Laipelí
ʻAukaí


“ʻAukaí,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

fāmili ʻoku lotu

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

ʻAukaí

ʻUnu ke ofi ange ki he ʻOtuá mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá

Mahalo ʻe hangē ʻa e moʻui taʻekaí ko e fiekaiá, pea ʻe lava ke moʻoni ia. Ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau kai mo inu ai koeʻuhí ʻoku tau talangofua ki he fono ʻo e ʻaukaí, ʻoku ʻikai ke tau liʻaki pē ha ngaahi houa kai; ka ʻoku tau tauhi ha taha ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku tokoni ke tau ʻunuʻunu ke ofi fakalaumālie ange kiate Ia.

ʻI he ʻaukaí mo e lotú, ʻoku tau taʻofi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau fakafalala fakatuʻasino ki aí pea fili ke fakafalala ki he ʻOtuá. ʻOku tau hū kiate Ia mo fekumi ki Heʻene ngaahi tāpuaki ʻo e fakafiemālié, fakahinohinó, mo e mālohí. ʻOku tau ʻaukai foki mo lotua e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku nau puke pe fiemaʻu ai ha ngaahi tāpuaki pau. ʻI heʻetau tali e fakaafe ʻa e ʻEikí ke ʻaukaí, ʻoku tau hoko ai ʻo manavaʻofa ange, ʻofa, loto-fakatōkilalo, mo loto-fiemālie ange ke tokoni—ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí.

Ko e Hā ʻa e ʻAukai?

ʻOku angamaheni ke kau ʻi he ʻaukaí ʻa e “lotu, ʻikai kai pe inu ʻi ha houa ʻe 24 (kapau ʻoku malava fakatuʻasino), mo fai ha foaki ʻaukai ʻoku lahí.” ʻOku fakaafeʻi e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ʻaukai ʻo ʻikai toe siʻi hifo ʻi he tuʻo taha he māhiná pea foaki loto-fiemālie ʻa e paʻanga naʻa nau mei fakamole ki he meʻakaí lolotonga ʻenau ʻaukaí ke tokoniʻi ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. ʻE lava ke ʻaukai ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi kulupú fakatouʻosi. ʻOku mahulu hake ʻa e ʻaukaí ʻi he “fiekaiá pē”—ko ha founga ia ke “ʻohake hotau lotó, ʻatamaí, mo hotau leʻó ʻi he fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní” pea fekumi ki Hono finangaló mo ʻEne ngaahi tāpuakí.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: ʻAukai

Ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono ako ʻo e ongoongoleleí: Lotu, Fakahā, Caring for Those in Need

Konga 1

Naʻe Fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e Fono ʻo e ʻAukaí mo e Foaki ʻAukaí ke Tāpuekina ʻEne Fānaú

kau talavou ʻoku nau tānaki ʻa e foaki ʻaukaí

Naʻe moʻui ʻaki ʻe he kakai ʻo e ʻOtuá ʻa e fono ʻo e ʻaukaí ʻi he kuonga muʻá (vakai, ʻEkesōtosi 34:28; ʻĒseta 4:16; Mātiu 6:16–18; ʻAlamā 45:1). Naʻe toe fakafeʻiloaki mai foki ʻe he ʻEikí ʻa e fono ko ʻení ʻi hotau kuongá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:76). ʻOku ʻaukai e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo ʻikai ke nau kai mo inu ʻi ha houa ʻe 24 kapau ʻoku nau malava fakatuʻasino. Ko kinautolu ko ia ʻoku ʻikai lava ʻo ʻaukai mei he meʻakaí mo e inú ʻi ha houa ʻe 24 te nau lava ʻo fakakaukauʻi ha ʻaukai ʻe feʻunga ke tokoni ke nau manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻOku angamaheni ʻaki ke ʻaukai fakataha maʻu pē ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻuluaki Sāpate ʻo e māhina kotoa pē. ʻOku nau foaki loto-fiemālie foki ha paʻanga, ʻoku ui ko e foaki ʻaukai, ʻoku ʻikai toe siʻi hifo ʻi he mahuʻinga ʻo e ngaahi houa kai naʻe ʻikai te nau kai ai lolotonga ʻenau ʻaukaí. ʻOku tokoni ʻenau foakí ke foaki ha meʻatokoni, fale nofoʻanga, vala, mo ha ngaahi fiemaʻu kehe kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku toe ʻomi foki ʻe he ʻaukaí ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē, “Ko ha ngāue ʻo e ʻofa ʻa ʻetau ʻaukai ko ia he houa kai ʻe ua ke tokoni ki he kau fiekaiá, kapau ʻoku haohaoa hono taumuʻá, he te ne fakamālohia fakalaumālie ai kitautolu.”

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Talu mei he kuonga muʻá, kuo faitāpuekina e fānau ʻa e ʻOtuá ʻe he fono ʻo e ʻaukaí. Lau ʻa e ʻĪsaia 58:6–11 ke ako fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení. Hili iá pea lau ʻa e Mātiu 25:35–40. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ʻaukaí mo hono tokangaekina ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá? Mahalo te ke lava ʻo fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi veesi ko ʻení ʻi he taimi hoko te ke ʻaukai aí pe fakahoko ha foaki ʻaukaí. ʻOku founga fēfē hono ʻai ʻe he tokanga taha kia Sīsū Kalaisí ke ʻuhingamālie ange hoʻo aʻusia ʻi he fono ʻo e ʻaukaí?

  • ʻI he Siasí, ʻoku fakahoko ha houalotu ʻaukai mo e fakamoʻoni ʻi he māhina kotoa pē. Lau ʻa e ʻAlamā 5:45–48 ke ako ki he founga ʻe lava ai ʻe he ʻaukaí ʻo fakamālohia hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Mahalo te ke lava ʻo toe vakaiʻi ʻa e ngaahi veesi ko ʻení kimuʻa ʻi he houalotu ʻaukai mo fakamoʻoni hono hoko te ke ʻalu ki aí. ʻE ʻomi fēfē ha taumuʻa lahi ange ki ho ʻaukaí ʻi hono vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he meʻa ʻokú ke ʻiloʻi, tui, mo ongoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí? ʻE tokoni fēfē ia ki he niʻihi kehe ʻoku ʻaukaí? Mahalo te ke fie lekooti foki ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fanongo ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé pea ngāueʻi leva ia.

Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Ko e ʻaukaí ko ha faingamālie toputapu ia ʻokú ne ʻomi ha ngaahi mana. Mamata ʻi he vitiō “Fast Offerings: Are We Not All Beggars” (2:31), pea talanoaʻi leva ʻa e founga ʻoku tokoni ai ʻa e fono ʻo e ʻaukaí ke tau tokangaekina mo ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia ne mei fakahoko ʻe Sīsuú. Te mou lava foki ʻo lau pe hivaʻi fakataha ʻa e himi “Kuo Lahi Hoku Tāpuakí”. Talanoa fekauʻaki mo e founga kuo angaʻofa atu ai ʻa e ʻEikí kiate koe ʻi hoʻo moʻui ʻaki e fono ʻo e ʻaukaí. Hiki ha lisi pe tā ha ʻū fakatātā ʻo e ngaahi mana kuó ke aʻusiá, pea aleaʻi e founga ʻoku nau faitāpuekina ai hoʻo moʻuí.

  • Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo pehē: “ʻE fakahoko ʻe hoʻomou foaki ʻaukaí ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi he fafangaʻi mo fakavalaʻi pē ʻo e sinó. Te ne fakamoʻui mo liliu ʻa e lotó.” Toe vakaiʻi fakataha e pōpoaki ʻa Palesiteni ʻAealingi ko e “ʻIkai Ko ʻeni ʻa e ʻAukai Kuó u Filí?”. Te ke lava leva ʻo vahevahe ʻa e founga kuo fakamoʻui mo liliu ai ho lotó ʻi hono foaki pe maʻu ʻo e foaki ʻaukaí. Kuo fakatupulaki fēfē ʻe he ngaahi aʻusiá ni hoʻo ʻofa ki he fānau ʻa e ʻOtuá? Kuo nau tokoniʻi fēfē koe ke ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate koé?

Ako lahi ange

Konga 2

ʻOku Tokoni ʻa e ʻAukaí mo e Lotú ke Teuteuʻi Kitautolu ki he Ngaahi Tāpuaki ʻa e ʻOtuá

finemui ‘oku lotu

ʻOku ʻaukai e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga lahi. Ko e ʻaukaí ko ha founga ia ke tokoniʻi e niʻihi kehé, moihū ki he ʻOtuá, mo fakahaaʻi e houngaʻia ʻiate Iá (vakai, ʻAlamā 45:1). Te tau lava foki ʻo ʻaukai ke fekumi ki ha fakahā fakataautaha mei he ʻOtuá pe kole ke Ne tāpuakiʻi e mahakí mo e faingataʻaʻiá (vakai, Saame 35:13; ʻAlamā 5:46). Fakafou ʻi he ʻaukaí, te tau lava ʻo maʻu e mālohi ke matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahí mo maʻu ha fakafiemālie lolotonga e ngaahi faingataʻá (vakai, Mātiu 4:2–4; ʻAlamā 30:1–2). ʻIkai ngata aí, ʻoku tokoni e ʻaukaí ke tau fakatōkilalo ange, he ʻokú ne fakamanatu mai ʻa ʻetau fakafalala kakato ki he ʻOtuá (vakai, Saame 35:13).

ʻOku ō fakataha pē ʻa e ʻaukaí mo e lotú. ʻE lava ke tānaki mai ʻe he ʻaukaí ha ʻelemēniti ʻo e loto-fakamātoató mo e tukupaá ki heʻetau lotú, pea ʻoku hikiʻi hake ʻe he lotú ʻetau ʻaukaí mei he taʻe kai pē ha ngaahi houa kaí ki he maʻu ha fetuʻutaki moʻoni mo e ʻOtuá. ʻI hono fakatahaʻí, ʻoku ʻi ai ha ola mālohi ʻaupito ʻo e ʻaukaí mo e lotú ʻi heʻetau loto-fakatōkilaló mo e tui kia Kalaisí (vakai, Hilamani 3:35).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke faingataʻa ʻa e ʻaukaí, ka ʻokú ne ʻomi foki ha ngaahi tāpuaki lahi fakalaumālie. Lau ʻa e Mātiu 4:1–4, kau ai e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻo e veesi 1 mo e 2, ki ha sīpinga ʻo e taimi naʻe ʻaukai ai ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e hā e ʻuhinga naʻe mahuʻinga ai kia Sīsū ke feohi mo e ʻOtuá he taimi ko ʻení? Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he ʻaukaí mo e lotú ke ke ʻunuʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá. ʻE founga fēfē haʻo ʻai ke hoko ʻa e lotú ko ha konga fakamātoato ange ʻo hoʻo ʻaukaí? Ngāueʻi ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie pē te ke maʻu.

  • ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ʻaukaí mo e lotú ke ke hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Lau ʻa e ʻAlamā 17:1–3, 9. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie naʻe maʻu ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá mei he ʻaukaí mo e lotú naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau fai e ngāue ʻa e ʻEikí? Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo ako mei heʻenau sīpingá ʻi hoʻo ngāue fakaetauhi ki he fānau ʻa e ʻOtuá, fakahoko ho uiuiʻí, mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí?

Ngaahi ʻekitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • ʻI he lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” naʻá ne vahevahe ha talanoa fekauʻaki mo e Kāingalotu ʻi Haʻamoa, Fisi, Tahiti, mo Tonga ʻa ia naʻa nau ʻaukai mo lotua ha maná. Lau e talanoa ko ʻení, pea talanoa leva fekauʻaki mo e ngaahi moʻunga, pe faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí (vakai, Mātiu 17:14–21). Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako mei he ngaahi lea ʻa Palesiteni Nalesoní fekauʻaki mo e founga ʻe lava ai ʻe he ʻaukaí mo e lotú ʻo ʻomi e mālohi ʻo e ʻEikí ki hoʻo moʻuí? Te mou lava ʻo aleaʻi hoʻomou fakakaukaú hili hoʻomou sio ki ha ʻū tā ʻo ha ʻotu moʻunga pe ō ʻo kaka moʻunga fakataha. Te mou lava foki ʻo talanoa ki he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi faingamālie kuo mou maʻu ʻi hoʻomou ʻaukai mo lotu ʻi he tuí.

  • ʻOku faʻa ʻuhinga ʻa e ʻaukaí ko e ʻikai ke kai pe inu, ka te tau lava foki ʻo kau ki ha faʻahinga kehekehe ʻo e ʻaukaí. ʻI he fakataha ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018, naʻe akonaki ai ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē: “ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou kau ki ha ʻaukai ʻaho ʻe 10 mei he mītia fakasōsialé pea mo ha faʻahinga mītia pē te ne ʻomi ha fakakaukau kovi mo taʻemaʻa kiate koe. Lotua ke ke ʻilo e ngaahi ivi tākiekina ke toʻo atu lolotonga hoʻo ʻaukai ko ʻení. Te ke ofo ʻi he ola ʻo hoʻo ʻaukai ʻaho ʻe 10. Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi hili hoʻo kiʻi mālōlō mei he ngaahi fakakaukau ʻa e māmaní kuó ne fakalaveaʻi ho laumālié? ʻOku ʻi ai ha liliu ʻi he feituʻu ʻokú ke loto he taimí ni ke fakamoleki ki ai ho taimí mo e iví? Kuo liliu nai e meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá—neongo ko ha liliu siʻi pē? ʻOku ou tapou atu ke ke lekooti mo muimuiʻi ʻa e ongo takitaha ʻokú ke maʻú.” Mou talanoa fakakulupu ki ha ngaahi meʻa te mou lava ʻo ʻaukai mei ai te ne ala taʻofi koe mei hoʻo ofi ange ki he ʻOtuá. Pea fakahoko leva ʻa e tukupā ʻa Palesiteni Nalesoní. Hili hoʻo ʻaukaí, aleaʻi e founga naʻe tataki ai ʻe he lotú hoʻo aʻusiá mo e founga ne tāpuekina ai koe ʻi hoʻo ʻaukai he founga ko ʻení.

Ako lahi ange