2019
ʻO ka ʻIkai Maʻulotu Ha Taha pe ko e Ongomātuʻá Fakatouʻosi
Sune 2019


Ko Hono Akoʻi ʻo e Toʻu Tupú mo e Fānau Iiki Angé

ʻO ka ʻIkai Maʻulotu Ha Taha pe ko e Ongomātuʻá Fakatouʻosi

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻĪmisi
boy walking into church alone

Naʻe tupu hake ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ha ʻapi feʻofoʻofani mo ha ongomātuʻa naʻá ne ʻofa ai. Ka ʻi heʻene kei siʻí, naʻá ne maʻulotu pē taʻe ʻi ai ʻene fineʻeikí pe tangataʻeikí, pea naʻá ne fakaʻamua ke sila ki hono fāmilí ʻi he temipalé.1 Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ke ongoʻi liʻekina ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ʻi heʻene fononga he hala ʻo e fuakavá. ʻE lava ke fakakakato e matavaivai ko ʻení ʻe he ʻofa mo e tokanga ʻa e fāmilí mo e kau mēmipa ʻo e uōtí ki he fānau ʻoku ngalingali he ʻikai ke nau maʻu ha poupou mei ʻapí. Ko e tumutumu ʻo e ngaahi akonaki lelei ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi aʻusia lelei ʻi ʻapi mo e siasí, ke tokoni ki he fānau kotoa pē ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní.

Maʻá e Mātuʻa ʻOku Maʻulotu kae ʻikai kau atu e Hoá

  1. Vahevahe e ngaahi tāpuaki ʻo hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau mamata ki he lava ʻe hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻo ʻomi e nongá—mo toʻo e ngaahi kavenga mafasiá. Fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻokú ke fili ai ke kau atu ki he Siasí, kae ʻoua naʻa tukuhifoʻi ha mātuʻa ʻokú ne fili ke nofo he lotú. Vahevahe hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo hono tauhi hoʻo fuakava ʻi he papitaisó mo ʻene ʻoatu e fiemālié mo tataki koé.

  2. Fakatupulaki ha ʻulungaanga ʻoku fakatupulakí. Tokoniʻi e fānaú ke nau vakai ki he lelei ʻi honau fāmilí. Te ke lava foki ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau mamata ki he lelei ʻi heʻenau kau faiako, kau taki, mo e kau mēmipa ʻo e uōtí ʻi he Siasí. Talanoa fekauʻaki mo e meʻa naʻe ako ʻe hoʻomo fānaú ʻi he lotú. ʻOua te ke nofo ai pē ʻi he ngaahi vaivai mo e lea taʻefakakaukau ʻa e niʻihi kehé. Ka ke lea ʻaki ha ngaahi meʻa lelei mo fakahaaʻi hoʻo loto fiemālie ke ako mei he niʻihi kehé.

  3. Ngāueʻi e ngaahi ongo ʻoku ʻikai leleí. Tokoniʻi e fānaú ke nau ʻiloʻi e ngaahi ongo ʻoku ʻikai leleí, hangē ko e ilifiá, taʻelatá, mamahí, mo e ʻitá. Hili ia peá ke tokoniʻi kinautolu ke nau lava ʻo fakamatalaʻi ʻenau ngaahi ongó ʻaki haʻanau tā ha fakatātā, vaʻinga, pe talanoa. Te ke lava foki ʻo fekumi ki ha tokoni fakapalōfesinale, ʻo ka fie maʻu. ʻE tokoni e faifakamoʻui ki he ngaahi loto laveá ke tali lelei ange ʻe he taha kotoa e ngaahi ongo fakalaumālié mo maʻu ha aʻusia lelei ange ʻi he lotú.

  4. Kole tokoni ʻo ka fie maʻu. Kapau ʻokú ke fie maʻu tokoni, ʻoua te ke tatali ke toki fietokoni atu pē ha taha. ʻI he taimi ʻe niʻihi, mahalo he ʻikai fakatokangaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí pe kau mēmipa ʻo e uōtí ha fie maʻu, pe te nau momou ke tokoni taʻe fakaafeʻi. Kapau ʻe fie maʻu ʻe ha fānau ha tāpuaki, fakakaukau ʻi he faʻa lotu pe ko hai ʻe lava ʻo tokoní, peá ke kole. Fakakaukau foki pe ko hai te ke lava ʻo tokoniʻí.

Maʻá e Kakai Lalahi Kotoa Pē

  1. Fakatokangaʻi mo ʻofa ʻi he fānau ʻoku nau maʻulotu mo ha mātuʻa pē ʻe taha pe ongomātuʻá fakatouʻosi. Ako honau ngaahi hingoá pea talitali māfana mo angaʻofa kinautolu. ʻOua te ke fakamāuʻi honau tūkungá, pea ʻoua te ke fakafehuʻi ange fekauʻaki mo e mātuʻa ʻoku nofó. ʻI he ongoʻi ʻe he fānaú e ʻofa moʻoní mei he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻe siʻisiʻi ange ʻenau hohaʻá pea lahi ange ʻenau akó mo ongoʻi e Laumālié.

  2. Feinga ke ke ongoʻingofua e ngaahi fie maʻu makehé. Faʻa fakakaukau ki ha ngaahi akonaki mo ha ngaahi ʻekitivitī pau te ne ala uesia e fānau ʻoku nau maʻulotu mo ha mātuʻa pē ʻe taha pe ʻoku nofo fakatouʻosi e ongomātuʻá. ʻI ha lēsoni ki he ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí, akoʻi ange ʻe lava ke maʻu ʻe he taha kotoa e ngaahi tāpuaki ko ení. Kapau ʻoku fakakau e mātuʻá ki ha ʻekitivitī, fakakau e ongomātuʻá fakatouʻosi. Tokanga foki ki he fānau ʻe ala uesia ʻenau ngaahi ongó ʻi he ngaahi ʻaho makehe hangē ko e Sāpate Faʻeé mo e Sāpate Tamaí.

  3. Tokoniʻi kinautolu ke nau ʻofa mo fakamālohia honau fāmilí. Akoʻi e fānaú ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá.2 Poupouʻi kinautolu ke nau houngaʻia ʻi he ngaahi lelei ʻi honau fāmilí. ʻE lava ke tokoni e hisitōlia fakafāmilí ke ʻiloʻi ʻe he fānaú naʻe kamata honau fāmilí kimuʻa pea fāʻeleʻi kinautolú. Pea ʻe lava ke tāpuekina kinautolu ʻe he hisitōlia fakafāmilí “ʻaki ʻa e vāofi mo e fiefia ange [honau] fāmilí.”3

  4. Akoʻi kiate kinautolu ʻa e tokāteline moʻoní. Ko e tokāteline mahuʻinga ʻa e tauʻatāina ke filí ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí, pea ʻoku ʻikai fatongia ʻaki ʻe he fānaú e ngaahi fili mo e fai angahala ʻa ʻenau mātuʻá (vakai, Mōsese 6:54). Ko e palopalema ʻa e mātuʻá ʻoku ʻikai ko ha foʻui ia ʻo e fānaú pea ʻikai foki ko hanau fatongia ia ke fakaleleiʻi. ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi ení ke siʻisiʻi ange e hohaʻa ʻa e fānaú fekauʻaki mo e ngaahi meʻa he ʻikai lava ke nau liliú mo houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki lahi fakaʻaho ʻo e fāmilí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē: “ʻOku hohaʻa mai ʻa e Tamai Hēvaní ke Ne tānaki mo tāpuekina kotoa ʻa Hono fāmilí. ʻOku ʻoange ʻe Heʻene palani ki Heʻene fānaú kotoa ʻa e faingamālie ke tali pe fakasītuʻaʻi ʻEne fakaafé. Pea ko e fāmilí ʻa e uho ʻo e palani ko ʻení.”4

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 93–96.

  2. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani Liahona, Mē 2017, 145.

  3. Quentin L. Cook, “Ko e Fiefia ʻo e Ngāue ki he Hisitōlia Fakafāmilí,” Liahona, Fepueli. 2016, 27.

  4. Henry B. Eyring, “Ko Hono Tānaki e Fāmili ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2017, 20.