“Mātiu 28; Maʻake 16; Luke 24; Sione 20–21,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Mātiu 28; Maʻake 16; Luke 24; Sione 20–21
Naʻe hā ʻa e ʻEiki kuo toe tuʻú kia Mele Makitaline mo ha kau fafine kehe, ki ha ongo ākonga naʻá na fononga ki ʻEmeasi, pea ki he Kau ʻAposetoló. Naʻá Ne toe hā foki ki ha toko fitu ʻo ʻEne kau ākongá ʻi he matātahi ʻo e Tahi Kālelí, ʻa ia naʻá Ne fekauʻi ai ʻa Pita ke ne fafanga ʻEne fanga sipí. Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakapoongi ʻo Pitá pea mo e liliu ʻo Sione ʻOfeiná. Naʻá Ne fekauʻi ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ke nau faiako mo faipapitaiso ʻi he puleʻanga kotoa pē. Hili ia peá Ne hāʻele hake ki he langí ʻo ʻafio ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā ʻa e fatongia naʻe fakahoko ʻe he kau fafiné ʻi heʻenau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí?
(Fakafehoanaki mo e Maʻake 16:1–14; Luke 24:1–12; Sione 20:1–2, 11–18.)
Naʻe ō ha kau ākonga fefine, ʻi he hili ʻa e Sāpaté ki he fonualoto ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe hā mai ha ongo ʻāngelo ʻo fakahā ange kiate kinautolu naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi ka kuo “toe tuʻu.” Naʻe ʻalu ʻa Mele Makitaline kia Pita mo Sione ʻo ne fākafoa kuo pulia ʻa e sino ia ʻo e Fakamoʻuí “pea ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe kuo nau tuku ki fē ia.” Naʻe ō ʻa Pita mo Sione ki he fonualotó ke mamata tonu. Hili ʻena mavahé, naʻe nofo toko taha pē ʻa Mele ʻi he ngeʻesi fonualotó. Naʻe hā ʻa e Kalaisi kuo Toetuʻú kiate ia, ʻi ha hili haʻane talanoa nounou mo ha ongo ʻāngelo. Naʻe hoko ʻa Mele ko e fuofua tokotaha matelie ke mamata kiate Iá. Naʻe toki hā leva ʻa e Fakamoʻuí ki ha kau fafine angatonu kehe. Naʻa nau fakamoʻoniʻi leva ki he kau ʻAposetoló kuo nau mamata kiate Ia mo ala ki Hono vaʻé. Fakatatau mo e lao faka-Siú, naʻe ʻikai ke faʻa fakangofua ʻa e kakai fefiné ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kau ʻa e kau fafine tokolahi ʻi he kau fuofua fakamoʻoni ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻa e fakamahuʻingaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e houʻeiki fafiné ʻi Hono puleʻangá.
Naʻe tākiekina fēfē ʻe he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻa e taimi naʻe tauhi ai ʻa e Sāpaté?
ʻI he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá, naʻe tauhi ʻe he kakai fuakavá ʻa e Sāpaté ʻi he ʻaho Tokonakí. Naʻe fakahoko ʻeni koeʻuhí he naʻe mālōlō ʻa e ʻOtuá mei he ngāue ʻo e fakatupú ʻi he ʻaho hono fitú pea “fakamāʻoniʻoniʻi ia.” Neongo ʻoku ʻikai fakamatala ʻa e Fuakava Motuʻá ki hano tauhi ʻo e Sāpaté kimuʻa ʻi he kuonga ʻo Mōsesé, ka “ko e Sāpaté ko ha tefitoʻi moʻoni taʻengata ia pea naʻe lava ke ʻi ai ia talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtamá.” Koeʻuhí naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, naʻe fakataha ai ʻa e kau fuofua Kalisitiané ʻi he Sāpaté ke fakamanatua ʻEne Toetuʻú. Naʻe hoko ʻo ʻiloa ia ko e ʻAho ʻo e ʻEikí. Naʻe tōkehekehe ʻa e kau fuofua Kalisitiane ko ʻení pe ʻe tauhi ʻa e Sāpaté ʻi he ʻaho Tokonakí pe ko e Sāpaté. Koeʻuhí ke fakafaikehekeheʻi kinautolu mei he lotu faka-Siú, naʻe loto ʻa e kakai Kalisitiané ia ki he ʻaho Sāpaté.
Ko e hā e ʻuhinga naʻe faingataʻa ai ke tui ʻa e kau ākongá kuo ʻosi toetuʻu ʻa Sīsuú?
(Fakafehoanaki mo e Maʻake 16:11–14; Luke 24:1–11.)
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi: “Mahalo ʻoku ʻikai totonu ke fuʻu fakaangaʻi ʻa e kau ʻAposetoló ʻi he ʻikai ke nau tui ko e Sīsū, ʻa ia naʻe tutuki pea telio ʻi he fonualotó, kuó Ne foki mai ki māmani ko ha toko taha nāunauʻia. Naʻe teʻeki ke hoko ha meʻa peheni kimuʻa, ʻi he aʻusia kotoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe teʻeki ai teitei hoko ʻeni kimuʻa. Ko ha faʻahinga aʻusia ʻeni ia ʻoku kehe mei he fakamoʻui ʻo e ʻofefine ʻo Sailosí (vakai, Maʻake 5:22, 24, 35–43), talavou ʻi Neiní (vakai, Luke 7:11–15), pe Lāsalosi (vakai, Sione 11:1–44). Naʻa nau toe mate kātoa pē. Ka, ko Sisū ia, naʻe hoko ko ha tokotaha naʻe toetuʻu.”
Ko e hā e meʻa naʻe foua ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he hili ʻEne Toetuʻú?
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Kimuʻa siʻi pea tutuki [ʻa Sīsū Kalaisí], naʻá Ne folofola ʻʻi hono ʻaho tolú te u haohaoa’ [Luke 13:32, tānaki atu hono fakamamafaʻí]. Fakakaukau ki ai! Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻEiki taʻe-ha-angahala, pe ʻikai fehalaākí—kuo ʻosi haohaoa ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi tuʻunga fakamatelié—ʻa ʻene tuʻunga haohaoa ʻe toki hoko ʻi he kahaʻú. Ko hono tuʻunga haohaoa taʻengatá ʻe muimui mai ʻi heʻene toetuʻu mo maʻu ʻa e ʻmālohi kotoa pē ʻi he langí mo māmani’ [Mātiu 28:18; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:2–22].”
Naʻe tohi nai ʻe Maʻake ʻa e ngaahi veesi fakaʻosi ʻo ʻene kosipelí?
ʻOku ʻikai ke kau ʻi he ngaahi fuofua tohi falalaʻanga taha ʻo e Kosipeli ʻa Maʻaké ʻa e Maʻake 16:9–20. Ko e faʻahinga lea faka-Kalisi naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku kehe ia mei he toenga ʻo e tohi ʻa Maʻaké. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni ʻoku ngali naʻe tohi ʻe ha taha kehe ʻa e ngaahi vēsí. Ko e tānaki ko ʻení ʻe lava pē ko ha feinga ke fakafenāpasi e fakamatala ʻa Maʻaké mo e ngaahi kosipeli ʻe tolu kehé. Ko e hā pē ʻuhinga ki he ngaahi faikehekehe ʻi he tohí, ʻoku tali ʻe he Siasí ʻa e pōpoaki ʻi he Maʻake 16 ko e folofola fakalaumālie.
Ko e hā e ʻuhinga naʻe mahuʻinga ai ke ala ʻa e kau fakamoʻoní ki he Kalaisi Kuo Toetuʻú?
ʻI he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, “naʻe fakasītuʻaʻi ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ʻa e fakakaukau ʻo e toetuʻu [fakaesino] mo taʻengatá.” Naʻa mo e kau muimui ofi taha ʻo e ʻEikí naʻe faingataʻa ke mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e Toetuʻú. Naʻe fakangofua ʻe Sīsū Kalaisi ha kau fakamoʻoni ke nau ala ki Hono sinó, ke fakapapauʻi ʻa e moʻoni ʻo ʻEne toetuʻu ʻi he sinó. ʻOku tau ako mei he Kosipeli ʻa Luké, naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ke ala ki Hono ongo toʻukupú mo e toʻukupu kelekelé ko e fakamoʻoni ʻo ʻEne toetuʻu ʻi he sinó. Ko e taimi naʻá Ne taumafa ai ʻi honau ʻaó, naʻa nau tali kakato ʻa e moʻoni ʻo ʻEne Toetuʻú. Hili ha ʻaho ʻe valu mei he meʻa ko ʻeni naʻe hokó, naʻe ala foki mo Tōmasi ki he sino ʻo e ʻEikí.
Ko e hā e ʻuhinga naʻe folofola ange ai ʻa Sīsū kia Mele Makitaline, “ʻOua naʻa ala kiate aú”?
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí naʻe folofola ange ʻa Sīsū Kalaisi kia Mele Makitaline ke ʻoua naʻa ala ange kiate Ia. Ko e ngaahi liliu kehe ʻo e Tohi Tapú, kau ai mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku pehē ai naʻe folofola ʻa Sīsū kia Mele ke ʻoua te ne puke Ia. Ko ha liliu faka-Kalisi ʻoku pau angé, “Tuku hoʻo pipiki kiate aú.” Ko ia, mahalo ko e fakahinohino pē ʻe he Fakamoʻuí ke tukuange Ia koeʻuhí ke Ne fakafeʻiloaki ki Heʻene Tamaí.
Ko e hā e ʻuhinga naʻe “mānava” ai ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá?
Ko e foʻi lea “laumālié” ʻi he lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí fakatouʻosi, ʻoku toe ʻuhinga pē ia ki he “mānava” pe “havili.” Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻoku ngalingali ko e meʻa ko ʻeni naʻe hokó naʻe ʻuhinga ki he “fakanofo mo e fakamafaiʻi ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní … ʻi he hilifaki ʻo e nimá.” Naʻe tō ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau ākongá ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí.
Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e mālohi ʻo e Kau ʻAposetoló ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá?
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lolenisou Sinou ʻa e potufolofola ko ʻení ʻo pehē, “Naʻe fakanofo ʻe Sīsū Kalaisi e kau ʻaposetoló mo e kau fitungofulú ke nau fakahoko e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí. … Ka naʻe pehē ʻe Kalaisi ki he kau ʻaposetoló, Ko e angahala ʻo e kakai fulipē te mou fakamolemole, ʻoku fakamolemole ia kiate kinautolu; pea ko e angahala ‘o ia fulipē ʻoku mou tuku peé, ʻoku tuku pē ia [vakai, Sione 20:23]: ʻa ia, ko e tangata kotoa pē ʻe haʻu ʻi he loto-fakatōkilalo, ʻo fakatomala [moʻoni] mei heʻene ngaahi angahalá, pea maʻu ʻa e papitaisó mei he kau ʻaposetoló, ʻoku totonu ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he taʻataʻa fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku fakafou ʻi he hilifakinimá ʻa ʻenau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; ka ko kinautolu te nau fakafisi ke maʻu ia ʻi he foungá ni mei he kau ʻaposetoló, te nau kei maʻu pē ʻenau ngaahi angahalá.” Naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohí ni ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻi he kuonga muʻá mo onopōní fakatouʻosi.
Naʻe tēlefua nai ʻa Pita ʻi he taimi naʻe toutai aí?
ʻOku pehē ʻe ha ngaahi liliu ʻe niʻihi ʻo e Tohi Tapú naʻe tēlefua ʻa Pita ʻi he taimi naʻá ne toutai aí. ʻOku ʻikai ʻuhinga maʻu pē ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ki he “tēlefuá” ʻoku “ʻikai ha vala” ka ʻe lava ʻo ʻuhinga “vala manifi” pe “hala ha vala tuʻa.” Mahalo naʻe tui pē ʻe Pita ha vala loto pe tupenu he kongalotó ‘i heʻene fakahoko ʻa e ngāue lahi ʻo e toutaí. Koeʻuhí naʻe lau ʻe he kakai Siú ʻa e fakafeʻiloaki ki ha tahá ko ha “ngāue fakalotu,” mahalo naʻe tui ʻe Pita hono kofu tuʻá ke teuteu ke talitali ʻa e Fakamoʻuí.
Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e fakaafe ʻe tolu ʻa e Fakamoʻuí kia Pitá?
Naʻe lolotonga toutai ʻa Pita mo ʻAnitelū ʻi he Tahi Kālelí, ʻi he taʻu ʻe tolu kimuʻa pea fetaulaki mo e Fakamoʻuí. Naʻe folofola ʻa Sīsū, ʻi Heʻene ui kiate kinauá, “Muimui ʻiate au.” Ka, ʻi he hili ko ʻeni e pekia mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, kuo foki mai ʻa Pita mo ha kau ʻAposetolo kehe ki he tahi pē ko iá ke ō ʻo toutai. Naʻe toe hāʻele mai ʻa Sīsū kiate kinautolu ʻo nau maʻu meʻatokoni. Naʻe fakahoko ʻe Sīsū, ʻi he lolotonga ʻo e maʻu meʻatokoní ha fakaafe ʻe tolu kia Pita. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani ʻa e meʻa ko ʻení ʻaki ʻene lea pē ʻaʻana ko e taumuʻa ʻeni ʻo e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí: “Pita, ko e hā leva ʻokú ke ʻi heni aí? Ko e hā ʻoku tau toe ʻi ha matātahi tatau aí, kupenga tatau, mo fai e talanoa tataú? Ne ʻikai nai ke mahino kimuʻa pea mo e taimí ni kapau ʻoku ou fiemaʻu ha ika, te u lava pē ʻo maʻu ha ika? Pita, ko e meʻa ʻoku ou fiemaʻú ko ha kau ākonga—pea ʻoku ou fiemaʻu ia ke taʻengata. ʻOku fiemaʻu ha taha ke ne fafanga ʻeku fanga sipí mo fakahaofi ʻeku fanga lamí. ʻOku fiemaʻu ha taha ke ne malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí mo taukapoʻi ʻeku tuí. ʻOku ou fiemaʻu ha taha ʻoku ʻofa ʻiate aú, ʻofa moʻoni ʻiate au, mo ʻofa ʻi he meʻa kuo fekau ʻe he Tamai Hēvaní ke u faí. … Ko ia, Pita, ko hono tuʻo uá ʻeni mo e fakaʻosí, ʻoku ou kole atu ke ke liʻaki kotoa e ngaahi meʻá ni kae ʻalu ʻo akoʻi mo fakamoʻoni, ngāue pea tokoni faimateaki, kae ʻoua ke aʻu ki ha ʻaho te nau fai ai kiate koe e meʻa tatau ne nau fai kiate aú.”
Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e mate ʻa Pitá?
ʻI he potufolofola ko ʻení, ʻoku hangē naʻe talaange kia Pita te ne momoi ia ʻi heʻene muimui kia Sīsuú ke iku ʻo tutuki ʻe he nima ʻo e kakai Lomá. Ko e tala tukufakaholo ʻa e kau fuofua Kalisitiané naʻe tutuki ʻa Pita ʻi he lolotonga hono fakatangaʻi ʻo e Siasí he lolotonga ʻo e pule ʻa Neló (fakafuofua ki he vahaʻa ʻo e AD 64 mo e 68.) Fakatatau ki he tala tukufakaholó, naʻe tutuki fakatūʻuluʻi ʻa Pita.
Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sīsū ki he “kapau ko hoku lotó ke tatali ia [kae] ʻoua ke u haʻú”?
Naʻe folofola kimuʻa ange ʻa e Fakamoʻuí ʻe ʻi ai ha niʻihi he ʻikai ke nau aʻusia ʻa e maté kae ʻoua kuo nau mamata ki Heʻene toe hāʻele maí. Hili hono kikiteʻi ʻe Sīsū ʻa e pekia ʻa Pitá, naʻe fehuʻi ʻe Pita fekauʻaki mo e ikuʻanga ʻo Sioné. Naʻe hangē naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ʻe kei moʻui pē ʻa Sione kae ʻoua kuo aʻu ki he Hāʻele ʻAnga Uá. ʻOku akoʻi ʻe he fakahā ʻi onopōní kuo teʻeki ai pekia ʻa e ākonga ko Sioné pea ʻe kei moʻui pē ia kae ʻoua kuo liuaki mai ʻa Kalaisi.
Ako Lahi Ange
Ko e Toetuʻú
-
D. Todd Christofferson, “Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Mē 2014, 111–14
-
Ke lau ha ngaahi lea lahi ange naʻe fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo e Toetuʻú, vakai ki he tefito “Toetuʻú” ʻi he ngaahi lea ʻo e Konifelenisi Lahí kuo fakatahatahaʻí ʻi he Gospel Libray.
Ngāue Fakaetauhí
-
Jeffrey R. Holland, “Ko e Fekau Lahi ʻUluakí,” Liahona, Nōvema 2012, 83–85
-
Robert D. Hales, “Hoko ko ha Kalisitiane ʻOku Anga Faka-Kalaisi Angé,” Liahona, Nōvema 2012, 90.
Mītiá
Ngaahi Vitiō
“Toetuʻu ʻa Sīsū” (4:15)
“Feed My Sheep” (5:47)
Ki ha ngaahi vitiō lahi ange, vakai, “Easter” ʻi he Media Library.
Ngaahi ʻĪmisí
Ko e Toetuʻú, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson
Tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr
Kalaisi ʻi ʻEmeasi, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane.
Fafanga ʻEku Fanga Sipí, tā fakatātaaʻi ʻe Kamille Corry
Ko Ia Ke ʻAlu ʻa Kimoutolu, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson