2019
Ko Hotau Tuʻunga Taʻengata ko e Mātuʻá
Sune 2019


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai lalahi kei Talavou

Ko Hotau Tuʻunga Taʻengata ko e Mātuʻá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻI he ngaahi tuʻunga moʻui angamaheni ʻa e māmaní, ʻoku ʻikai ko ha faʻē au, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá—pea ʻoku ou ʻilo—hoku tuʻunga taʻengatá.

ʻOku ou faʻa fakakaukau pe te u hoko nai ko ha faʻē ʻi he moʻuí ni pe ʻe fie maʻu ke u tatali ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ke toki fakahoko ʻi he moʻui ka hokó. ʻOku ou fakaʻamu naʻe lava ke u pehē ʻoku ʻikai ke u teitei lāunga ko e teʻeki ke u malí. Ka ko hono moʻoní, ʻoku faingataʻa e ngaahi ʻaho ʻe niʻihi. ʻOku ou ongoʻi tuenoa. ʻOku ou ongoʻi loto-foʻi.

Ka naʻe ʻi ai foki mo e ngaahi ʻaho ne fuʻu lelei ʻaupito. ʻOku ʻi ai e ʻaho ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi nonga ʻaupito ai fekauʻaki mo e feituʻu ʻoku ou fakataumuʻa ki aí pea fiefia ʻi he meʻa kotoa ʻoku ou akó. ʻI he taha ʻo e ngaahi ʻaho ko iá, ʻikai fuoloa mei heni, naʻá ku fakakaukau ai: “Ko e hā ʻoku ou monūʻia pehē aí? Ko e hā ʻoku ou maʻu ai ʻa e ngaahi aʻusia fakaʻofoʻofa ko ʻení?”

Ne u maʻu e talí ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Kuo tuku ʻe he ʻOtuá kiate koe ʻa hono tauhi ʻo e ngaahi meʻá ni, ʻa ia ʻoku toputapu, ʻa ia kuó ne tauhi ke toputapu, kae ʻumaʻā foki ia te ne maluʻi mo fakatolonga foki koeʻuhi ko ha taumuʻa ʻoku fakapotopoto kiate ia, koeʻuhi ke ne fakahā atu ʻa hono māfimafí ki he ngaahi toʻu tangata ʻamuí” ( ʻAlamā 37:14; tānaki atu ʻa e fakamamafá).

Neongo naʻe hiki ʻa e veesi ko iá fekauʻaki mo e ʻū peleti palasá, ka ne akoʻi mai ʻe he ngaahi lea ko iá ha meʻa ne teʻeki ke u fakakaukau ki ai kimuʻa. Kuo fakafalala mai ʻe he ʻOtuá e ngaahi aʻusia ko ʻení ke u lava ʻo tāpuakiʻi ʻa e toʻutangata ʻi he kahaʻú. Ke u lava ʻo tokoniʻi ʻeku fānau ʻi he kahaʻú, mo e kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, ke nau ʻiloʻi Ia.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “ka ko e hā pē ho tūkunga fakatāutahá, ko ha konga koe—konga tefito—ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá pea ʻi ho fāmili ʻoʻoú, ʻi he kahaʻú, pe ʻi he māmani ko ʻení, pe ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ko ho fatongia mei he ʻOtuá ke lehilehiʻi e tokolahi taha te ke lava ʻi he kau mēmipa ʻo Hono fāmilí pea mo ho fāmilí ʻaki hoʻo ʻofá mo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”1

Fili ke Mateuteu

ʻOku ou fie maʻu lahi he ʻaho ʻe niʻihi ke u fakataha mo hoku hoa taʻengatá mo ʻeku fānaú. ʻOku hangē ʻoku ou ʻilo ʻoku teʻeki ke u feʻiloaki mo ha niʻihi ʻo e kakai mahuʻinga taha ʻi heʻeku moʻuí, peá u fakaʻamu te u lava ʻo vahevahe ʻeku ʻofá mo kinautolu.

Ka ko hono moʻoní, neongo ʻoku ʻikai ke nau ʻi heni pe ʻe taimi fuoloa pea toki hoko ʻa e misi ko iá, te u lava ʻo fai ʻeku fili leleí ʻi he taimí ni maʻanautolu.

Ne vahevahe foki ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻa e talanoa ki he taimi naʻá ne hoko ai ko ha pīsope pea haʻu ha talavou ki hono ʻōfisí. Naʻe fai ʻe he tangata ko ʻení ha ngaahi fehalaaki lahi ka naʻá ne fie liliu. Naʻá ne fie maʻu ke silaʻi ʻene fānau ʻi he kahaʻú ki ha tamai te ne malava ʻo fakaʻaongaʻi hono lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne loto fiemālie ke fekuki mo e founga ʻo e fakatomalá ke foaki e meʻaʻofa ko iá maʻa ʻene fānaú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻAealingi, ko e tangata ko ʻení naʻá ne “ongoʻi ʻi he taimi ko iá ʻa e fiemaʻu ʻa e fānau naʻá ne fakaʻamuá, peá naʻá ne loto fiemālie ke liliu leva. Naʻá ne feilaulauʻi ʻene hikisiá, fakapikopikó, mo e ongoʻi taʻemahuʻingaʻia ʻi ha meʻá. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai lau ia ko ha feilaulau ʻi he taimí ni.”2

Ko Hoku Tuʻungá: Ko ha Faʻē

Ne u toki sio ʻi ha tā ʻo ʻeku faʻeé ʻi heʻene kei siʻí. Naʻá ne hā fakaʻofoʻofa mo hono ʻulu mingimingí mo e kiʻi kofu lanu puluú. Ka ʻi heʻeku sio ki he tā ko iá, ko e meʻa pē ne u fakatokangaʻí ko e fofonga ʻo ʻeku faʻeé ʻi ha sino ʻo ha kiʻi taʻahine. Neongo naʻe ʻikai hā mai ia ʻi he taimi naʻe fai ai ʻa e faitaá—ka naʻá ne hoko maʻu pē ko ʻeku faʻeé.

ʻOku ou fakakaukau ai ki he ngaahi meʻaʻofa kotoa naʻá ne teuteuʻi maʻaku kimuʻa pea fāʻeleʻi mai aú. Ne u fakakaukau ki heʻene ako ke faʻu ha ʻapi fakaʻofoʻofa. Ne u fakakaukau ki heʻene ngāue mālohi ʻi he akó ke hoko ko ha neesi, pea founga naʻá ne ako ai e ongoongoleleí ke tanumaki ʻene fakamoʻoní. Ne u fakakaukau ki heʻene fili ke feilaulauʻi ʻi he loto-fakatōkilalo e meʻa kotoa pē ke tokangaʻi au mo homau fāmilí.

Peá u fakatokangaʻi: Ko ha faʻē au ki heʻeku fānau ʻi he kahaʻú. Pea ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá, ko hoku tuʻunga taʻengatá ke hoko ko ha faʻē.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e “fefine kotoa pē ko ha faʻē ʻi hono ikuʻanga fakalangi taʻengatá.”3 Ko e fefine kotoa pē ko ha faʻē, pea ko e tangata kotoa pē ko ha tamai, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻi ai ha fānau pe ʻikai. Mahalo ʻe haʻu hotau hakó ʻi he moʻuí ni, pe moʻui kahaʻú, ka ʻoku ʻikai liliu ai hotau tuʻunga taʻengata ko e mātuʻá.

Ko ʻEku Meʻaʻofa ki he Toʻutangata ʻi he Kahaʻú

ʻOku faingataʻa ke fakakaukauʻi ia ʻi he taimí ni. ʻOku ou ongoʻi tuenoa ʻi he ngaahi ʻaho ʻe niʻihi. ʻOku ou hohaʻa ʻi he ʻaho ʻe niʻihi pe ʻoku ou fakahoko nai ʻeku taumuʻá pe ʻoku ou tokoni ki ha niʻihi.

Ka te u lava ʻo fili ʻi he taimí ni ke hoko ko ha tākiekina lelei ki he kakai ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ʻi ai ʻa e fānau te u lava ʻo tokoniʻi mo akoʻi. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi founga te u lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻeku ngaahi aʻusiá ke tapuakiʻi ʻa e niʻihi kehé. Mahalo ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe sio ai ʻeku fānaú ʻi haku tā pea ʻikai ke aʻusia ʻi heʻenau fakakaukaú ʻa ʻeku hoko ko ia ko ʻenau faʻeé.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “Kakai Fefiné mo hono Ako ʻo e Ongoongoleleí ʻi ʻApí,” Liahona, Nōvema 2018, 59.

  2. Henry B. Eyring, “Gifts of Love” (Brigham Young University devotional, Dec. 16, 1980), 5–6, speeches.byu.edu.

  3. Russell M. Nelson, “Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí,” Liahona, Nōvema 2018, 68.