Seminare ma Inisitituti
Lesona 7: O Le Faaipoipoga i le va o se Alii ma se Tamaitai ua Faauuina e le Atua


Lesona 7

O Le Faaipoipoga i le va o se Alii ma se Tamaitai ua Faauuina e le Atua

Folasaga

Na faatuina e le Tama Faalelagi le mamanu paia o le faaipoipoga ia Atamu ma Eva i le Faatoaga o Etena. I o tatou aso, ua faamaonia mai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei mamanu i le faapea mai, “O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua” (“O le Aiga: O se Folafolaga I le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129). E ui lava o tulafono a tagata e ono taumafai e suia lenei faauigaga, e tumau pea e faavavau tulafono a le Atua.

Faitauga Faaopoopo

  • D. Todd Christofferson, “Aisea e Faaipoipo ai, Aisea e Fai ai Aiga,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 50-53.

  • Dallin H. Oaks, “Leai Ni Atua Ese,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 72–75.

  • Sheri L. Dew, “E le Lelei ona Nofo Toatasi o le Tane po o le Fafine,” Ensign, Ian. 2002, 12–14.

  • “The Divine Institution of Marriage,” mormonnewsroom.org/article/the-divine-institution-of-marriage.

  • Gospel Topics, “Same-Sex Marriage,” lds.org/topics.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15-17; Mose 3:21-24

O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua

Tusi le aoaoga faavae lenei i le laupapa: “O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua.” Fesili i tamaiti aoga po o le a le uiga o le upufaauu i lenei fuaiupu. (O tali e mafai ona aofia ai mea nei: faatulagaina, faamasinoina, pe faatonuina e le pule i luga atu.) Fesili i tamaiti aoga pe faapefea ona fesoasoani lenei faauigaga ia i latou ia malamalama ai i le uiga o le aoaoga faavae i le laupapa. Fai i tamaiti aoga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15-17 ia saili ai se toe faaupuina o lenei aoaoga faavae.

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mose 3:21-24. Valaaulia le vasega e vaavaai mo laasaga taua i le fuafuaga o le faaolataga ua faamatalaina i nei fuaiupu. (Ao tali mai tamaiti aoga, faamatala atu o le faamatalaga i le ivi asoaso o Atamu o se faailoga—E lei aveesea moni lava e le Atua se ivi mai ia Atamu. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti aoga e tusi le faauigaga lenei o le upu pipii i autafa o a latou mau: “fatuina se mafutaga vavalalata, tumau, ma e le maluelue.”)

  • O le a sou manatu i le mea na finagalo le Atua e aoao mai ia i tatou i le faamatalaina o le foafoaina faaletino o Eva i lenei auala? (Na aoao mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le ivi asoaso e sau mai le itu o le (tagata) e foliga ua faaali mai ai o se soa. Ua le faaali mai i le ivi asoaso se uiga faafia pule pe faatavini, ae ua faaali mai ai se soa tutusa e galulue ma ola faatasi” [“Lesona Mai ia Eva,” Liahona, Ian. 1988, 84].)

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le Mose 3:24? Na saunoa mai (Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea o le Atua na “tuufaatasia [Atamu ma Eva] o se tane ma se ava. … E leai se tasi o i tatou po o se isi lava e mafai ona fetuunaia lenei faatulagaga paia o le faaipoipoga. E le o se mea na faia e le tagata lava ia” [“Aisea e Faaipoipo ai, Aisea e Fai ai se Aiga,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 50].)

Faaali atu le saunoaga lenei mai ia Elder David A. Bednar, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele. Fai i le vasega e vaavaai mo ni manatu pe aisea ua faauuina ai e le Atua e faapea o le faaipoipoga faatoa faia lava i le va o se alii ma se tamaitai.

Ata
Elder David A. Bednar

“Ina ua maea ona foafoaina le lalolagi, sa tuu Atamu i le Faatoaga o Etena. Peitai, o le mea taua, sa fetalai atu le Atua ‘e le lelei ona mau toatasi o le tagata’ (Mose 3:18; tagai foi Kenese 2:18), ma na avea Eva ma ava ma fesoasoani ia Atamu. O le tuufaatasiga maoae o mana faaleagaga, faaletino, faalemafaufau, ma faalelagona o alii ma tamaitai, sa manaomia e faatino ai le fuafuaga o le fiafia. ‘E leai se tane pe a le o i ai le fafine, e leai foi se fafine pe a le o i ai le tane, i le Alii’ (1 Korinito 11:11). O le alii ma le tamaitai ua fuafuaina e aoao mai, faamalosia, faamanuia, ma faaatoatoa e le tasi le isi” (“Matou te Talitonu i le Nofo Mama,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 41–42).

  • E faavae i lou malamalama i le fuafuaga o le fiafia a le Tama Faalelagi, aisea ua faauuina ai e Ia le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai?

Mose 3:18; 5:1–5, 12, 16

O tane ma ava e tatau ona avea ma paaga tutusa

  • O le a le taua o loo i ai i le mulimuli i se mamanu pe a faia se mea e pei o se ofu?

  • O le a le taua o le a i ai i le suesueina o le mamanu tonu o le faaipoipoga?

Faamatala atu o le faaipoipoga a Atamu ma Eva ua tuuina mai ai le mamanu a le Alii i le tulaga e tatau ona i ai le faaipoipoga. Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mose 3:18.

  • O le a lou malamalama i le faaupuga “fesoasoani”? (O le “Fesoasoani”ua faaliliuina mai le tuufaatasia o upu autu e lua faaEperu, o le tasi e faauigaina ia laveai pe faaola, o le isi e faauigaina ia malosi. O le “Fesoasoani” ua faaliliuina mai se upu Eperu ua fautuaina mai ai le tatau ai ma le tutusa. O lea la, o se “fesoasoani” o se soa e tatau ai ma tutusa e maua ai le mana e faaola ai. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e tusi lenei faamatalaga i a latou tusitusiga paia i talaane o le Mose 3:18. Tagai foi Howard W. Hunter, “Avea ma Tane ma Tama Amiotonu,” Liahona, Ian. 1995, 51.)

  • O le a le ituaiga o sootaga ua fautuaina mai e lenei faaupuga mo se tane ma se ava? (Otooto tali a tamaiti aoga i le tusia o le aoaoga faavae lenei i le laupapa: Ua faauuina e le Tama Faalelagi se tane ma se ava ina ia avea ma paaga tutusa.)

  • O le a sou manatu i le uiga mo se tane ma se ava ina ia avea ma paaga tutusa?

Vaevae le vasega i ni vaega toalaiti, pe tai toatolu pe toafa i se vaega. Fai i tamaiti aoga e vaai faavave i le Mose 5:1–5, 12, ma 16, ma vaavaai mo ni auala na galulue faatasi ai Atamu ma Eva o ni paaga tutusa, ma talanoaina mea na latou maua ia latou vaega.

Faaali atu saunoaga nei a Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) ma Sister Sheri L. Dew, le fesoasoani talu ai nei i le au peresitene aoao o le Aualofa. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“Mai lenei faamaumauga musuia [Mose 5:1–2, 4, 12, 16] ua tatou iloa ai na tuuina mai e Atamu ma Eva ia i tatou se faataitaiga lelei o se sootaga faalefeagaiga o le faaipoipoga. Sa la galulue faatasi; sa maua faatasi a la fanau; sa la tatalo faatasi; ma sa la aoaoina faatasi le la fanau—i le talalelei. O le mamanu lenei ua finagalo le Atua ia faataitai i ai alii ma tamaitai amiotonu uma” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson [2014], 183).

Ata
Sheri L. Dew

“Ia mafaufau loloto i tala faatusipaia ia Atamu ma Eva ma vaai pe o le a le mea o le a aoao mai e le Alii ia te oe o le a faamalosia ai lau mafutaga faaipoipoga [ma] lou aiga. … O le faatulagaga a lo tatou Tama e fesoasoani ia i tatou e aloese ai mai le taufaasese. Ia vaai i le Aii ae le o le lalolagi mo o outou manatu ma lagona e uiga i alii ma tamaitai”(Sheri L. Dew, “E Le Lelei Ona Nofo Toatasi o le Tane Po o le Fafine,” Liahona, Ian. 2002, 15).

  • O le a se taimi na e vaai ai i se tane ma se ava o galulue faatasi o ni paaga tutusa?

  • E faapefea i lou manatu ona uunaia lou lumanai e le malamalama i le mamanu paia mo le faaipoipoga?

Tuu atu i tamaiti aoga ni nai minute e faia ai ni lisi se lua: (1) o uiga o loo i ai nei ia i latou o le a fesoasoani e taitaia ai i latou i se faaipoipoga e faauuina e le Atua, ma (2) o uiga atonu latou te manaomia e suia ina ia faalatalata atili atu ai i lena sini. Ia faaali atu le mautinoa faapea o le a faamanuiaina e le Alii i latou i a latou taumafaiga.

Mamona 9:9

O aoaoga a le Alii e uiga i le faaipoipoga o le itupa e tasi

(Manatua: Ia faaeteete i tamaiti aoga o e faaleo mai ni manatu e ese i lenei mataupu. Ia taulai atu le talanoaga a le vasega i faamatalaga a le Au Pulega Aoao o le Ekalesia.)

  • Ua faapefea ona aafia le mamanu ua faauuina e le Atua pe a pasia e malo ia tulafono ma faatagaina uiga na e feteenai ma lenei mamanu? (Ao tali mai tamaiti aoga, faaaoga le Mamona 9:9 e faaalia ai faapea o le Atua ma Ana tulafono e le masuia. E fesoasoani le natura le masuia o le Atua ia i tatou e maua ai le lagomalie ma le faatuatua ia te Ia.)

Tuu atu i se tamaitiiti aoga se kopi o lenei fuaitau mai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo mafuaaga na saunoa ai taitai o le Ekalesia i le faaipoipoga o itupa e tasi.

“O faagasologa faatagaina ma faiga faalemalo i nisi o atunuu ua tuuina mai ai le faalauiloaina o sootaga i faaipoipoga o itupa tutusa faalauaitele, ma o le fesili i le faaipoipoga o itupa tutusa o loo faaauau pea ona finauina faalauaitele. Ao tatou feagai ma lenei mataupu po o isi foi, ua matou uunaia tagata uma ia manatua faamoemoega a lo tatou Tama Faalelagi i le foafoaina o le lalolagi ma saunia mo lo tatou fanau mai faaletino ma faamasani ai iinei o Ana fanau [tagai Kenese 1:27–28; 2:24]. … O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai na faatuina e le Atua ma o le totonugalemu lea i Lana fuafuaga mo Lana fanau ma mo le soifua manuia o le lalolagi. O aiga malolosi, e taialaina e se tina ma se tama alofa, e avea ma se faavae autu mo le faafaileleina o fanau, totoina o le faatuatua, ma le auina atu i tupulaga i le lumanai o le malosiaga o le amio mama ma tulaga faatauaina e taua i le lalolagi ma e taua tele i le faaolataga e faavavau.

“O suiga i tulafono faalemalo e le, e moni e le mafai, ona suia ai le tulafono o amioga mama ua faavaeina e le Atua. Ua faamoemoeina i tatou e le Atua ia lagolagoina ma tausi Ana poloaiga e tusa lava po o a manatu eseese po o faiga i totonu o malo. O Lana tulafono o le ola mama ua manino: o sootaga faalefeusuaiga ua na o le va lava o se alii ma se tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono o se tane ma se ava” (upusii i le Gospel Topics, “Same-Sex Marriage,” lds.org/topics).

  • E faapefea ona fesoasoani le malamalama i le fuafuaga ma le aoaoga faavae a le Atua tatou te iloa ai le taua o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai?

Ia tuu atu foi se kopi o le fuaitau lenei i tamaiti taitasi, lea e maua mai i se tusiga na lolomiina e le Ekalesia ua faaautuina “The Divine Institution of Marriage.” Fai i tamaiti e vaavaai mo mafuaaga e tatau ai ona faamautuina i tulafono ma aiaiga le faauigaga o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai:

“O le faaipoipoga e sili mamao atu nai lo le na o se maliega i le va o ni tagata e faamaonia ai lo la agaalofa ma saunia mo avanoa tutusa. Nai lo lena, o le faaipoipoga o se faavae taua mo le tausia o fanau ma aoaoina i latou ia avea ma tagata matutua lelei. I le talafaasolopito, o malo o ituaiga uma ua faailoaina le faaipoipoga o se vaega manaomia i le faasaoina o se lalolagi lelei ma se olaga atoatoa. E tusa lava po o faaipoipoga na faia faalelotu pe faalemalo, toeitiiti lava o aganuu uma lava ua puipuia le faaipoipoga ma faatagaina e malo ina ia faasaoina ma faavae ai se faapotopotoga e sili ona totonugalemu i le tausia o fanau ma le aoaoina o i latou i tulaga faatauaina o le mama lena e lagolagoina le lalolagi. …

“I se vaaiga i na sootaga ua leva ona i ai i le va o le faaipoipoga, fanauina o fanau, itupa, ma le tulaga faamatua, o le faaipoipoga o itupa tutusa e le mafai lava ona faapea ua na o se tuuina atu o se ‘aia tatau’ fou. O se toe faauigaga e mamao lava o le natura moni lava ia o le faaipoipoga. Ua faailogaina ai se suiga autu i le faatulagaga o le faaipoipoga i auala na e feteenai ma faamoemoega a le Atua mo Ana fanau ma e matautia i tulaga masani ua leva ona i ai o le lalolagi” (“The Divine Institution of Marriage,” mormonnewsroom.org/article/the-divine-institution-of-marriage).

  • O a nisi o mafuaaga ua faamaonia ai ma puipuia ai e atunuu le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai?

  • E mafai faapefea e se tagata ona iloa le tulaga moni o le Ekalesia i lenei mataupu?

Uunaia tamaiti aoga e mafaufau pe faapefea ona faatusatusa o latou manatu i aoaoga a le Atua i le faaipoipoga e pei ona aoaoina e taitai o le Ekalesia. Faasoa atu lau molimau faapea o le talitonu ma le lagolagoina o le mamanu a le Atua mo le faaipoipoga o le a aumaia faamanuiaga faavavau.

Faitauga a Tamaiti Aoga