2019
Ngāue Fakaetauhi ʻi ha Founga Māʻoniʻoni Ange
Sune 2019


Ngāue Fakaetauhi ʻi ha Founga Māʻoniʻoni Ange

Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu, “A Holier Approach to Ministering,” ne fakahoko ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 10 ʻo ʻEpeleli, 2018.

ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa ho lotó mo lotua ke ke hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono ongo toʻukupú, ʻe tuku atu ʻe he ʻEikí Hono ngaahi foha mo e ʻofefine makehé ʻi ho halá.

ʻĪmisi
women sitting on bench

ʻOku kamata e tohi ko e The Narcissism Epidemic ʻaki ha ngaahi sīpinga fakalahi ʻo e ʻulungaanga faka-ʻAmelika ʻo e kuongá ni:

“ʻI ha polokalama TV fakatefito he meʻa moʻoni, ʻoku fie maʻu ʻe ha kiʻi taʻahine ne palani haʻane paati faiʻaho taʻu 16 ke taʻofi ha hala lahi kae lava ha kau ifi ʻo laka ʻi muʻa ai ki heʻene teu lue mai he kāpeti kulokulá. ʻOku fakamatala ʻe ha tohi ko e My Beautiful Mommy e tafa pelesitiki ki he fānau īkí koeʻuhi ko hono tafa ʻenau ngaahi faʻeé ke tulikaki ki he ‘Tafa Fakasanisani ʻo e Ngaahi Faʻeé.’ ʻOku malava he taimí ni ke ke totongi ha kau faitā loi ke nau tulimui holo ʻiate koe ʻo faitaaʻi koe lolotonga hoʻo ʻeva he poʻulí—pea te ke lava pē foki ʻo ʻave ki ʻapi ha makasini faʻufaʻu ʻoku takafi ʻaki ho ngaahi ʻatá. ʻOku pehē ʻe ha hiva ʻiloa, ne ʻikai ʻuhinga ke tukuhifoʻi ha taha, ‘ʻOku ou tui ʻoku totonu ke tokanga taha e māmaní kiate au!’ … ʻOku tui ʻe he fanga kiʻi pēpeé e ʻū pipi ʻoku tuitui ki ai e ‘Tokotaha Mōtolo’ … pea nau misi ha tami ‘Ngingila’ lolotonga ia hono lau ʻe heʻenau mātuʻá ha ngaahi hiva kauleka mei he This Little Piggy Went to Prada (Ne Fononga e Kiʻi Puaka Ko ʻEní ki he Kautaha Mōtoló).”1

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakasītuʻaʻi e fakakaukau ʻoku tokanga taha pē ʻetau moʻuí kiate kitautolú. Ka ʻoku tau muimui ki he Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá Ne folofola:

“Ko ia ʻoku loto ke lahi ʻiate kimoutolú, ke hoko ia ko homou tauhi;

“Pea ko ia ʻoku loto ke ʻeiki ʻiate kimoutolú, ke hoko ia ko hoʻomou tamaioʻeiki:

“… Ko e Foha ʻo e Tangatá, naʻe ʻikai haʻu ia ke tauhia ia, ka ke tauhi, pea ke foaki ʻene moʻuí ko e huhuʻi ʻo e tokolahi” (Mātiu 20:26–28).

ʻOku tau mataʻikoloa ʻaki ʻEne ngaahi leá:

“Ke mou feʻofaʻaki; ʻo hangē ko ʻeku ʻofa ʻiate kimoutolú” (Sione 13:34; vakai foki, Sione 15:12).

“Fafanga ʻeku fanga lamí. … Fafanga ʻeku fanga sipí” (Sione 21:15, 16).

“ʻO ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ki ho kāingá” (Luke 22:32).

“Tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí” (Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 81:5).

Ko ha sīpinga eni ʻo e faʻahinga ngāue fakaetauhi faka-Kalaisi ʻoku hoko ʻi he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí. Ne toki tohi kimuí ni ʻe ha tokotaha ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻo pehē:

“Naʻá ku foua ha taimi matuʻaki faingataʻa moʻoni. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku fuʻu faingataʻaʻia ʻaupito pea kamata ke u tangi. Naʻá ku tautapa mo lotua fakalongolongo ha mālohi ke hoko atu. ʻI he momeniti tonu pē ko iá, ne text mai e tokotaha ʻokú ma loki fakatahá ʻo fakahaaʻi mai ʻene ʻofa kiate aú. Naʻá ne vahevahe ha veesi folofola pea fai ʻene fakamoʻoní. Naʻá ne ʻomi ha fuʻu mālohi mo e fakafiemālie mo e ʻamanaki lelei lahi ʻi he momeniti ko ia ʻo e siva e ʻamanakí.”

ʻĪmisi
young adult looking at her phone

Tuku muʻa ke u vahevahe ha kiʻi fakakaukau ʻoku ou ʻamanaki te ne fakamālohia e founga tuʻukimuʻa kuo mou fengāueʻaki fakaetauhi aí. Ko ʻeku ʻuluaki poiní eni: Manatuʻi e fekau ʻuluakí kimuʻa peá ke fakahoko e fika uá. Ne haʻu ha kiʻi talavou ki he Fakamoʻuí ʻo fehuʻi kiate Ia:

“ʻEiki, ko e fekau fē ʻi he fonó ʻoku lahí?

“Pea tala ʻe Sīsū kiate ia, Ke ke ʻofa ki he ʻEikí ko ho ʻOtua ʻaki ho laumālie kotoa, mo hoʻo moʻui kotoa, mo ho loto kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:36–39).

ʻE fakatefito hoʻo malava ke ʻomi ha founga māʻoniʻoni ange ki ho kaungāʻapi ʻofeiná, ke tokangaʻi mo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé, ʻi he mālohi ʻo hoʻo tauhi e ʻuluaki fekaú.

Ko Ha Faʻahinga Ngāue Fakaetauhi Kehe

ʻOku ʻi ai ha meʻafoaki fakalangi mo makehe ʻo e ngāue fakaetauhí ʻe lava ke haʻu mei ha taha ʻoku ʻofa he ʻOtuá ʻaki hono lotó kotoa; ʻa ia ʻoku fokotuʻu, fakamaʻu, tuʻu maʻu, pea taʻeueʻia ʻi heʻene tui kia Sīsū Kalaisí pea ʻi he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí (vakai, ʻEfesō 3:17; Kolose 1:23; 1 Nīfai 2:10; Mōsaia 5:15; ʻAlamā 1:25; 3 Nīfai 6:14); pea ʻoku nau tauhi pau e ngaahi fekaú.

Tuku muʻa ke u ʻoatu ha puipuituʻa kuo mou ʻosi ʻiloʻi. ʻOku kamata ke mōlia atu ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻa e tui e toʻu tangata kei īkí pea tautautefito ki heʻenau tui ki ha tui fakalotu paú. ʻI heʻeku ʻosi mei BYU ʻi he 1975, ne ofi e tokolahi ʻo e kakai lalahi kei talavoú (taʻu 18 ki he 24) ne kau atu ki ha tui fakalotú ʻi he peseti ʻe 90. ʻOku peseti ʻe 66 he taimí ni. “Ko ha vahe tolu kakato ʻe taha ʻo e kakai lalahi kei talavoú ʻoku ʻikai ke nau kau ki ha faʻahinga faʻunga tui fakalotu.”2

ʻI he 2001, naʻe tohi ʻe he mataotao he tui fakalotú ko Lōpeti C. Fula ha tohi ʻoku ui ko e Spiritual, But Not Religious (Fakalaumālie Kae ʻIkai Fakalotu).3 Mahalo ne moʻoni e manakoa ʻa e tuʻunga fakalaumālie fakafoʻituituí ʻi tuʻa ʻi he ngaahi faʻunga tui fakalotú he meimei taʻu ʻe 20 kimuʻa atú, ka ʻoku siʻi ange hono moʻoní he taimí ni. ʻOku tātaaitaha ange ke lotu e kakai lalahi kei talavou ʻi he ʻIunaiteti Siteití, siʻisiʻi ange ʻenau tui ki he ʻOtuá, siʻisiʻi ange ʻenau tui ki he Tohi Tapú, pea siʻisiʻi ange ʻenau tui ki he ngaahi fekaú.4 ʻOku ʻikai fakapotopoto ke tui ʻoku ʻikai uesia ʻe he ngaahi ākenga ʻo e māmaní kitautolu—naʻa mo kinautolu kuo filí.

ʻOku fie maʻu ha loto taʻe-siokita mo ongoʻingofua ke tokangaʻi e niʻihi kehé, fakatuʻasino mo fakaeloto. Ko e tokangaʻi ko ʻení, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fakahoko ia ʻi he lotoʻi Siasí pea ʻi tuʻa ai ʻe he kakai lelei, ʻoku nau tui mo taʻetui. ʻOku tokolahi ha kakai fakaʻofoʻofa mo angaʻofa ʻi he funga ʻo e māmaní, pea te tau lava ʻo ako meiate kinautolu.

Ka neongo ia, ʻoku makehe ha mēmipa papi ului ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha faʻahinga ngāue fakaetauhi kehe. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tau maʻu ha ngaahi faingamālie ke ngāue fakaetauhi ʻi ha founga te ne taʻofi e mole atu e tui ʻa ha kaungāmeʻa, ʻokú ne fakamanatu ki ha taha ʻokú na loki fakataha ʻi ha founga angaʻofa ke lau e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa he ʻokú ne ʻomi moʻoni e ngaahi maná, pea fakahaáʻi ki ha mēmipa ʻo ha uooti ʻoku ʻikai ko ha ngaahi tuʻutuʻuni pē ʻa e tuʻunga ʻulungaanga ʻo e Siasí ka ko ha founga ia ke tauhi ai kitautolu ke vāofi mo e ʻOtuá mo ʻomi kiate kitautolu e fiefiá.

ʻĪmisi
changing a tire

Laʻitā mei he Getty Images

‘E lava ʻe ha taha loto lelei ʻo tokoni ke ngaahi ha vaʻe meʻalele, ʻave ha kaungāʻapi ki he toketaá, maʻu meʻatokoni hoʻatā mo ha taha ʻoku lotomamahi, pe malimali mo fakalea ke fakafiefiaʻi ha taha. Ka ʻe fakanatula pē ki ha taha ʻoku muimui ki he fekau ʻuluakí ke ne tānaki atu ki he ngaahi ngāue tokoni mahuʻinga ko ení, poupouʻi e tokotaha ʻoku ngāue leleí ke tauhi e ngaahi fekaú pea vahevahe ha faleʻi fakapotopoto ke fakamālohia e tui ʻa ha taha ʻoku kamata ke mole atu pe ʻokú ne fie maʻu ke foki mai ki he hala ne fononga ai kimuʻá.

ʻOku ou fakatukupaaʻi kimoutolu ke mou fakamālohia hoʻomou ngaahi feinga ke fengāueʻaki fakaetauhí. ʻE lava ke kamata ʻaki e ngāue fakaetauhi fakalaumālié e taʻo kūkisí pe ko e vaʻinga pasiketipoló. Ka ʻe faifai pē pea ʻe fie maʻu ʻe he founga māʻoniʻoni ange ko ʻeni ʻo e ngāue fakaetauhí ke fakaava ho lotó mo hoʻo tuí, ke lototoʻa mo fakalotolahiʻi e tupulaki lelei ʻokú ke mātā ʻi ha kaungāmeʻá, pea fakamatalaʻi hoʻo hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻokú ke vakai mo ongoʻi ʻoku ʻikai fenāpasi mo e tuʻunga fakaākongá.

Tuku muʻa ke ʻoua naʻa tau fie mahuʻinga, kae tuku muʻa ke tau lototoʻa fakalaumālie ʻi he ngāue fakaetauhi ʻi ha founga māʻoniʻoni angé, tautautefito ki hono fakamālohia e tui ʻa e niʻihi kehé. Vakaiʻi e ngaahi tūkunga ko ení ke ʻoatu ha ngaahi fakakaukau:

  • ʻOkú ke fakatokangaʻi ʻoku fakamoleki ʻe ha kaungāmeʻa ha konga lahi ʻo hono taimí ʻi he keimi ʻi ha telefoni kae tātaaitaha ke ne kau atu ki ha ngaahi fepōtalanoaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí.

  • ʻOkú ke ongoʻi mahalo ʻoku moʻua ha mēmipa ʻo e uōtí ʻi he ponokālafí.

  • ʻOkú ke fakatokangaʻi ʻoku fakamoleki ha taimi lahi ʻo ho ngaahi kaungāmeʻá ki hono faitaaʻi mo ʻohake honau ngaahi laʻi taá pea aʻu ʻo nau tuʻu ʻi he tuʻunga vala taʻetāú.

  • ʻOkú ke fakatokangaʻi ha taha naʻá ne manako he talanoa ki he Tohi ʻa Molomoná kimuʻa ka ʻoku ʻikai eni ke ne toe ʻohake ia.

  • ʻOkú ke fakatokangaʻi ha mēmipa ʻo e fāmilí naʻá ne manako ke ʻalu ki he temipalé kimuʻa ka ʻoku ʻikai eni ke ne toe ʻalu.

  • ʻOkú ke fakatokangaʻi ha kaungāmeʻa naʻá ne faʻa lea ʻaki ʻi he tui fekauʻaki mo e ngaahi faleʻi ʻa e palōfitá ka ko eni ʻokú ne fakaangaʻi ia.

  • ʻOkú ke ʻiloʻi ha tokotaha ʻosi ngāue fakafaifekau kuo kamata ke taʻetokanga ki hono tui e vala ʻokú ne fakahaaʻi ʻene ngaahi fuakava ʻi he temipalé.

  • ʻOkú ke fakatokangaʻi hano kumi ʻe ha mēmpa ʻo e uōtí ha ngaahi ʻuhinga ke ʻalu ki ha ngaahi feituʻu ʻi he Sāpaté kae ʻikai ko e lotú.

  • ʻOkú ke ongoʻi ʻoku kamata ke taʻefaitotonu ha kaungāmeʻa ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí.

  • ʻOkú ke ʻiloʻi ha taha ne ʻi ai ha maama ʻi hono fofongá hili ʻene foki mai mei he ngāue fakafaifekaú, ka kuo ngali mōlia atu e maama ko iá.

  • ʻOku ʻi ai haʻo kaungāmeʻa ʻokú ne fakakataʻaki e ngaahi meʻa toputapú.

  • ʻOku ʻi ai haʻo kaungāmeʻa kuo hoko ʻene loto foʻi ʻi he fai kaumeʻá ke ʻunu ai ki he “ʻOku ʻikai ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au.”

  • ʻOkú ke mamata ki he uesia e tui ʻa ha kaungāmeʻa ʻi he maumauʻi e tuʻunga moʻui tāú pea fie maʻu ke fakatomala.

Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki he ngaahi tūkunga ko ʻení mo ha ngaahi tūkunga kehe pehē? Kuo haʻu nai ha ngaahi hingoa pau ki hoʻo fakakaukaú? Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “He ʻoku ʻikai ko e tau fangatua mo e kakano mo e toto, kae mo e ngaahi pule mo e ngaahi mālohi mo e kau pule ʻo e fakapoʻuli ʻo e māmaní, mo e kau laumālie kovi ʻi he ngaahi potu māʻolungá” (ʻEfesō 6:12). Ko e taha ʻo e ngaahi fie maʻu vivili taha ʻi he funga ʻo e māmaní ko ha tui lahi ange ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea vilitaki lahi ange ke muimui ki he ngaahi fekaú.

Ngāue Fakaetauhi ki he Toko Tahá

ʻĪmisi
elderly men talking

Kapau te tau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ko e lahi taha ʻo ʻetau ngāue fakaetauhí ʻe fakahoko ia mei ha tokotaha ki ha tokotaha kehe. Ne folofola ʻa e Fakamoʻuí ki he fefine Samēlia ʻi he veʻe vaitupú:

“Ko ia ʻoku inu ʻi he vaí ni, ʻe toe fieinua ia:

“Ka ko ia ʻe inu ʻi he vai te u foaki kiate iá, ʻe ʻikai ʻaupito toe fieinu ia. …

“Pea pehē ʻe he fefiné kiate Ia, ʻEiki, foaki mai ʻa e vaí ni kiate au, ke ʻoua naʻá ku fie inu. …

“[Hili iá peá ne pehē,] ʻOku ou ʻilo ʻoku haʻu e Mīsaiá, ʻa ia ʻoku ui ko e Kalaisí: peaʻi heʻene haʻú, te ne fakahā kiate kimautolu ʻa e meʻa kotoa pē.

“Pea talaange ʻe Sīsū kiate ia, Ko au ia ʻoku ou lea kiate koé” (vakai, Sione 4:13–15, 25–26).

Naʻa mo hono fakahaaʻi ʻo ʻEne faka-ʻOtuá, naʻe kei ngāue fakaetauhi pē ʻa Sīsū ki he toko tahá.

ʻOku ʻikai hangē ia ko ha foʻi vaʻe ʻoku paá, he ʻoku hāhāmolofia ke feʻunga e aʻusia ngāue fakaetauhi ʻe tahá ki hano solova ha palopalema fakalaumālie. ʻOku fie maʻu ha taimi, fepōtalanoaʻaki, ngaahi aʻusia fakatupulaki ke tokoni ki hono toe langa hake e tuí. ʻOku mokulu hifo ia ʻo hangē ko e hahau mei he langí kae ʻikai ko hano fuʻu fanaʻi tuʻo taha ʻo ha meʻafana vai tāmate afi. Kuo pau ke ke toutou ngāue fakaetauhi ke tokoniʻi ha taha ke ne tafoki ki he ʻOtuá pea toe fakafalala ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí.

ʻOku tau fie maʻu e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ngāue fakaetauhi ʻi he founga ʻa e ʻEikí. Ne lea ʻi ha fuʻu ivi mālohi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he tefito ko ʻení lolotonga e konifelenisi lahi ʻi ʻEpelelei ʻo e 2018: “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo e takiekina maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”5

Naʻe toe tānaki atu ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu ke fakatupulaki hoʻomou malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá.”6 Naʻá ne enginaki mai ke tau lotu, fakafanongo, mo hiki ʻetau ngaahi fakakaukaú, pea ngāueʻi ia.

Te tau lava nai ʻo fakahoko e ngāue fakaetauhí ʻi ha founga māʻoniʻoni ange? Tuku muʻa ke tau lotu, fakafanongo, lekooti ʻetau ngaahi fakakaukaú, pea ngāue kiate kinautolu te tau lava ʻo ngāue fakaetauhi ki aí.

Lotua ha ngaahi faingamālie ke langaki e tui ʻa e niʻihi kehé. He ʻikai ʻiloʻi koe ʻe he kakai kotoa ʻokú ke tokoniʻí. ʻI he taimi ne ngāue fakaetauhi ai ʻa Sīsū ki he uitou Neiní, naʻá Ne fononga atu ʻi Hono halá ki he kolo lahí. Ka neongo ia, ʻi Heʻene ʻafioʻi iá, naʻá Ne manavaʻofa kiate ia, pea fokotuʻu hake hono fohá mei he maté. Naʻe liliu ʻe Heʻene ngāue fakaetauhí ʻene moʻuí (vakai, Luke 7:11–15).

Lotua ke ke maʻu ha ngaahi faingamālie ngāue fakaetauhi, fakafanongo, hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú, peá ke mateuteu ke ngāue ʻi hono ʻomi e kakai ʻi ho halá.

ʻOku ongo maʻu pē kiate au ʻa e tangi ʻa e tangata faʻu Sāmé: “Ne u sio, mo vakai ʻi hoku nima toʻomataʻú, ka naʻe ʻikai ha tangata te ne ʻiloʻi au: naʻe ʻikai haku hūfanga; naʻe ʻikai tokanga ha tangata [pe fefine] ki hoku laumālié” (Saame 142:4). Tau tokoniʻi muʻa kinautolu ʻoku nau ongoʻi pehení.

Fakafaingamālieʻi ha Taimi moʻó e Laumālié

Kuo pau ke tau teuteu hotau ʻatamaí mo e lotó, ke maʻu e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hotau toʻu tangatá, ʻoku tau fie maʻu e mapuleʻi kitá mo e fakangatangatá ʻi he founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻetau ngaahi naunau fakaʻilekitulōniká. Naʻe tohi ʻe ʻĀtama ʻAlatā ʻi heʻene tohi ko e Irresistible, fekauʻaki mo e tōʻonga maʻunimā ʻo e tekinolosiá mo e mītia fakasōsialé. Naʻá ne toʻo mai ha lea ʻa Kuleki Hokimuti, ko ha taha ia ʻo e kau ʻenisinia ne nau kamataʻi e Instagram, ʻa ia naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai maʻu pē ha hashtag ʻe taha ke lomiʻi. Pea hangē ʻokú ne moʻuí, ʻo tatau mo ha meʻa moʻui, pea ʻe lava ke ʻāvea ai e kakaí.”7

Naʻe tānaki atu ʻe Misa ʻAlatā: “ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e Instagram, ʻo hangē ko e ngaahi mītia fakasōsiale kehé. ʻOku taʻefakangatangata e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he Facebook; kuo ʻotomētiki pē e hiki ia ʻa e Netflix ki he konga hoko ʻo ha faiva hokohoko; ʻoku fakaʻaiʻai ʻe he Tinder kinautolu ʻoku fakaʻaongaʻi iá ke nau kei lomi ai pē mo kumi ha fili ʻoku toe lelei angé. … Fakatatau kia Tilisitani Hālisi, ko ha ‘taha ʻokú ne tokangaʻi e faʻunga ʻo e mītia fakasōsialé,’ ʻoku ʻikai ko e palopalemá ʻa e mālohi ke taʻofí; ka ko e ʻkakai ʻe toko tahaafe ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e screen ʻoku nau fatongia ʻaki hono fakaikiikʻi e ngaahi fokotuʻutuʻu kuó ke faʻú.’”8

Ne hoko atu ʻa Misa ʻAlatā: “Ko ha kiʻi saiʻia ʻe taha ʻi he Facebook mo e Instagram ʻokú ne ueʻi ʻe ia ha taha ʻo e [ngaahi neave totonú], ʻo hangē ko e pale ʻo hono fakakakato ʻo ha misiona ʻi ha Māmani ʻo e Fetauʻakí, pe sio ki hoʻo meʻa naʻe tweet ʻoku vahevahe ʻe ha laungeau ʻo e kakai ʻoku nau fakaʻaongaʻi e Twitter. ʻOku fuʻu poto ʻaupito e kakai naʻa nau faʻu mo toutou fakaleleiʻi e tekinolosiá, ʻū keimí, mo e ngaahi aʻusia fevahevaheʻakí ʻi he meʻa ʻoku nau faí. ʻOku nau fakahoko ha sivi ʻe lauiafe mo e kakai ʻe lauimiliona ʻoku nau fakaʻaongaʻi e polokalamá ke ako pe ko fē ʻa e ngaahi liliu ʻoku ngāué mo ia ʻoku ʻikai ngāué—mo e ngaahi lanu puipuituʻa, mataʻitohi, mo e ngaahi fasi ke ne fakatokolahi e kau maí pea fakasiʻisiʻi e taʻefiemālié. ʻI he kamata tupu-moʻui e aʻusiá, ʻe hoko ia ko ha tatau ʻo e aʻusia ʻoku ʻikai fakafepaki mo mālohi ʻo hangē ko ia ʻi muʻá. ʻI he 2004, naʻe fakalata e Facebook; [ko e ʻaho ní,] ʻoku fakatupu maʻunimā ia.”9

Kuo pau ke fakaʻatā ha taimi mo ha potu kae lava ke nofoʻia kitautolu ʻe he Laumālié. Ako ke tuku ki lalo hoʻo ʻū telefoní. Fakataimitēpileʻi e taimi ke ʻikai lava ai ʻo toe fakaʻaongaʻi hoʻo ngaahi naunau fakatekinolosiá.

ʻĪmisi
two women talking

Naʻe pehē ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, lolotonga e konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli ʻo e 2018: “ʻOku fuʻu tokolahi fau hano tuku ʻe ha niʻihi e meimei kotoa ʻo ʻenau moʻuí ki he ʻinitanetí mo ʻenau ngaahi nāunau toʻotoʻó—ʻokú ne hulungia honau fofongá ʻi he ʻaho mo e pō mo ha vavae ʻi honau telingá ʻo tekeʻi ai e kiʻihi leʻo siʻi mo vanavanaiiki ʻo e Laumālié. Kapau he ʻikai ke tau kumi ha taimi ke fakamamaʻo ai, ʻe ala mole ʻiate kitautolu e faingamālie ke ongoʻi e leʻo ʻo Ia naʻá Ne pehē, “Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá’ [Saame 46:10]. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe fehalaaki ʻi hono ngāue ʻaonga ʻaki e fakalakalaka ʻi he ngaahi tekinolosia ne fakaʻilo mai ʻe he ʻEikí, ka kuo pau ke tau fakapotopoto ʻi hono fakaʻaongaʻi kinautolú.”10

Fefakamālohiaʻakí

Lolotonga e taimi ne u ako ai hoku fuofua mataʻitohí ʻi BYU, makehe mei hoku uaifi ko Kefí, ʻa ia ko ʻene takiekina taʻengatá he ʻikai malava ke fuá—ko ha taha kimuʻa ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú mo ha taha hili iá—naʻá na takiekina lahi ʻeku fakavaʻe fakalaumālié. Ko e toko taha ko Liiti Lōpinisoni, ko ha palōfesa ia ʻi BYU he taimí ni ʻi he ʻulungaangá. Naʻá ku fetaulaki mo ia ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, pea naʻá ma loki fakataha kimui ange. Naʻe fakamālohia au mo e niʻihi naʻá ne feohi mo iá, ʻe he muimui pau ʻa Liiti ki he ngaahi fekaú, ko ʻene ʻofa ki he palōfitá, pea mo ʻene fakamoʻoni taʻeueʻia ʻo e Fakamoʻuí. Pea kuó ne hokohoko atu ko ha sīpinga kiate au ʻi he ngaahi taʻu ʻe 45 kuo hilí.

Ko e tokotaha kehe naʻá ma loki fakatahá ko Teilili Peti, ʻa ia ʻoku nofo he taimí ni ʻi Seni Siaosi, ʻIutā, USA. Naʻá ku fetaulaki mo Teilili ʻi heʻema ʻi he ako māʻolungá ʻi Pokatelo, ʻAitahō, USA. Neongo naʻá ma vaʻinga pasiketipolo fakataha, ka naʻe hoko ʻema kaungāmeʻá ko ʻeku mamata ki heʻene matuʻotuʻa fakalaumālié. Naʻá ne faʻa vahevahe tauʻatāina e ngaahi fakakaukau fakalaumālie naʻá ne maʻú mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻuí naʻá ne lau mo ako fekauʻaki mo iá. Naʻá ku ʻohovale he fanongo ki he ngaahi meʻa ko ʻení mei ha tokotaha taʻu 17. Naʻá ma fakakaukau ke ma loki fakataha ʻi BYU.

ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, ne ʻikai haʻamau komipiuta; ne ʻi ai haʻamau taipe. Naʻe faʻa toʻo ʻe Teilili e ngaahi veesi folofola ne mahuʻingamālie kiate iá mo e ʻū konga lea naʻa nau tōkaki e ʻulungāngá, taipe kinautolu, pea faʻo ia ʻi ha kiʻi puha siʻisiʻi koeʻuhí ke ne toʻo mai maʻu pē mei ai. Naʻe angamaheni pē ke ne maʻu ha folofola mo e konga lea ʻe tahaafe tupu, pea ko e lahi tahá kuó ne ʻosi maʻu loto. Neongo naʻá ku ngāue—ʻo fakamaʻa e laipelí he pongipongi kotoa mei he 4:00 ki he 7:00—pea toʻo mo ha ngaahi kalasi lahi, ka naʻe kamata ke faʻu mo haʻaku kiʻi puha pē ʻaʻaku ʻi heʻeku sio kia Teililí.

Ko ha taha eni ʻo e ngaahi konga lea ʻoku ou kei manatuʻi mei he taʻu ʻe 50 tupu kuo hilí:

Ko e ʻAtamaí ʻa e Mataotao mālohi ʻokú ne fakafōtungaʻi mo ngaohí,

Pea ko e Tangatá ʻa e ʻAtamaí, peá ne toʻo maʻu pē mei aí

Ko e meʻangāue ʻo e Fakakaukaú, pea fakafuo ki he meʻa ʻokú ne loto ki aí,

ʻO ne ʻomi ha lauiafe ʻo e fiefiá, mo ha lauiafe ʻo e koví:—

ʻOkú ne fakakaukau ʻi he fakapulipulí, pea faifai ʻo nau hoko maí:

Ko e ʻĀtakaí ko ha sioʻata pē ia ʻokú ne fakahoʻata maí.11

ʻOku ou manatuʻi foki ha ngahi folofola mālohi hangē ko ʻení:

“Ko au ko e toetuʻu, mo e moʻui: ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia:

“‘Pea ko ia ʻoku moʻui mo tui kiate aú ʻe ʻikai ʻaupito mate ia’ (Sione 11:25–26).

Ne tokoniʻi au ʻe Teilili ke tuku ʻeku fakakaukaú ko ha taha taʻu ʻuluaki ʻi BYU ʻi he ngaahi lea ʻo e folofolá mo e ngaahi lea ʻo e potó ʻa ia kuo nau takiekina au ʻi he kotoa ʻeku moʻuí. ʻOku ou fakamālō kia Liiti Lōpetisoni mo Teilili Peti ʻi heʻena tokangaʻi fakalaumālie au ʻi ha taimi ne fuʻu mahuʻinga.

Ko ha maau fakaʻofoʻofa eni ne tohi ʻe hoku kaungāʻapi ko Tōmasi L. Keí:

ʻOku ou fakamālō ki he ʻOtuá koeʻuhi ko kinautolu ʻoku foaki ʻofá

kiate kinautolu ʻoku tokanga moʻoní

ʻA kinautolu ʻoku nau puke atu e ngāvaivaí

pea tautapa maʻanautolu ʻi he lotú

Fakamālō ki he ʻOtuá ko kinautolu ʻoku fanongo ki he lotó

pea fakafanongo ki he ngaahi leá

ʻA kinautolu ʻoku nau ʻilo ko e mamatá mo e alanima angaʻofá

ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he māmaní

Fakamālō ki he ʻOtuá ko kinautolu ʻoku hiki hake e ngaahi nimá

pea fakamālohia e tui ʻoku vaivaí

ʻA kinautolu ʻoku ō atu ke fakafoʻou e lotó

ʻi he ngāue fakaetauhi fai fakalongolongó.12

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa mo e kaungā ākonga, ʻoku ou ʻoatu ʻeku fakamooni fakapapau ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui e Fakamoʻuí. Kuó Ne toetuʻu. ʻOkú Ne tataki e ngāue māʻoniʻoni ko ʻení. Ko Palesiteni Nalesoni ʻa ʻEne palōfita kuo pani ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku taʻengata e mahuʻinga ʻo hotau taimi ʻi he māmaní.

ʻĪmisi
people sitting together

ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa ho lotó, lotua ke ke hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú, ngāue fakaetauhi ki he fakafoʻituituí, fakatupulaki hoʻo ivi malava ke maʻu e fakahaá, mo falala ki he takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe tuku atu ʻe he ʻEikí Hono ngaahi foha mo e ʻofefine makehé ʻi ho halá pea te ke hoko ko ʻenau kau ʻāngelo tauhi, ʻo tāpuekina taʻengata ʻenau moʻuí. Te ke ngāue fakaetauhi ʻi ha founga māʻoniʻoni ange.

ʻOku ou lotua ke hoko eni ko ha meʻa mahuʻinga kiate koe ʻo tatau mo hoʻo hokohoko atu ʻi he hala mahuʻinga taha ko eni ʻo hoʻo moʻui fakamatelié. ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni tuʻu maʻu mo pau ki he Fakamoʻuí pea mo homou mahuʻinga taʻengata kiate Iá pea te Ne toe hāʻele mai pea fāʻofua kiate kitautolu ko Hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine, ko ʻEne kau ākonga.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Jean M. Twenge and W. Keith Campbell, The Narcissism Epidemic: Living in the Age of Entitlement (2009), 1.

  2. Jean M. Twenge, iGen: Why Today’s Super-Connected Kids Are Growing Up Less Rebellious, More Tolerant, Less Happy—and Completely Unprepared for Adulthood (2017), 121; vakai foki, Figure 5.1, 121.

  3. Vakai, Robert C. Fuller, Spiritual, But Not Religious: Understanding Unchurched America (2001).

  4. Vakai, Jean M. Twenge, iGen, 119–42.

  5. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96.

  6. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau ʻEtau Moʻuí,” 95.

  7. Greg Hochmuth, ʻi he Adam Alter, Irresistible: The Rise of Addictive Technology and the Business of Keeping Us Hooked (2017), 3; see also Greg Hochmuth, ʻi he Natasha Singer, “Can’t Put Down Your Device? That’s by Design,” The New York Times, Dec. 5, 2015, nytimes.com.

  8. Adam Alter, Irresistible, 3; vakai foki, Tristan Harris, in Natasha Singer, “Can’t Put Down Your Device? That’s by Design.”

  9. Adam Alter, Irresistible, 5.

  10. M. Russell Ballard, “Ngaahi Meʻaʻofa Mahuʻinga mei he ʻOtuá,” Liahona,Mē 2018, 10.

  11. James Allen, As a Man Thinketh (1902), frontispiece.

  12. Thomas L. Kay, “Saints,” ʻi he The Road I’ve Taken (2016), 16; vakai foki, “Saints,” hiva ne faʻu ʻe Rachel Bastian, New Era, Sept. 1999, 51.