2019
Ko Hono Tokoniʻi e Niʻihi Kehé ke nau Maʻu e Faifakamoʻui ʻa e ʻEikí
Sune 2019


Ko Hono Tokoniʻi e Niʻihi Kehé ke nau Maʻu e Faifakamoʻui ʻa e ʻEikí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku tau akoako ʻa e ngāue faifakamoʻuí ʻi heʻetau tokoni ke ʻomi e ngaahi tāpuaki faifakamoʻui ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻia he fokoutua fakaesino, fakaeʻatamai, mo fakalaumālié.

ʻĪmisi
painting of woman with hands up

Ko e Tukuangé, tā ʻe Walter Rane, ʻoua naʻa hiki hano tatau

ʻI ha Sāpate ʻe taha naʻá ku lau ʻa e potufolofola, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ʻeku ongoongoleleí ʻeni; pea ʻoku mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mou fai ʻi hoku siasí; he ko e ngaahi ngāue ʻa ia kuo mou mamata kuó u faí ke mou fai foki ia” (3 Nīfai 27:21; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻá ku pehē loto pē, “Ko e hā koā e ngaahi ngāue ʻa Kalaisi ʻi he māmaní?” Naʻe fakatefito ʻeku fakakaukaú ʻi ha meʻa ʻe ua: ngāue tokoni mo e faifakamoʻui. Te u lava ʻa e ngāue tokoní, ka ko e faifakamoʻuí? Ko hono moʻoní naʻe ʻikai ke u lava ʻo faifakamoʻui ki he niʻihi kehé—pe naʻá ku lava pē?

Naʻá ku toki fakaakeake kimuí ni mai mei ha tafa pea hoko atu ai ha uesia lahi hoku sinó ʻi ha meʻa ne ʻikai sai ki ai. Naʻá ku fakakaukau leva kiate kinautolu kuo nau tokoniʻi au ʻi heʻeku fāinga ke moʻuí, pea naʻe lōloa e lisí. Kapau naʻa nau lava ʻo tokoni ke fakamoʻui au, ko e hā he ʻikai lava ai ke u fai ha meʻa tatau ki he niʻihi kehé?

Te tau lava kotoa pē ʻo ako e ngāue faifakamoʻuí.1 ʻOku takatakai ʻiate kitautolu ha niʻihi ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi ha fokoutua fakaesino, fakaeʻatamai, mo fakalaumālie ʻe lava ke tāpuekina ʻe heʻetau tokoní.

ʻAʻahi ki he Kau Mahakí

ʻOku pehē ʻe he Mōsaia 4:26, “ʻOku ou fakaʻamu ke mou foaki mei hoʻomou ngaahi koloá ki he masivá, ko e tangata taki taha ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ne maʻú, ʻo hangē ko e fafanga ʻo e fiekaiá, mo e fakakofuʻi ʻo e telefuá, mo e ʻaʻahi ki he mahakí, pea tokoni ki honau fakafiemālié, ʻi he meʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fie maʻú.”

ʻE lava ke fakataʻelata ʻaupito ʻa e fokoutuá—ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakaesino, fakaʻatamai, pe fakalaumālie. ʻOku nofo tautau toko taha e kakaí ʻi ha ngaahi houa lahi ʻi he loki mohé pe ʻi ha ngaahi loki falemahaki ʻo feinga ke fakaakeake, pea ʻoku faingofua ke nau ongoʻi loto-mafasia. ʻI he fakalalahi e ongoʻi mamahí, ʻe lava ʻe ha ʻaʻahi ʻa ha kaungāmeʻa tokanga pe mēmipa ʻo e fāmilí ʻo ʻomi ha maama ki heʻenau moʻuí.

ʻOku mahuʻinga foki ʻetau founga ʻaʻahi ki he kau mahakí. Ne tali mai ʻe ha kakai fefine tokolahi ʻeku fehuʻi pe ko e hā ha founga ne tokoniʻi ai kinautolu ʻe he niʻihi kehé lolotonga ʻenau fakaakeaké. Naʻe pehē ʻe Siuti ʻo ʻAlesona, USA, “Ko ha fuʻu tokoni lahi ʻaupito … [ʻa e] fanongó ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Fanongo pea ʻikai loto-fakamāú.” Ko ha tokoni mahuʻinga ʻaupito ʻa e fanongo ʻi he faʻa kātaki, loto-moʻoni, mo angaʻofa kiate kinautolu ʻoku feinga ke moʻuí.

Naʻe vahevahe ʻe Linitā ʻo Kalefōnia, USA, hono tokoniʻi ia ʻe he faʻa ʻaʻahi ange hano kaungāmeʻa: “ʻOku ou manatuʻi e kakai makehe ko iá ʻi heʻeku moʻuí—tautautefito kiate kinautolu naʻa nau fakafanongo moʻoni mo ʻomi e faleʻi fakanonga ʻa e Laumālié. Hili haʻaku uitou ʻi hoku taʻu 30 mo ha fānau iiki ʻe toko nima, ne fakaloloto ange ʻeku ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí koeʻuhi ko hoku kaungāmeʻa lelei ko Kēlení. Naʻá ne faʻa ongoʻi maʻu pē ʻeku fie maʻú pea fie fanongo. Naʻe ʻikai ke u teitei ongoʻi tuenoa he naʻá ne toutou fakamanatu mai kiate au e vā fakaʻofoʻofa ʻoku ou maʻu ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá.”

ʻE lava ke fai ʻe he kau tangata mo e fefine ngāue fakaetauhí e ngāue faifakamoʻui ko ení. ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi e ngaahi fie maʻu ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fie maʻu pē ha ʻaʻahi taimi nounou he ʻoku nau fuʻu ongosia. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku nau fuʻu tuenoa mo ongoʻi taʻeoliʻia pea ʻe feau ʻe ha ʻaʻahi taimi lōloa ʻenau fie maʻú. ʻOku mahuʻinga foki ke mahino honau ʻulungāngá. ʻOku fie maʻu ʻe ha niʻihi ha taimi fakalongolongo pea ʻoua ʻe hohaʻasi kae fie maʻu ʻe ha niʻihi ke pōtalanoa mo tokoniʻi kinautolu. ʻOku totonu ke tau ʻuluaki fakapapauʻi ʻenau fie maʻú pea toki tokoni fakatatau ki ai.

Fefuaʻaki e Ngaahi Kavengá

ʻOku fakamatalaʻi mahino ʻaupito ʻe ʻAlamā ʻetau tukupā ke muimui ki he tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻene fehuʻi ki he kakai tuí ʻi he Tohi ʻa Molomoná pe naʻa nau loto-fiemālie “ke hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá, pea ui ʻa [kinautolu] ko hono kakaí, pea … loto ke fefuaʻaki ʻa [ʻenau] ngaahi kavengá, koeʻuhi ke nau maʻamaʻa” (Mōsaia 18:8).

ʻOku tau takitaha fua ha ngaahi kavenga kalasi kehekehe. ʻOku faingataʻa ʻaupito ke tokoniʻi eni kapau ʻoku tau faingataʻaʻia pe fefaʻuhi mo e fokoutua fakaʻatamaí pe ngaahi faingataʻa fakalaumālié. Ko e taha ʻo e ngāue faifakamoʻuí ko e tokoni ke fua e kavenga ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau faingataʻaʻiá.

Naʻe vahevahe ʻe Sēnoni mei ʻIutā, USA, e founga ne tokoniʻi ai ia ʻe hono ngaahi kaungāʻapí: “ʻI he ʻaho ne tanu ai homa kiʻi foha kei siʻí, naʻá ma foki atu mei malaʻe kuo fakatahataha mai homau ngaahi kaungāʻapí ʻi he ngaahi houa naʻa mau ʻi he meʻafakaʻeikí aí ke matuʻaki fakafoʻou e konga kimui homau ʻapí. Naʻa nau tō ha fanga kiʻi ʻakau mo e matalaʻiʻakau fakaʻofoʻofa, pea aʻu ki hono fakakelekele foʻou. ʻI he lotolotonga ʻo ʻemau mamahi taʻe-hano-tataú, naʻe hoko ʻenau founga fakahaaʻi ʻo e ʻofá mo e tokoní ko ha kamataʻanga ia ʻo e faifakamoʻuí kiate kimautolu. Naʻe fakamanatu mai kiate kimautolu e taʻengata ʻa e ʻofá mo e moʻuí he taʻu kotoa pē ʻi he failau e konga kimui homau ʻapí. [Ko ha] aʻusia toputapu moʻoni ia mo ha fakataipe he ʻikai toe ngalo ʻiate kimautolu.”

ʻI hono ʻilo ne maʻu au ʻe he kanisā huhú, naʻá ku hoko ko ha palesiteni Fineʻofa peá u feinga ke toe fili au ki he fakataha alēlea ʻa e koló. Ne mole e ngāue hoku husepānití, pea naʻá ma feʻao mo ha ngaahi faingataʻa lalahi moʻoni he vahaʻataimi ko ení. Naʻe fuʻu fakamaatoato ʻaupito hono toʻo ʻe hoku ongo tokoní e “fefuaʻaki e ngaahi kavengá” pea naʻá na tokoni ke vahevahe ʻeku kavengá. Naʻe toʻo ʻe he pīsopé ha niʻihi ʻo hoku ngaahi fatongiá. Ne fakahoko ʻe hoku husepānití e ngaahi ngāue lahi ʻo ngaohi e meʻatokoní mo fakahoko e ngaahi ngāue fakaʻapí. Naʻe fakatupu loto-fakatōkilalo moʻoni ke vakai atu naʻe ʻikai toʻo ʻeku ngaahi kavengá, ka naʻe vahevahe kinautolu ʻe ha kakai tokolahi ʻaupito ʻa ia naʻa nau fakahoko e ngāue ʻa e tangata faifakamoʻuí.

Fakafiemālié

Naʻe toe akoʻi foki ʻe ʻAlamā ko e kau muimui ʻo Kalaisí ʻoku nau “loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:9).

ʻOku kau ʻi hono foaki e fakafiemālié ʻa e ongoʻi ʻofá, angaʻofá, faʻa fakakaukaú, tokangá, loto ʻofá, mo e manavaʻofá. Ko hono pukepuke ia ʻo kinautolu ʻoku fokoutua pe faingataʻaʻiá ʻi hotau ongo nima ʻofá ke tokoni ke nau fehangahangai mo ʻenau mamahí.

Naʻe fepaki ʻa Luana (kuo liliu e hingoá) mo ha faingataʻa fakalaumālie mo ʻene ngaahi tuʻunga moʻuí peá ne manatu ki heʻene aʻusiá mo e niʻihi kehe naʻa nau fakafiemālieʻi iá: “Naʻe ʻikai ke nau tokanga ki hoku tuʻunga lolotongá ka nau vakai atu ki he meʻa te u malavá, ʻa e malava ke u hoko ko ha tokotaha lelei ange, poto ange, mo angaʻofa angé. ʻI heʻeku sio atu kiate au kimuʻá, ʻoku ou faʻa maniniʻia pea mā he taimi ʻe niʻihi koeʻuhi ko ʻeku taʻeʻiló—ko ha ongoʻi mā koeʻuhi ko ʻeku ngaahi tōʻonga maumaufono mo fai angahalá. Ka ʻoku muimui mai maʻu pē ʻi he mamahi ʻo e ongoʻi maá ʻa e lolo faifakamoʻui ʻo e ʻaloʻofá, fakamolemolé, mo e ʻofá. ʻI heʻeku vakai atu ki he kakai naʻa mau feohí, mo ʻenau vahevahe mai e ngaahi meʻa ko iá, ʻoku mole atu ʻa e mamahí. Pea ʻoku ou sio naʻa nau tokoni ke fakamoʻui au. Mahalo ʻoku tonu ange ke pehē naʻa nau faʻu ha ʻātakai malu moʻoku—mahalo na ko ha kofukofu ʻo e ʻaloʻofá—ʻa ia ne ʻi loto ai ʻa e Fakamoʻuí, ʻa e ʻEiki Faifakamoʻuí, ke lava ʻo ngāue mai kiate au. ʻO liliu au. Pea liliu hoku lotó.”

ʻĪmisi
painting of Christ with children

Fakaikiikí mei he Faitoʻo ʻi Kiliatí, tā ʻe Annie Henrie Nader

Ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono fakafiemālieʻi e kau mahakí ko hono fakatafoki kinautolu ki he ʻEiki Faifakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe Sapulina mei ʻIutaá “ʻOku ʻikai ha toe faifakamoʻui lelei ange ka ko ha taha ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke fekumi pe foki ki he ʻOtuá. Mahalo na ko hano fakamanatu atu pē ʻo ha meʻa kuó ke ʻosi ʻilo—ko e feinga ke toʻa ange ʻi he meʻa ʻoku fie maʻú, fālute toko taha e meʻa kotoa pē, pea ʻikai falala moʻoni ki he ʻOtuá.”

ʻOku fie maʻu ke ongoʻingofua e Laumālié kae lava ke fakafiemālieʻi e kau mahakí mo tokoni ke nau vakai ki he ngaahi leleí. Naʻe ʻikai ke u mohe lelei ʻi ha ngaahi māhina lahi ʻi ha taimi ʻe taha heʻeku moʻuí, ʻo fakaʻavalisi ki ha houa pē ʻe ua pe tolu ne maʻu ai ʻeku mohé. Naʻá ku faingataʻaʻia lahi ʻi he hohaʻá mo e ongosiá; peá u ʻaʻahi ki ha kau toketā lahi kae ʻikai ha ʻutu ʻe hakea. Ne faifai pea ʻave au ʻe ha kaungāmeʻa ki ha toketā ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ia naʻá ne ʻomi e faitoʻo totonú. Ka naʻe fakaʻohovale e meʻa hoko naʻá ne lea mai ʻakí: “ʻE Melelī, ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku fie maʻu ke ke faí ko hono ʻohake hoʻo hohaʻá ki he ʻOtuá.” Naʻá ne poupouʻi au ke u fakalaulauloto ki he “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” he ʻaho takitaha ʻi ha kiʻi taimi nounou.

Kuó u ʻosi feinga ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ke fai e fakalaulaulotó mo e ʻikai ha ola lelei, ka naʻá ku fie maʻu vivili e faifakamoʻuí. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ku fakalaulauloto fakalongolongo ki he ngaahi lea ongo moʻoni ko ení, “ʻOku mau fakahoko atu ʻemau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ʻEne moʻui taʻe mafakatatauá pea mo e haohaoa ʻo ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻongá.”2 Ne ʻi ai ha fiefia lahi ʻiate au ʻi he kamata ke u fakalaulauloto ki he fakamoʻoni ʻa hotau Faifakamoʻui maʻongoʻongá mo ʻiloʻi kuó u maʻu e fakafiemālié mo e melino ʻi hoku lotó.

Tokangá

ʻI heʻetau ako e folofolá ke muimui kia Sīsū ʻi Heʻene ngāue faifakamoʻuí, ʻoku tau lau ki hono toutou fakahoko ʻe Sīsū ha meʻa ʻe taha: naʻá Ne tokanga kiate kinautolu ne nau ʻiate Iá.

Naʻe ʻafioʻi ʻe Kalaisi e kakaí. Naʻá ne fefolofolai mo e fefine Samēliá neongo e ngaahi fakataputapu ʻi he anga fakafonuá. Naʻe tuku Hano taimi ke tāpuakiʻi e fānaú. Naʻá Ne taumafa mo e kau tānaki tukuhaú mo e fai angahalá pea ngāue fakaetauhi ki he kau kiliá mo e liʻekiná. Naʻe tuku ʻEne tokangá ki he taha kotoa.

ʻI heʻetau fekumi ko e kau muimui ʻo Kalaisi ke ako ʻEne ngāue faifakamoʻuí, ʻoku tau kamata ke sio ki he kakaí ʻaki e fofonga ʻo Kalaisí. ʻE lava ke tuku ha taimi ke tau lea mālō e lelei, ke malimali, pe fehuʻi pe naʻe fēfē honau ʻahó. Mahalo he ʻikai ke tau ʻilo ʻa e lolo faifakamoʻui ʻoku ʻoatu ʻe heʻetau ngaahi ngāué kiate kinautolu ʻoku taʻelata, loto-mafasia, fokoutua, vaivai, pe mamahi, ʻi heʻetau feohí. Kae naʻa mo e fanga kiʻi tōʻonga iiki ʻo e ʻofá ʻoku ʻi ai ha ivi takiekina mālohi.

ʻI heʻetau fakahoko e ngaahi ngāue ʻa Kalaisí mo kau atu ki hono faifakamoʻui ʻo e niʻihi kehé, ʻe tafe atu ha ngaahi tāpuaki lahi. Hangē ko e folofola ʻa Kalaisí, “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú” (Mātiu 25:40). Te tau lava ʻo foaki ʻetau ngaahi ngāue īkí kiate Ia kuó Ne fakamoʻui kitautolu kotoá, kiate Ia kuó Ne ʻaofia kitautolu ʻi Hono toʻukupu ʻofá ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiló, kiate Ia kuó Ne foaki mai e lolo faifakamoʻui ʻo ʻEne Fakaleleí, ke tokoni ki hono faifakamoʻui hotau ngaahi tokouá. Ko e ngāue moʻoni ʻeni ʻo e faifakamoʻuí.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai, “ʻEiki, Te u Muimui Atu,” Himi, fika 127.

  2. “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló, “ Liahona, Mē 2017, takafi muʻa ʻi lotó.