galuega lelei ma faatinoga a soo o Iesu Keriso.)

Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa na faaaoga e le Faaola upu “tumau” po o le “mau” i le tele o taimi i le Ioane 15:4–10. Faamatala atu le upu tumau i lenei tusiga o lona uiga o le mau ma “nofo—ae nofofaavavau,” e tatau ona tatou pipii atu i le Alii o Iesu Keriso, le Faaola o i tatou uma, faapea ma Lana Ekalesia (Jeffrey R. Holland, “Ia Tumau ia te Au,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 32). E mafai ona e faamatala faapuupuu atu i tamaiti aoga faapea o le iloaina o le upu e taua soo o se tomai faalesuesuega o tusitusiga paia e mafai ona latou faaaoga ia latou suesuega patino. O le taua soo o se upu i tusitusiga paia e masani ona faauigaina faapea o le tusitala o loo faamamafaina se manatu taua.

  • E tusa ai ma fuaiupu 5 ma le 11, o a faamanuiaga o le tumau i le Faaola? (Afai tatou te tumau i le Faaola, e mafai ona tatou aumaia ni fua se tele ma maua se atoatoa o le olioli.)

  • O a faamanuiaga i lou manatu o le a oo mai i aiga pe a tauivi tagata o le aiga e mafuta i le Faaola?

Faitau le saunoaga lenei a Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Richard G. Scott

“E tusa lava po o a ou tulaga ae e mafai ona e faatotonugalemuina lou aiga ma lou olaga i le Alii o Iesu Keriso, aua o Ia o le puna o le filemu moni i lenei olaga” (“Mo le Filemu i le Aiga,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 29).

  • O le a faapefea ona e faamatalaina se aiga e totonugalemu ia Iesu Keriso? O a uiga faaalia o le a maua ai se aiga e totonugalemu ia Keriso?

Uunaia tamaiti aoga e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia ina ia mafuta atili atoatoa ai i le Faaola, ona valaaulia lea o le uunaiga sili atu a le Faaola i totonu o o latou aiga. Uunaia i latou e mafaufau e uiga i suiga e mafai ona latou faia ia latou fesootaiga ma tagata o le aiga.

Helamana 14:30–31; 3 Nifae 11:29–30

O le puleaina o o tatou lagona i le faaaogaina amiotonu o lo tatou faitalia

O le suiga i le isi vaega o le lesona e ala i le faamamafa atu faapea o aiga uma lava e feagai ma luitau. E tusa lava pe taumafai tagata o le aiga e faatotonugalemu o latou olaga ia Keriso, e mafai lava ona latou feagai ma tulaga na e luitauina ai o latou manaoga amiotonu. Tusi fuaitau nei i le laupapa:

“Ua e faaitaina au!”

“Ua e faaosoina lou ita!”

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto pe o nei fuaitau e faavae i le upumoni.

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Helamana 14:30-31. Valaaulia le vasega e mafaufau pe faapefea ona fesootai nei fuaiupu i fuaitau i le laupapa.

  • O le a le upumoni taua o loo maua i nei fuaiupu e faatatau i a tatou fesootaiga ma isi? (Faamamafa atu le upumoni lenei: Ona ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou le faitalia, e mafai ona tatou filifili pe feita pe leai. Faamatala atu faapea na aoao mai Elder Lynn G. Robbins o le Fitugafulu, “O le ita o se filifiliga o le lotofuatiaifo, o se faaiuga; o le mea lea, e mafai ona tatou faia se filifiliga e aua le ita. O tatou lava e filifili!” [“Filifiliga ma le Ita,” Liahona, Iulai 1998, 90].)

  • O a faafitauli e oo mai i le talitonu faapea o faatinoga ma upu a isi e mafai ona “faaosoina” i tatou i le ita?

Fai i tamaiti e faitau le leoa le 3 Nifae 11:29-30. Faasino atu le aoaoga a le Faaola faapea o le finau “ia aveesea” (3 Nifae 11:30). Faamanatu i tamaiti aoga o le tautala i upu mamafa ma isi amioga le amiotonu, e pei o le sauaina faalemafaufau ma le faaletino, e le tauamiotonuina lava.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i mea e mafai ona latou faia e fesoasoani ai ia i latou e manatua e filifili e aua le ita. Fai atu ia i latou e faasoa mai ni o latou manatu. Fai i tamaiti aoga e tuuto e faaaoga lo latou faitalia amiotonu i le filifili e aua le ita, ae maise lava i tulaga faaleaiga.

3 Nifae 12:22–24; Moronae 7:45, 48; Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:9–11; 88:119, 123–25

O le salamo ma le faamagaloina e mafai ona faamaloloina sootaga ua faaleagaina

I le laupapa, tusi ai le mataupu faavae lenei:

“E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso.”

Tau atu i tamaiti aoga o lenei fuaitau e maua mai le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129).

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai nisi aoaoga a Iesu Keriso na e mafai ona aumaia le fiafia sili atu i aiga, fai i tamaiti aoga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:119, 123-25. Fautua atu ia latou faailoga pe valivali aoaoga autu. Ona fai lea i tamaiti aoga e talanoaina pe faapefea ona faamalosia aiga i le ola ai i aoaoga i nei fuaiupu.

Faamanatu i tamaiti aoga faapea o faafitauli e masani ona tulai mai i aiga pe a le tausia aoaoga a Iesu Keriso. Faaali atu le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili, ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“O mafutaga e pisipisia ma malepelepe ua loa ona i ai talu lava ona i ai le tagata. … Ou te manatu e aafia uma tagata i le lalolagi i nisi o ala o lagona faataumaoi o le fefinauai, ita, ma le taui ma sui. Atonu e i ai foi taimi tatou te iloaina ai nei lava lagona i totonu o i tatou lava” (“O le e Alofa Atu e Alofaina Mai,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 70).

  • O a aoaoga a le Alii o Iesu Keriso e mafai ona faamaloloina ai sootaga ua afaina pe ua malepelepe foi i va o tagata o le aiga?

Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa. Faamatala atu o nei fuaiupu e tofu ma upumoni ua aoaoina e le Faaola na e mafai ona faamalosia ai fesootaiga faaleaiga.

3 Nifae 12:22-24

Moronae 7:45, 48

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:9-11

Valaaulia tamaiti aoga e faitau nei fuaitau, ona talanoaina lea o mea nei:

  • O a aoaoga mai nei fuaiupu e mafai ona fesoasoani i fesootaiga faaleaiga ua faaleagaina e le fefinauai, le alofa, poo isi amioga?

  • Ua faapefea ona e vaaia le faaleleia o le faamagalo atu i sootaga faaleaiga?

  • Aisea e faigata atu ai i isi taimi le faamagalo o tagata o le aiga e faaitaina i tatou nai lo isi tagata?

Faaali atu le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Howard W. Hunter (1907–95), ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“E leai se tasi o i tatou e leai se agasala. Tatou te faia uma lava ni mea sese, e aofia ai oe ma a’u. Sa faamanualiaina uma lava i tatou. Sa tatou faamanualiaina uma foi isi.

“Ua mafai ona faaeaina i tatou ma maua le ola faavavau ona o le taulaga a lo tatou Faaola. Afai tatou te talia Ona ala ma aveese lo tatou faamaualuga e ala i le faamaluluina o o tatou loto, o le a tatou aumaia le malamalama ma le faamagaloga i totonu o tatou aiga faapea foi o tatou lava olaga” (Dieter F. Uchtdorf, “O Le Ki e Tasi i se Aiga Fiafia,”Liahona, Oke. 2012, 6).

Ata
Peresitene Howard W. Hunter

“Soo se mea lava e faaee i ai aao o Iesu, e ola. Afai e faaee e Iesu ona aao i luga o se faaipoipoga, e olaola. Afai e faatagaina ona tuu ona aao i luga o se aiga, e olaola”Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Howard W. Hunter [2015], 150).

  • E mafai faapefea e mataupu faavae ua talanoaina nei ona faatagaina le Faaola e faaee Ona aao i luga o se aiga?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau pe faapefea ona fesoasoani mataupu faavae o le salamo ma le faamagalo atu e lipea ai ma faamalosia o latou lava sootaga faaleaiga. Uunaia i latou e usitai vave ma faaaoga mataupu faavae nei ia latou fesootaiga faaleaiga.

Faitauga a Tamaiti Aoga