Seminare ma Inisitituti
Lesona 25: Faaaogaina o le Faatuatua i Tulaga Faigata o le Aiga


Lesona 25

Faaaogaina o le Faatuatua i Tulaga Faigata o le Aiga

Folasaga

“O Le Aiga: O se Folafolaga I le Lalolagi” ua faapea mai “o mea e faaletonu, oti, po o nisi mea e tula’i mai, e alagatatau ai ona fetuutuunai tagata taitoatasi. E tatau i aiga lautele ona tuuina atu le lagolago pe a manaomia” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129). Pe a oo mai taimi faigata, e mafai e le talalelei a Iesu Keriso ona saunia le vaaiga ma le malosi e faia ai ni suiga e manaomia.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

1 Nifae 16:34–39; 17:1–4

Fetuunai i tulaga faigata o le aiga

Amata le vasega i le faamatala atu faapea o taitai o le Ekalesia ua masani lava ona aoaoina i tatou i le ala e ausia ai ma faatumauina ai se tulaga atoatoa—e aofia ai le faaipoipoga ma le aiga atoatoa. I nisi faataitaiga, e ui i lea, o tulaga o le olaga e taofia i tatou mai le ausiaina o lena atoatoa. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga o loo i lalo a Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Richard G. Scott

“O le talalelei toefuataiina ua tatou iloa ai e i ai se aiga lelei atoatoa. O se aiga e i ai se tagata amiotonu o umia le perisitua ma se ava amiotonu ua faamau atu ia te ia atoa ai ma fanau ua fananau i le feagaiga pe ua faamauina foi ia i laua. O le i ai o se tina i le aiga, i se siosiomaga o le alofa ma le auauna atu, e aoao ai e matua a laua fanau, e ala i faataitaiga ma mataupu, o auala a le Alii ma Ana upumoni. La te faataunuuina a laua matafaioi faalelagi e pei ona taua i le folafolaga i le aiga. Ua faatagata matutua a laua fanau i le ola ai i aoaoga na totoina ina ua fananau mai. Latou te atinaeina ni uiga o le usiusitai, faamaoni, alofa i le Atua, ma le faatuatua i Lana fuafuaga paia” (“Faamuamua Mea e Faamuamua,” Liahona, Iulai 2001, 7).

  • O a nisi o mea e tutupu po o ni tulaga e ono taofia ai i tatou, atonu mo sina taimi, mai le ausiaina o se aiga i se tulaga atoatoa? (O tali e ono aofia ai mea nei: oti, le atoatoa, faaipoipoga tatala, le mafai ona maua se fanau, leai se galuega, ma matua ua tele galuega e galulue ai.)

  • Valaaulia tamaiti aoga e suesue le palakalafa lona fitu o le folafolaga i le aiga, ma vaavaai mo mea ua faamoemoe le Tama Faalelagi tatou te faia pe afai o tulaga o lo tatou aiga e le o atoatoa:

“O mea e faaletonu, oti, po o nisi mea e tula’i mai, e alagatatau ai ona fetuutuunai tagata taitoatasi. E tatau i aiga lautele ona tuuina atu le lagolago pe a manaomia” (“O le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129).

Ona faitau lea o le fuaitau lenei ma fai i tamaiti aoga e vaavaai mo ituaiga o fetuunaiga atonu e manaomia e aiga e fai pe a tulai mai ni luitau:

“I se lalolagi e lelei atoatoa, o tagata matutua uma o le a faaipoipo ma le fiafia, o le a maua uma e faaipoipoga fanau, ma o tagata uma o le aiga o le a malolosi, usiusitai, ma felagolagomai. Ae o le olaga e seasea lava atoatoa. E mafatia tagata taitoatasi ma e leai se aiga faaletino e ola e aunoa ma ni faafitauli. …

“O faamai, le atoatoa o le malosi, oti, teteaga, ma isi mea e faasalavei mai e mafai ona afua ai ni luitau. I nei tulaga, ‘o le fetuutuunai o tagata taitoatasi’ o matafaioi e mafai ona talafeagai. O se tama e mafai ona tauaveina ni matafaioi faaopoopo o le aiga ma le faafaileleina, po o se tina o le a avea ma se tausiaiga i le taimi atoa e manaomia ona sailia se galuega. E oo lava i fanau e ono moomia ona latou taliaina ni matafaioi fou.

“Pe a tulai mai tulaga le mautonu, e moomia foi ona fesoasoani le aiga lautele. O fesoasoani e mafai ona eseese mai le tuuina atu o fesoasoani tautupe i le tuuina atu o taimi e vaai ai fanau, fesoasoani i feau, pe tausia se tagata mai po o se tasi o le aiga e le atoatoa le malosi. O le malosi o le auai o le aiga lautele, e faalagolago i le tulaga o loo tulai mai ma le fesoasoani o loo moomia e le aiga” (“Faamalosia o le Aiga: Faamasani i Tulaga o le Olaga,” Liahona, Tes. 2005, 34–35).

  • O a nisi o suiga e mafai ona manaomia e aiga ma tagata e fai pe a oo mai ni luitau?

  • O a nisi o mea ua e vaaia i aiga ma tagata o fai e fetuunai ai ma tumau malosi ai pe a feagai ma ni taimi faigata pe faalavelave foi?

  • O anafea na e vaai ai i tagata lautele o le aiga ua ofoina atu le fesoasoani ma le lagolago pe a manaomia?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Merrill J. Bateman o le Fitugafulu: Fai i le vasega e faalogo mo le mea ua saunoa mai Elder Bateman e mafai ona fesoasoani i aiga ua feagai ma tulaga faigata.

Ata
Elder Merrill J. Bateman

“E tele ituaiga o tofotofoga ma mea tiga: o le oti o se tagata e pele, o se faaipoipoga e ese nai lo le mea e faamoemoeina, leai o se faaipoipoga, o se tatalaina o se faaipoipoga, o se tamaitiiti e fanau mai ma se faaletonu, o le leai o se fanau, o le tea mai se galuega, o matua e faia ni mea sese, o se atalii po o se afafine faalogogata, o le maimaia. E le gata le lisi. Aisea na faatagaina ai e le Atua le i ai o le faanoanoa, tiga, mafatia, ma le oti i lana fuafuaga? …

“O se malamalama i le ata o le faaolataga, o le muai olaga, o le olaga i la le tino, ma le olaga i talaatu o le oti, e maua ai le malamalama e fesoasoani e tumau ai se tagata” (“Ola i se Olaga e Faaautu ia Keriso,” Liahona, Tes. 1999, 13).

  • E faapefea e le malamalama i le fuafuaga a le Atua ona saunia aiga e feagai ma luitau? (Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: O le malamalama i le fuafuaga a le Alii e faatagaina aiga e feagai ma luitau faalelalolagi ma le faatuatua faateleina ma se vaaiga e faavavau.

  • E mafai faapefea e se vaaiga faaletalalelei ona tuuina mai ia i tatou se faamalosiauga sili atu e faia ai fetuunaiga pe faaauau ai tiutetauave fou i o tatou aiga pe a manaomia?

Fesili i tamaiti aoga pe mafai ona latou mafaufau i ni aiga i tusitusiga paia na feagai ma luitau ae na maua le fesoasoani paia e manumalo ai pe onosaia ai na luitau. Faamanatu i tamaiti aoga o aiga o Liae ma Isamaeli, o e na malaga i le vao tuufua ina ua latou tuua Ierusalema. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau e uiga i nisi o luitau atonu na feagai ma nei aiga i le latou malaga agai i le nuu folafolaina ona faasoa mai lea o o latou manatu i le vasega.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le 1 Nifae 16:34–39 ma le 17:1–4. Fai i le vasega e faalogo mo faataitaiga pe na faapefea e tagata o le aiga o Liae ma Isamaeli ona tali atu i luitau na feagai mai latou.

  • Aisea i lou manatu na mafai ai e nisi o tagata o aiga o Liae ma Isamaeli ona faaauau ma le faatuatua ma le faalagolago i le Atua, ao muimui isi ona o o latou puapuaga?

  • O a auala ua e vaaia ai se malamalama ma le molimau o le talalelei ua faamanuiaina ai aiga na aafia i ni luitau?

Pe a uunaia e le Agaga ma manaoga o tamaiti aoga, e mafai ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Richard G. Scott

“I le gasologa o lou olaga i le fogaeleele, saili ma le maelega e faataunuu faamoemoega tupito o lenei olaga e ala i le aiga lelei atoatoa. Atonu e te lei taitai aulia lena laasaga, ae fai mea uma e te mafaia e ala i le usiusitai ma le faatuatua i le Alii ina ia tumau ai pea lou latalata atu i le mea e te mafaia. Ia aua lava nei faatagaina se mea e upueseina oe mai lena faamoemoega. … Ia aua lava nei faia se mea e te le agavaa ai mo le mauaina. Afai ua le toe ia te oe se vaaiga mamao mo se faaipoipoga e faavavau, ia toe faamumu. Afai e manaomia le onosai i ou moomooga ia tuu i ai” (“Faamuamua Mea e Faamuamua,” 7).

Faataoto 3:5–6; Mataio 11:28–30; Mosaea 24:8–16; Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7–8

Ao tatou o mai ia Keriso, o le a Ia faamalosia i tatou

Faamanatu i tamaiti aoga le tala i le Tusi a Mamona lea na sosola ai Alema ma lona nuu mai le autau a le Tupu o Noa ma faatuina se aai amiotonu. Ina ua mavae le ola ai i se tulaga filemu mo se taimi, na maua Alema ma lona nuu e se autau a sa Lamana, lea na faapologaina i latou. Ao faaaoga e Alema ma lona nuu le faatuatua ma le onosai, na faamama e le Alii a latou avega ma na iu lava ina faasaolotoina i latou mai le nofopologa.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mosaea 24:8-16. Fai i le vasega e vaai faalemafaufau pe na faapefea e puapuaga ua faailoaina i nei fuaiupu ona aafia ai aiga o Alema ma lona nuu. (Manatua o le vaai faalemafaufau o se tomai faalesuesuega o tusitusiga paia e mafai ai ona faia tala faaletusipaia ia sili atu le moni ma felanulanuai mai i le au faitau.) Fai i le vasega e vaai foi mo mea na fai e Alema ma lona nuu e onosaia ai o latou puapuaga.

  • I le vaai faalemafaufau i mea na tutupu i nei fuaiupu, e faapefea i lou manatu ona aafia aiga i o latou tulaga?

  • O a mea na fai e le nuu o Alema ina ia maua ai le fesoasoani a le Alii? (E ui lava atonu e faailoa mai e tamaiti aoga ni nai mataupu faavae taua, faamamafa atu le vaega lenei: Afai tatou te faaaogaina le faatuatua ma le onosai i o tatou puapuaga ma valaau atu i le Atua, e mafai ona Ia famalosia i tatou ina ia mafai ona sili atu ona faigofie ona tauaveina a tatou avega.)

  • E faapefea i lou manatu ona faamalosia e le Alii i latou ina ia “latou tauave ma le faigofie a latou avega”?

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei, a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o loo saunoa e uiga i le tala i le nuu o Alema:

Ata
Elder David A. Bednar

“O le a le suiga i le vaega lenei? Sa le o le avega na suia; sa le’i vave aveesea ia luitau ma faigata o sauaga mai tagata. Ae sa faamalolosia Alema ma i latou sa mulimuli ia te ia, ma o le faateleina o lo latou gafatia ma le malosi sa faapea ona māmā ai avega sa latou aveina. O nei tagata lelei sa faamalosia e ala i le Togiola e fai ma sui ma se aafiaga i o latou tulaga. Ma ‘i le malosi o le Alii’ sa faapea ona taitaiina atu ai Alema ma ona tagata i le saogalemu i le nuu o Saraemila” (“O Le Togiola ma le Malaga i le Olaga Faitino,” Liahona, Ape. 2012, 44).

  • Aisea e taua ai le iloaina faapea o le Alii e le aveesea i taimi uma avega a tagata ma aiga, aveesea o tatou luitau, pe faatagaina i tatou ia aafia i ni tulaga atoatoa?

  • O a auala e mafai ai e lo tatou malamalama ia Iesu Keriso ma Lana Togiola ona uunaia i tatou e galulue i le faatuatua pe a tatou feagai ma ni tulaga faigata i le aiga?

Ina ia fesoasoani e taliina lenei fesili, faaali atu le saunoaga lenei a Elder Steven E. Snow o le Fitugafulu ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Steven E. Snow

“O lo tatou faamoemoe i le Togiola e faamalosia ai la tatou vaaiga e faavavau. O lena vaaiga e mafai ai ona tatou vaai ai i tua atu iinei ma le taimi nei e agai atu i le folafolaga o le faavavau” (“Faamoemoe,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 54).

Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa. Valaaulia tamaiti aoga e suesue nei fuaitau ma faailoa mai folafolaga na faia ia i latou e tumau faamaoni i le iuga:

Faataoto 3:5-6

Mataio 11:28–30

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7-8

  • E mafai faapefea e le manatuaina o nei folafolaga ona fesoasoani i aiga o loo feagai ma luitau?

Ao e faaiuina le lesona, valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i se taimi na, e ui lava i faigata, na lagona e o latou aiga le faamalosia e ala i le faatuatua i le Atua pe na faamanuiaina ona o lo latou malamalama o le talalelei a Iesu Keriso. Valaaulia soo se tamaitiiti aoga e lagonaina le fia faasoa mai o ni aafiaga talafeagai i le vasega. Uunaia tamaiti aoga e tusi a latou molimau i le ala e mafai ai e le Atua ona faamanuiaina ma faamalosia aiga i se api talaaga patino.

Faitauga a Tamaiti Aoga