2018
Moli o le Kerisimasi, Ma Le Meaalofa o le Taimi
Tesema 2018


Itulau o le Lotoifale

Moli o le Kerisimasi, Ma Le Meaalofa o le Taimi

O le Kerisimasi i Samoa e faatauvaa lava ma faigofie. E foliga fiafia tagata i mea faatauvaa ma faigofie.

Ao o’u tuputupu ae, sa faaaluina e lo’u Tama se tupe i tausaga uma e faaopoopo atu ai i lana faaputuga o le Kerisimasi ua tele naua. O le uiga o lenei mea o nisi moli, isi galuega, ma nisi Santa tetele. Ao lei taitai oo ia Tesema ua i luga teuga [o le Kerisimasi].

O le tuuina i luga o moli sa avea o se galuega tele. O tamaiti o le tuaoi e o i luga o le taualuga faatasi ma lo’u tama ma lo’u tuagane, faapipii le tele ma le tele o moli. O se masani lea a lo’u Tama, ma o se mea sa ia fiafia e fai, ioe i le avea ai ma se tagata polofesa mo teuga o le Kerisimasi, sa ia iloa lelei lava mea sa ia manao e tuu i ai moli taitasi uma.

O le toatele o aiga i lo matou alalafaga e i ai i lo matou fale i afiafi, e fesoasoani e tuu i luga moli.

A maea ona faatulaga moli, ma a maea ona suia totonu o le fale i le Pole i Matu; o le mea mulimuli e faatu o le fale tele o manu. E tuu le fale o manu i luma o le fanua, ma faatulaga ai tagata ma manu sa i ai i le soifua mai o le Faaola—ma faamumu uma loa.

O le tele o po, pe tusa o le taimi o ‘aiga o le afiafi, matou te o ai i fafo ma vaaia le tele o taavale o loo pakaina i luma o lo matou fale ao gasolo mai aiga e maimoa fiafia i le faaaliga moli. E o mai aiga ma nuu i tua ma a latou fanau e maimoa i moli. Matou te faalogoina le pepese o aufaipese i pese o le O Holy Night po o le Po Filemu.

Na ou iloaina mulimuli ane le mafuaaga e faaalu ai e lo’u Tama se taimi tele ma se taumafaiga i teuga, ona o le toatele o tagata i Samoa e le gafatia ni moli po o ni laau Kerisimasi. O lana auala lea e aumai ai le olioli i le alalafaga po o le atunuu. E lei faatatau i le mauaina o se viiga, e faatatau moni lava i le agaga o le Kerisimasi. E faatatau i le avea ma se malamalama i le lalolagi mai lo matou tamai tulimanu.

E laa atu i fafo lo’u Tina ma se ipu e tumu i kuki ma e tele lava ina lava mo tagata uma.

I le aluga o taimi, na ou iloa ai o se tasi o taga sili e faaali atu ai i isi e te alofa ia i latou o lou taimi lea. Ao faataitaia matauila taitasi uma, siaki ma faatulaga i lona nofoaga sa’o e susulu mai ai, sa ou iloaina o lenei taumafaiga maoae sa uunaia e le alofa.

O le tuuina i luga o moli o le Kerisimasi, sauniaina o kuki mo tagata ma fatuina se siosiomaga lea e mafai ona i ai le Agaga, sa avea lea ma tu masani faale-Ekalesia a lo matou aiga. E iloa e tagata e mafai ona latou o mai i le fale o le au Craig ma lagona le agaga o le Kerisimasi.

Ou te manatua faapitoa lava se tasi o Kerisimasi; sa ou vaaia ai se tama matua na taunuu mai ma lona aiga. O lenei aiga e o mai lava i tausaga uma e vaai i moli. Ou te le iloa lava po o fea latou te nonofo ai, ae ou te iloa e le mamao lava mai lo matou nuu. Sa siiina mai i lalo lenei tama matua e ona atalii mai tua o le pikiaku e ave i luma o lo matou fale lea sa latou saofafai ai e faamemelo atu i moli. Sa faapitoa lava lona fiafia e matamata atu i le faatulagaga o le soifua mai o le Faaola.

Sa ou iloaina o lenei tama matua e galo ia te ia mea. O taimi uma lava e malaga mai ai lenei aiga, e saofai o ia ma hamu. Na ta’ua e ana fanau tama e nao le pau lea o le nofoaga e hamu ai o ia, pese ma ataata, e pei o ia manatuaina se nofoaga fiafia i lona mafaufau. Sa ou iloaina foi e le gafatia e le aiga se nofoa faataavalevale, ma o lea e sii ai e lana fanau lo latou tama i soo se mea. Sa le mafai ona taofiofi o’u loimata ma sa ou savali ese mai ai mo sina taimi.

O le toatele ia o tagata e tuvae atu i lo matou fanua i le taimi o le Kerisimasi; o se matua nofotoatasi ma lana fanau, o se tina maitaga talavou nofotoatasi, o se tina ua maliu lana tane, o se aiga faavauvau, o se alii militeli ua misia lona aiga, fanau e leai ni matua o loo nonofo ma tagata lautele o aiga, ma le toatele o isi. Latou te o mai mo moli ioe, ae o le tusitala o moli mama o Iesu Keriso lea. Latou te o mai mo se faamoemoega, faamafanafanaga ma le filemu; mo ni meaalofa o le Faaola.

E ui e le o a’u o se tagata e i ai se poto masani i teuga [o le Kerisimasi] e pei o lo’u Tama, ae o ana faatinoga na ou mafaufau ai i le meaalofa o le taimi ma faatinoga o le auauna atu. O a’u o se taunuuga o nei mea uma ona o faataitaiga a o’u matua. O le tele o mea laiti la te faia e alu ai le taimi ma e tele taimi ou te fai atu ai ia i la’ua o loo la faamaimauina lo la taimi.

I le taimi nei ua avea a matou tu masani faaleaiga o le Kerisimasi ma se faamanatu faifai pea ia te a’u faapea o mea iti e le o avea lava ma se faamaimau taimi pe a oo i le aumaia o le Agaga o Keriso i isi. O mea iti o se faaaliga lea o mea tatou te faatauaina.

Afai ou te le o alu i fafo atu o le atunuu mo aso malolo, ou te faaaluina aso malolo e faatasi ai ma a’u faalapotopotoga ma vaega alofa. Matou te fuafuaina ‘aiga o le Kerisimasi, faia ni afifi o meaai, ma tiliva atu i alalafaga. Ou te faia ni fagu chutney, relishes ma siamu ma tilivaina i tagata o loo i la’u lisi, e faia uma lava ao faalogoina siufofoga o perofeta po o le Aufaipese a le Tapeneko i tua atu.

E i ai nofoaga ou te alu i ai mo le faamoemoega o le i ai ma le siomia ai i le malamalama o moli. Ma te matamata ma la’u uo mamae i le “The Nativity” i tausaga uma. E ui e le o ia o se tagata o le Ekalesia, ae ua avea nei ma se tu masani a i ma’ua ma na te tulimatai atu lava i ai e pei lava o a’u.

O le a le uiga o le faamanuia atu i se tasi o le Manuia le Kerisimasi mai le taele o lou fatu?

Mo a’u o se veape; o se faasologa faifaipea o galuega. E le na o se laina o se pese Kerisimasi. O le faaali atu i isi o lo latou taua. O le laaese soo mai i lo’u ala mo isi. O le mamanuina o se avanoa i totonu o a’u lava, pe i se siosiomaga faasoaina, e faaali atu ai i fanau uma a le Atua po o le a le alofa mama. Talu ai o loo tele lava mea e tatau ona ou aoaoina e uiga i le alofa mama, o le mea sili ou te faia o le faaali atu i isi le Agaga o Keriso e ala atu i la’u gagana alofa o le taimi ma le auaunaga.