Seminare ma Inisitituti
Lesona 3: O Lo Tatou Malosiaga Paia


Lesona 3

O Lo Tatou Malosiaga Paia

Folasaga

Ua saunia e le Tama Faalelagi se fuafuaga e mafai ai ona tatou toe foi atu i Lona afioaga ma avea ai faapei o Ia. Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf: “Sa avea i tatou ma Ana fanau ae tatou te le’i o mai i lenei lalolagi, ma o le a avea pea i tatou ma Ana fanau e faavavau. O lenei upumoni autu e tatau ona suia ai le ituaiga vaai o loo tatou vāai ai ia i tatou lava, o tatou uso ma tuafafine, ma le olaga lava ia” (“O Faalaniga e Fa,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 58). Ao oo ina malamalama atili tamaiti aoga i lo latou malosiaga paia, atonu o le a sili atu ona lelei lo latou taulimaina o luitau e feagai ma i latou i le olaga faaletino.

Faitauga Faaopoopo

  • Dieter F. Uchtdorf, “O Faalagiga e Fa,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 58–61.

  • Gospel Topics, “Becoming Like God,” lds.org/topics.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Kenese 1:27; Isaia 55:8–9; Galuega 17:29; Eperu 12:9; 1 Ioane 3:1; 4:8–9; 1 Nifae 9:6; 2 Nifae 9:20; Moronae 8:18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:4; 88:41; 130:22

O i tatou o fanau a le Atua

Valaaulia tamaiti aoga e vaai faalemafaufau faapea o se uo le lotu ua fesili atu ia i latou pe o le a le talitonuga a lo tatou Ekalesia pe faapei le Tama Faalelagi. Fai i tamaiti aoga e faasoa faapuupuu mai tali atonu latou te tuuina atu.

Tusi le seti lenei o mau i le laupapa, pe faasoa atu o ni pepa e tufa atu:

Kenese 1:27; Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22

1 Nifae 9:6; 2 Nifae 9:20

Isaia 55:8-9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:41

1 Ioane 3:1; 4:8–9

Moronae 8:18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:4

Galuega 17:29; Eperu 12:9

Tofi ni tamaiti aoga e suesue ni nai seti o mau nei ma faailoa mai mea ua latou aoaoina e uiga i lo tatou Tama oi le Lagi. Ia mautinoa o seti uma o mau ua atofaina atu. A maea se taimi talafeagai, valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai pe mafai faapefea ona latou faaaoga se tasi po o le sili atu o nei mau e faamatala ai mea ua latou iloa pe talitonu i ai e uiga i le Tama Faalelagi.

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le iloaina o nei uiga o le Tama Faalelagi ia te oe e tapuai ai ia te Ia?

  • E faapefea e le iloaina o le Tama Faalelagi o se tagata moni e i ai se tino o aano ma ivi ua faamamaluina, ma toetu ma o le Tama o lou agaga ona aafia ai lou sootaga ma Ia?

  • Aisea e fesoasoani ai pe a tatou tapuai i le Atua ina ia manatua o Ia o le Tama o o tatou agaga? (I le avea ai ma se vaega o le talanoaga, faamamafa atu faapea ona o le Atua o le Tama o o tatou agaga, o lo tatou malosiaga paia o le avea faapei o Ia. Atonu e fesoasoani foi le faasoa atu o le fuaitau lenei a le Au Peresitene Sili i le 1909, i lalo o le taitaiga a Peresitene Iosefa F. Samita [1838–1918]: “O alii ma tamaitai uma o le faatusa o le Tama ma le Tina o le lalolagi ma o atalii ma afafine moni lava o le Atua” [“Gospel Classics: The Origin of Man,” Ensign, Fep. 2002, 29].)

Tufa atu kopi o le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita: Fai i tamaiti aoga e faitau le leoa ma matauina fuaitau na e faaalia ai le taua o le malamalama po o ai le Atua.

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“Afai e le malamalama tagata i uiga o le Atua, latou te le malamalama ia i latou lava. …

“O le Atua lava Ia na avea o ia e pei o i tatou nei, ma o se tamalii faaeaina, ma o loo nofotupu o ia i le lagi! … Afai e tatalaina le veli i le aso, ma faailoa mai e le Atua Ia lava, o le Atua silisili o le o loo taofia le lalolagi i lona taamilosaga, ma o le o loo faatumauina lalolagi uma ma mea uma e ala i Lona mana,—ou te faapea atu, afai e mafai ona e vaai ia te Ia i le aso, o le a e vaai ia te Ia e foliga i se tagata—e pei o oe lava i le tino, foliga, ma le fausaga o se tagata lava; aua na fausia Atamu i lena lava fausaga, faatusa, ma foliga o le Atua, ma sa maua mai ai faatonuga, ma savavali ma talanoa ma fesootai ma Ia, e pei lava ona talanoa ma fesootai le tasi tagata i le isi” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 40).

  • E faapefea ona fesoasoani lo tatou malamalama po o ai le Tama Faalelagi ia i tatou ia malamalama ai ia i tatou lava? (Ao tali mai tamaiti aoga, tusi le mea lenei i le laupapa: Ao tatou malamalama i lo tatou Tama Faalelagi, o le a sili atu lo tatou malamalama i lo tatou malosiaga ia avea faapei o o tatou Matua Faalelagi.

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Mafaufau i le mamana o le manatu o loo aoao mai i la tatou pese faapelepele ‘O le Atua Lou Tama’ [Viiga, nu. 184]. … O se tali lea i se fesili tele o le olaga, ‘O ai au?’ O au o se atalii o le Atua faatasi ma se sootaga faaleagaga ma matua faalelagi. O le mea moni i le i ai o o tatou matua faalelagi, ua faailoa mai ai o tatou agavaa e faavavau. O lena manatu mamana o se faatosinaga malosi lea e puipuia mai ai i tatou mai le faalotovaivaia. E mafai ona faamalosia i tatou taitoatasi e faia filifiliga amiotonu ma sailia mea sili o loo i totonu ia i tatou” (“Manatu Mamana,” Liahona, Ian. 1996, 31).

Tusi ia faamatalaga nei i le laupapa:

O lou malamalama faapea o au o se atalii o le Atua e mafai ona fesoasoani ia te au pe a .

O lou malamalama faapea o au o se atalii o le Atua na fesoasoani ia te au ina ua .

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai pe faapefea ona latou faaumaina nei fuaiupu.

Roma 8:16–17; 1 Ioane 3:2; 3 Nifae 12:48

O lo tatou malosiaga paia

Tau i lau vasega o nisi taimi tatou te faalogo ai faapea o se tagata ua i ai se “malosiaga maoae.”

  • O le a sou manatu i le uiga o lenei fuaitau?

Tusi mau fesootai nei i le laupapa, ma fai i tamaiti aoga e suesue i ai ma aoao e uiga i lo tatou malosiaga paia: Roma 8:16–17; 1 Ioane 3:2; 3 Nifae 12:48. E mafai ona e fautuaina tamaiti aoga e fesootai mau nei i le tusiaina o isi mau fesootai e lua i tafatafa o mau taitasi.

  • I le malamalama o tusitusiga paia tatou te suesue ai e uiga i le uiga o le Atua, o le a le uiga ia te oe o le fuaitau “o le a tatou faapei o Ia”?

  • O le a sou manatu i le uiga o le avea ma “suli-faatasi” ma Iesu Keriso? (I le avea ai ma le Alo Pele e Toatasi na Fanaua e le Tama i la le tino, o le aia tatau a Iesu Keriso le mautofi i mea uma o loo i le Tama. O i latou o e usiusitai ma maua faamanuiaga atoatoa o le Togiola a le Faaola o le a mautofi i mea uma a le Tama [tagai Roma 8:14–18; Kalatia 3:26–29; MF&F 84:38]. Faamamafa atu le mataupu faavae lenei: Ua saunia e le fuafuaga a le Tama Faalelagi se auala mo i tatou ia avea ai faapei o o tatou Matua Faalelagi. Faasino atu faapea e ui lava e faitioina e nisi tagata lo tatou talitonuga faapea e mafai ona tatou avea faapei o le Atua, o lenei talitonuga e faavae i aoaoga a le Tusi Paia.)

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa:

O le a le aoaoga a Elder Dallin H. Oaks e uiga i le faamoemoega o lo tatou olaga faitino?

Faitau le saunoaga lenei a Elder Dallin H. Oaks ma fai i tamaiti aoga e vaavaai mo tali i le fesili i le laupapa:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“I aoaoga e uiga i le Atua a le Ekalesia a Iesu Keriso, o le faamoemoega o le olaga faaletino o le saunia ai lea o i tatou ia ausia lo tatou taunuuga i le avea o ni atalii ma afafine o le Atua—ia avea e pei o Ia. … Ua faamatala e le Tusi Paia tagata faaletino o ‘fanau a le Atua’ ma ‘suli o le Atua, ma suli faatasi ma Keriso’ Rom. 8:16-17 Ua tautino mai foi ‘ua tatou tiga faatasi ma ia, ina ia faamanuiaina foi i tatou faatasi ma ia’ (Rom. 8:17) ma pe a ‘faaali mai o ia, ona foliga ai lea o i tatou ia te ia’ (1 In. 3:2). Ua tatou talitonu moni lava i nei aoaoga a le Tusi Paia. Ua tatou talitonu o le faamoemoega o le olaga faaletino o le maua lea o se tino faaletino, ma e ala mai i le togiola a Iesu Keriso ma le usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei, e agavaa ai mo le tulaga mamalu o le toetu faaselesitila lea e taua o le faaeaga po o le ola e faavavau. … (O lenei taunuuga o le ola e faavavau po o le olaga o le Atua e tatau ona malamalama i ai i latou uma ua suesue i le faaKerisiano anamua ma le talitonuga i le aoaoina o se tagata ia avea o se atua.) …

“… O la tatou aoaoga i talitonuga faalelotu e amata mai i matua faalelagi. O lo tatou faamoemoega sili ia avea faapei o i laua. I lalo o le fuafuaga alofa a le Tama, ua faataunuu ai nei mea uma e ala i le Togiola a le Toatasi na fanaua e le Tama, o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso” (“Liliuese ma le Toefuataiga,” Liahona, Iulai 1995, 93–96).

(Faamatalaga:Atonu e te manao e faamatala atu faapea o le siitiaga ma le mamalu maualuga e faatatau i le manatu faapea o se tagata e mafai ona avea ma atua po o le siitia i se tulaga paia.)

Talanoaina tali a tamaiti aoga i le fesili i le laupapa. Ona fesili atu lea:

  • O a ni lagona ua e maua ao e mafaufau faapea o le fuafuaga a le Tama Faalelagi ua tuuina atu ia te oe le avanoa e avea ai e faapei o Ia?

  • Aisea e manaomia ai le Togiola a Keriso mo i tatou ina ia avea ai faapei o le Atua?

Ina ia faalauteleina lenei talanoaga, iloilo le fuaitau lenei faatasi ma au tamaiti aoga:

“O le Au Paia o Aso e Gata Ai e malamalama i le maoae o le Togiola a Keriso e tusa ai ma le malosiaga le iu o le tagata ua ia faia. O le Togiola a Keriso e le gata ua saunia le faamagaloina mai agasala ma le manumalo i le oti, na te laveaiina foi sootaga le atoatoa, faamalolo manua faaleagaga na e taofiofia le tuputupu ae, ma faamalosia ma mafaia ai e tagata ona atiina ae uiga o Keriso [tagai Alema 7:11–12]. O le Au Paia o Aso e Gata Ai e talitonu ua na o le Togiola lava a Iesu Keriso tatou te mafai ai ona maua le faamoemoe mautinoa o le mamalu faavavau ma le mana o Lana Togiola e atoatoa le mauaina i le na o le faatuatua lava ia Iesu Keriso, salamo, papatiso, maua le meaalofa o le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga i le mulimuli i faatonuga ma faataitaiga a Keriso [tagai 2 Nifae 31:20; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4]. O le mea lea, o i latou e avea faapei o le Atua ma ulufale atu i le atoatoa o Lona mamalu ua faamatalaina o ni tagata ua ‘faaatoatoaina ia Keriso le puluvaga o le feagaiga fou, lea na aumaia lenei togiola e ala i le faamaligiina o lona lava toto’ [MF&F 76:69]” [Gospel Topics, “Becoming Like God,” lds.org/topics).

Tufa atu ni kopi o le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le saunoaga ma faailoga manatu na e tuuina mai ia i latou le faamoemoe e mafai ona latou ausia ai lo latou malosiaga paia. Faasino atu faapea na tuuina atu e Peresitene Uchtdorf lenei lauga i se sauniga perisitua o le konafesi aoao, ae o manatu e aoga i tagata uma lava:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

O le faalagiga e tasi e faamatala ai i tatou uma lava i le auala aupito sili ona taua o le alo o le Tama Faalelagi. E tusa lava po o le a se isi mea e avea ai i tatou po o a foi mea te faia i le olaga, e le tatau ona galo ia i tatou o i tatou o fanau agaga moni o le Atua. Sa avea i tatou ma Ana fanau ae tatou te le’i o mai i lenei lalolagi, ma o le a avea pea i tatou ma Ana fanau e faavavau. O lenei upumoni autu e tatau ona suia ai le ituaiga vaai o loo tatou vāai ai ia i tatou lava, o tatou uso ma tuafafine, ma le olaga lava ia. …

E tau faalotovaivai i nisi o taimi le iloa o le uiga o le avea ma se atalii o le Atua ae peitai e le o ausia o tatou gafatia. E fiafia le tiapolo e faaaoga lelei nei lagona. E sili atu ia Satani lou faamatalaina o oe lava e ala i au agasala nai lo o lou malosiaga paia. Uso e, aua ne’i faalogo ia te ia.

“Ua tatou vaai uma i se tamaitiiti laitiiti o aoao e savali. O si tamai laa lava ma tautevateva. E pau o ia. Pe tatou te otegiaina ea se taumafaiga faapena? E leai. O ai se tamā e faasalaina se tamaitiiti laitiiti ona o le pau? Tatou te faamalosiau, tatou te patipatia, ma tatou te viia, aua o tamai laa uma, e avea atili ai le tamaitiiti e pei o ona matua.

“O lenei, uso e, e faatusa atu i le atoatoa o le Atua, o i tatou o tagata faaletino ua le ese lava i tatou ma tamaiti laiti e tautevateva. Ae e finagalo lo tatou Tama Faalelagi agaalofa ia tatou avea atili e faapei o Ia, ma, uso pele e, e tatau foi ona avea lena ma a tatou sini. E silafia e le Atua tatou te oo atu iina e le i se taimi vave ae e ala i ni laa taitasi i le taimi” (“Faalagiga e Fa,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 58).

  • E mafai faapefea e le manatuaina o nei upumoni faavavau ona fesoasoani ia te oe e ausia ai lou malosiaga paia?

  • E mafai faapefea e le manatuaina o nei upumoni ona aafia ai le ala e te faia ai isi tagata o lou aiga?

  • E mafai faapefea e lou malamalama i nei upumoni ona aafia ai lou manao e suesue faamatalaga e uiga i ou aiga ua maliliu ma faia sauniga o le malumalu mo i latou?

Uunaia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina ma lagonaina i lenei lesona i se tagata o le aiga po o se uo i le vaiaso a sau. E mafai foi ona latou mafaufau i mea e mafai ona latou faia i aso uma ia manatua ai pea o i latou o fanau a le Tama Faalelagi ma ia fuafua e faamaumau i se api o talaaga le ala e aafia ai a latou faatinoga i le manatuaina o lenei upumoni paia.

Faitauga a Tamaiti Aoga