2019
Ongo Mokó, Kālihí, mo e Taimi mo e Fānaú
Sune 2019


Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Ongo Mokó, Kālihí, mo e Taimi mo e Fānaú

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Meini, USA.

Naʻe ʻikai ke u teitei fakakaukau ʻe maʻu ʻe he fanga monumanu totoló ha ola tuʻuloa ʻi hoku vā mo hoku fohá.

ʻĪmisi
geckos

Tā fakatātaaʻi ʻe David Green

Naʻe manako maʻu pē hoku foha ko Tālení he monumanu totoló. Ka ko e meʻa kiate aú, ne ʻikai ke u teitei saiʻia ai. Naʻe fakangofua ia ke ʻi ai haʻane monumanu totolo ʻi he makatuʻunga ko e meʻa te ne filí, ʻe lava pē ʻo hao he tiupi ʻo e vēkiumé, naʻa faifai pea hola mei hono kiʻi ʻaá lolotonga ʻene ʻi he akó. Naʻá ma fakalau e ngaahi meʻa ke ne filí, mei he potó ki he ʻikuaná pea faifai ʻo fakaiku ki ha ongo kiʻi moko lanu fakapōpōʻuli naʻe fakahingoa ko Fasi mo Taieni.

Naʻe kau mai ʻa e ongo kiʻi kaungāmeʻa ʻo Tālení ki homau fāmilí ʻi hono taʻu fitú. Ko e meʻa ʻe taha ki hono tokangaʻi ʻo e fanga mokó naʻe ʻikai ke u mateuteu ki aí, ko hono fie maʻu ke fafanga kinautolu ʻaki e kālihí (crickets)—kālihi moʻuí—tuʻo taha he uike. Naʻá ku faʻa felēleaki mo Tāleni ʻi ha ngaahi taʻu lahi ko e ʻ“kumi kālihí.” Naʻe tātaaitaha haʻane hoko ʻi ha taimi faingamālie, ʻo faʻa hoko ia ʻi he tuʻapoó lolotonga ʻe ma feinga ke aʻu ki he falekoloa monumanú kimuʻa pea tāpuní.

Naʻe moʻui pē ʻa Taieni ʻi ha taʻu ʻe tolu, kae moʻui lelei mo fiefia ʻa Fasi ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻI he taʻu fakaʻosi ʻo Tāleni he ako māʻolungá, naʻe vahe ange ki ai ke ne fakaʻaliʻali ha meʻa ki heʻene kalasi lea ki he kakaí. Naʻá ne fehuʻi mai kiate au mo hoku husepānití pe ko e hā ha ngaahi fakakaukau. Naʻá ma fokotuʻu ange te ne lava ʻo fakamatalaʻi e fanga mokó he ʻoku lahi e meʻa ʻokú ne ʻilo fekauʻaki mo kinautolú pea te ne lava ʻo ʻave ʻa Fasi ke fakaʻaliʻali. Ne fakahoko mai leva ʻe Tāleni kuo mālōlō ʻa Fasi.

“Ko hoʻo fakamaatoato? Naʻe mate fakakū?” Ko ʻeku fehuʻi ia mo ʻeku taʻetuí.

Ne fakahoko mai ʻe Tāleni ne mālōlō ʻa Fasi ʻi ha uike ʻe taha kimuʻa.

“ʻOku ʻi hoku lokí, kae ʻoua te mo hohaʻa ki ai. He ʻikai ke nanamu ia. Kuo ʻosi kofu tuʻo ua ia.”

Hili ʻene sio ki heʻema ʻohovalé, naʻe fakamatala leva ʻa Tāleni, “ʻOku fai ʻeku kiʻi fakatotolo—ʻoku ou fie maʻu ke sio ki he ʻauʻauha hono sinó.”

Ne ʻikai ngata pē ʻa e fakatotolo ʻa Tālení ʻi hono siofi e ʻauʻauha ʻo e sinó. Naʻá ne fakatoloi ia ʻaki ʻene faʻo ʻa Fasi he ʻaisí ʻi ha ngaahi uike siʻi pea ʻomi ia ki tuʻa ke vaia mo ʻauʻauha lahi ange hono sinó.

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Tālení, naʻá ku fakamaʻa e ʻaisí ʻo maʻu hake ʻa Fasi, ʻoku kei kofukofu milemila ua pē ʻi mui. Naʻá ku fakakaukau ko ha meʻa fakaoli ia ke ʻave kia Tāleni, he naʻá ku kei teuteuʻi ha kofukofu ke ʻave ki ai. Naʻá ku tuku fakalelei ʻa Fasi ʻi ha puha, kofukofu ʻaki ia ha pepa toti toti hinehina mo ʻuliʻuli, pea faʻo fakalelei ia ki he kofukofu ʻa Tālení pea tohi ai ha kiʻi tohi nounou ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ha meʻa fakaʻohovale ʻi hoʻo kofukofú.” Naʻe ʻikai ke u faʻa tatali ki heʻene talí.

Naʻá ne tohi mai, “Kuó u fakakaukau ki he kiʻi moko ko iá talu mei hono toe maʻu mai iá. ʻO ʻikai fakakaukau lahi fekauʻaki mo e kiʻi mokó, ka ko e taimi kotoa ne fakamoleki ke heka kā ʻi he uike kotoa ke kumi kālihí mo fai e ngaahi puʻi kehekehé, fanongo ki hoʻo ngaahi fakakaukaú, talanoá, mo hoʻo fakamoʻoní ʻi heʻeta ʻi he kaá. Ko ha foʻi ʻuhinga lelei ia ke ta ʻalu pea fepōtalanoaʻaki mo koe (neongo naʻe ʻikai ke u faʻa lea, ka naʻá ku fanongo).”

Fakatau kālihi. Ko hai naʻá ne ʻilo? ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, he ʻikai ke tau lava ʻo palani maʻu pē e taimi ke fai ai ʻetau takiekiná. Ko e taimi lahi, ʻoku hoko pē ia. Mahalo pē naʻa hoko ia lolotonga hoʻo fakamohe e kauleká he poʻulí, heka he lifí ke sikií, pe ko e lele holo ʻi he kaá. Kuo pau ke tuku hatau taimi mo ʻetau fānaú.

Naʻe fakahaaʻi ʻe he Fakamoʻuí e sīpinga maʻongoʻonga taha ʻo e tuku taimi maʻá e fānaú. Hili ha ʻaho lōloa ʻo hono akoʻi e kau Nīfaí, naʻe fekau ʻe Kalaisi e kakaí ke ʻomi ʻenau fānau īkí kiate Ia. Naʻá Ne tūʻulutui ʻi he lotolotonga ʻo e fānau īkí ʻo lotu. Hili e lotú, naʻá Ne tangi. Pea ko ia “naʻá ne fua hake ʻa ʻenau fānau īkí, taki taha, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu, mo hūfakiʻi ʻa kinautolu ki he Tamaí” (3 Nīfai 17:21).

Ne ʻiloʻi ʻe he fānau ko iá ne ʻofaʻi kinautolu ʻe Sīsū. Naʻá Ne finangalo lelei ke tuku taimi maʻanautolu. Naʻá Ne fanongo kiate kinautolu, lotu maʻanautolu, mo tāpuakiʻi kinautolu. Naʻe fakafonu ʻa kinautolu naʻa nau fakamoʻoniʻi ení ʻaki e mālohi pea lekooti ʻe he talanoá ʻo pehē, “ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata, pea teʻeki ai fanongo ʻe ha telinga, ʻi muʻa, ki ha ngaahi fuʻu meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo ʻo hangē ko ia naʻa mau mamata mo fanongo ki hono folofola ʻaki ʻe Sīsū ki he Tamaí” (3 Nīfai 17:16).

Naʻe tuʻuloa ʻo laui toʻu tangata e takiekina ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he fānau ko iá. ʻI heʻetau tuku ʻetau tokangá mo hotau taimí ki heʻetau fānaú, ʻo tatau ai pē pe ko ʻetau ʻalu pē mo kinautolu ʻo fakatau kālihi, ʻofa pē ke tuʻuloa hoʻo takiekiná ʻo laui toʻu tangata foki.