Laipelí
Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Siasí


ʻĪmisi
ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá

Ako ʻo e Tokāteliné

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Siasí

Vakai Fakalūkufuá

ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne fokotuʻu Hono Siasí ʻi Hono kau muimuí. Hili Hono tutukí mo e pekia ʻEne kau ʻAposetoló, naʻe ʻave leva ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí mei māmani koeʻuhí ko e mafola ʻo e hē mei he moʻoní. Na‘e fakafoki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku toe ʻi māmani ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Koe‘uhí ko e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ko e ngaahi akonaki mo e ngaahi ouau ʻoku fiemaʻu ki he fakamoʻuí ʻoku ʻatā ia ki he kakai kotoa pē.

ʻOku fakamatalaʻi fakanounou ʻe he fakahokohoko ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí pea mo e fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia kuo fakahā ʻe he ʻEikí “ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30).

Kamata‘anga ‘o e fa‘ahita‘u failau, 1820. ʻI he fekumi e taʻu 14 ko Siosefa Sāmitá ki he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá ne lotu ʻi ha vaoʻakau ofi ki hono ʻapí ʻi Palemaila, Niu ʻIoke. Ko e tali ki heʻene lotu fakatōkilaló, naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate ia mo fakahā ange ke ʻoua naʻá ne kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasi ʻi he māmaní ʻi he taimi ko iá. (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:11–19.) ʻOku tau ui e aʻusiá ni ʻi he Siasí ko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá.

21–22 Sepitema 1823. Naʻe ʻaʻahi mai kia Siosefa Sāmita ha ʻāngelo ko Molonai. Naʻe kikiteʻi ʻe Molonai ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko maí mo fakahā kia Siosefa ʻa e lekooti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, kuo tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá. Na‘e fakaʻatā ʻe he ʻangeló ʻa Siosefa ke ne mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá, ʻa ia naʻe tanu ʻi he Moʻunga ko Komolá ne ofi maí. (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:27–53.)

22 Sepitema 1827. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi lauʻi peleti koulá meia Molonai ʻi he Moʻunga Komolá hili ia ʻene fetaulaki mo Molonai he ʻaho 22 ʻo Sepitema ʻo e taʻu takitaha ʻi he taʻu ʻe fā kuohilí. (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:53, 59.)

15 Mē 1829. ʻI hono lau fekauʻaki mo e papitaiso ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá ʻi heʻena ngāue ki he liliu ʻo e ngaahi lauʻi peleti koulá, naʻe ʻalu ʻa Siosefa Sāmita mo ʻene tangata tohi ko ʻŌliva Kautelé ki ha feituʻu malu ke fehuʻi ki he ʻEikí fekauʻaki mo ia. Naʻá na maʻu ʻa e tali ki heʻena lotú ʻi he kauvai ʻo e Vaitafe Sesikuehaná ofi ki Hāmoni, Penisilivēniá. Ne hā mai kiate kinaua ʻa Sione Papitaiso, ko ha tokotaha kuo toetuʻu, ko “ha talafekau mei he langí ʻi ha ʻao ʻo e maama.” Na‘á ne foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻI he talangofua leva ki heʻene ngaahi fakahinohinó, naʻe fepapitaisoʻaki ʻa Siosefa mo ʻŌliva mo fefakanofoʻaki ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:68–72; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13.)

Mē 1829. Naʻe foaki ʻe he Kau ʻAposetolo ʻo e kuonga-muʻá ko Pita, Sēmisi, pea mo Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:20.)

Sune 1829. ʻI hono tataki ʻe he “foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3), naʻe fakakakato ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

26 Māʻasi 1830. Na‘e maʻu ʻa e fuofua ngaahi tatau ʻo e paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi Palemaila, Niu ʻIoke.

6 ʻEpeleli 1830. Na‘e fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he Kolo Feietí, Niu ʻIoke, ʻo kamata ʻaki ha kāingalotu ʻe toko ono.

27 Māʻasi 1836. Naʻe fakatapui e Temipale Ketilaní, ʻa e fuofua temipale naʻe langa ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. Na‘e fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e lotu fakatapuí, ʻa ia naʻe ʻosi foaki kiate ia ʻi he fakahā. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109.)

3 ʻEpeleli 1836. Naʻe hā ʻa e Fakamoʻuí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní. Naʻe hā ai foki ʻa Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā ʻo foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Siosefa mo ʻŌliva. Naʻe ʻomi ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi faisilá, ʻa ia ʻe lava ai ke silaʻi fakataha ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengata. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110.)

 

Ke maʻu ha toe fakamatala lahi ange, lau ʻa e “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú.”

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Ange

Ngaahi Vitioó

 

“Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí”

 

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakalūkufuá

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

  Hisitōlia ʻo e Siasí

 

 

Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú

Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

Faith Sutherlin Blackhurst, “Ko e Hā, ʻUhingá, mo e Foungá: Ko ha Fakamatala Fakaikiiki ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí,” Liahona, ʻEpeleli 2018

 

Ngaahi Tohi Lēsoni Akó

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ki Hono Akoʻí

Ngaahi Talanoa mo e Ngaahi ʻEkitivitī ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú