2018
Ta’u Atu E te Alofa
Tesema 2018


Mataupu Faavae mo le Auaunaga

Ta’u Atu E te Alofa

E tele auala e mafai ona faaali atu ai tatou te alolofa, aemaise lava i le vaitaimi o le Kerisimasi. E mafai ona tatou ta’u atu, tesi atu, tusi atu, tuuina atu, faasoa atu, tatalo atu, tao atu [se meaai], pese atu, fusi atu, taaalo, totoina [se togalaau], pe faamama [se mea]. Tau lava o le faataitai i ai.

Ata
communicating you care

O le faaali atu o le alofa i isi, o le ute moni lea o auaunaga. Fai mai le Peresitene Aoao o le Aualofa o Jean B. Bingham: “O le auaunaga moni lava e ausiaina taitoatasi faatasi ma le alofa e fai ma uunaiga. … Faatasi ma le alofa e fai ma uunaiga, o le a tutupu vavega, ma o le a tatou maua auala e aumaia ai o tatou uso ma tuagane o loo ‘misi’ i totonu o le ofaga o le talalelei a Iesu Keriso mo tagata uma.”1

O le faailoa atu i isi tatou te alolofa, o se elemene taua lea o le atiinaeina o mafutaga patino. Peitai, e lagona e tagata eseese le savali i auala eseese. E faapefea la ona tatou faaalia atu ma le talafeagai lo tatou alofa mo isi i auala o le a latou malamalama ma talisapaia ai? O nisi nei o auala e faailoa atu ai tatou te alolofa, faatasi ai ma ni nai manatu e amata ai ou lava manatunatuga.

Ta’u Atu

O nisi taimi e leai se mea e mafai ona suitulaga i le auala e tau atu ai ou lagona i se tagata. E ui o lona uiga o le ta’u atu i se tasi e te alofa ia i latou, ae e aofia ai foi ma le faasoa atu o le mea e te faamemelo ai ia i latou po o le tuuina atu o se faamalo faamaoni. O lenei ituaiga o faamautinoaga e fesoasoani e faamalosia ai mafutaga. (Tagai Efeso 4:29.)

  • Su’e se avanoa e faailoa atu ai i le tagata lou matuai faamemelo i se tasi o ona malosiaga.

  • Asiasi atu, valaau, pe auina atu se imeli, tesi, po o se kata e tau atu ai i le tagata o loo e mafaufau atu ia i latou.

Asiasi

O le faaalu o le taimi e talanoa faatasi ma faalogo i se tasi, o se auala mamana lea e faaali atu ai lou faatauaina tele o ia. Pe e te asiasi atu i le fale, i le lotu, po o se isi lava mea, o loo toatele tagata e manaomia se tasi e mafai ona latou talanoa i ai. (Tagai Mosaea 4:26; MF&F 20:47.)

  • Ia faatulaga se asiasiga e tusa ai ma manaoga o le tagata. Faaalu le taimi e matuai faalogo ai ma ia malamalama i ona tulaga.

  • I nofoaga atonu e faigata ai ona asiasi i fale ona o le mamao, o tulaga masani faaleaganuu, po o isi tulaga, mafaufau e sue se taimi e feiloai ai pe a mae’a o sauniga Lotu.

Auauna Atu ma se Faamoemoega

Ia nofouta i mea e manaomia e tagata taitoatasi po o le aiga. O le tuuina atu o auaunaga anoa e ta’u atu ai e te alofa. E tuufaatasi ai meaalofa taua o le taimi ma taumafaiga magafagafa. “O faatinoga faigofie o auaunaga e mafai lava ona i ai ni aafiaga loloto i isi” na saunoa mai ai Sister Bingham.2

  • Ofo atu le auaunaga e faamalosia ai tagata taitoatasi po o latou aiga, e pei o le vaaiga o tamaiti ina ia mafai ona o matua i le malumalu.

  • Vaavaai mo auala e tuumama ai avega pe a lofituina le olaga, e pei o le faamamaina o faamalama, faasavali le taifau, po o le fesoasoani i le teuina o le fanua.

Faifaimea Faatasi

E i ai tagata e le fesootai e ala i talanoaga loloto. Mo nisi o tagata, o sootaga e faia i le sailia o mea e fiafia faatasi i ai ma le faaalu o le taimi e fai faatasi ai na mea. Na faamalosiau mai le Alii ia tatou “faatasi ma faamalosi” (MF&F 20:53) i o tatou uso ma tuafafine.

  • Alu se savalivaliga, fuafua se po o taaloga, pe faatulaga se taimi masani e faamalositino faatasi ai.

  • Galulue faatasi i se galuega faatino a le lotoifale po o le Ekalesia.

Tuu Atu se Meaalofa

O nisi o taimi e tapulaa ai taimi po o avanoa e fegalegaleai ai. I le tele o aganuu, o le tuuina atu o meaalofa o se faailoga o le agalelei ma le mataalofa. E oo lava i se meaalofa faatauvaa i nisi o taimi, e mafai ona ta’u atu ai lou fiafia e atiina ae se mafutaga lelei atu. (Tagai Faataoto 21:14.)

  • Ave atu ia i latou se meaai suamalie e fiafia lava i ai.

  • Faasoa atu se upusii, mau, po o isi savali e te lagona e mafai ona aoga ia i latou.

O Se Galuega o le Alofa

A o oo ina e iloa po o ai i latou e te auauna i ai, ma pe mo ai o loo e sailia ai ni musumusuga, o le a faapitoa lava ona sili atu ona e iloa auala e ta’u atu ai lou alofa ma lou agalelei ia i latou taitoatasi.

Na faamatala e Kimberly Seyboldt o Oregon, ISA le tala i le sailiga o musumusuga ma le tuuina atu o meaalofa e faaali atu ai le alofa:

“Pe a ou iloa ua faigata le olaga mo a’u, ou te tu i luga ma fai se falaoa sukini, e masani lava pe a ma le valu ni papafalaoa. O la’u faiga faapitoa o le tatalo leleoa lea ou te tuuina atu a o ou faia le falaoa ina ia ou iloa po o ai e manaomia na papafalaoa. Ua mafai ona ou iloa lelei o’u tuaoi o loo siomia au a o avea le falaoa sukini vevela ma a’u valaaulia i totonu o o latou maota ma olaga.

“I se tasi o aso o le taumafanafana, sa ou faatafa atu ai i se aiga sa faatauina atu ni paina o vineuli i autafa o le auala. Ou te lei manaomia nisi vineuli, ae sa fiafia lava le tama talavou faatinoiti sa i le tulaga i le vaai mai ia te au, ma le manatu o a’u o lana tagata faatau ua sosoo ai. Sa ou faataua mai ni vineuli, ae sa i ai foi sa’u meaalofa mo ia. Sa ou tuuina atu i le tama ni papafalaoa se lua. Sa liliu atu i lona tama mo se faatagaga, ona fai atu lea, ‘Vaai, Tama, lea ua maua le tatou mea e ai i lenei aso.’ Sa faatumulia a’u i le lotofaafetai mo lenei avanoa e faaali atu ai le alofa i se auala faatauvaa.”

Na augani mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua “o le a atili tautino loloto atu e alii ma tamaitai uma—ma o tatou alii ma tamaitai talavou matutua—le tuuto i le tausiga faamaoni o le tasi i le isi, ua na o le alofa mama lava o Keriso o loo uunaia i latou e faia o lea. … Tau ina ia tatou galulue faatasi ma le Alii o le tovine, ma tuu atu i le Atua ma le Tama o i tatou uma se lima fesoasoani i Lana galuega taua o le taliina o tatalo, tuuina atu o le faamafanafanaga, soloia o loimata, ma le faamalosia o tulivae vaivai.”3

E Alofa Iesu Keriso

A’o le’i faatuina e Iesu Keriso ia Lasalo mai le oti, “sa tagi Iesu.

“Ona faapea ane ai lea o Iutaia, Faauta i le tele o lona alofa ia te ia!” (Ioane 11:35–36).

Sa fetalai atu Keriso ia sa Nifae, “Ua ou agaalofa ia te outou.” Ona Ia valaau atu ai lea mo o latou tagata mama’i ma puapuagatia, i o latou pipili ma tauaso, ma “sa ia faamaloloina i latou” (tagai 3 Nifae 17:7–9).

Ua faatu e Iesu Keriso le faataitaiga mo i tatou a o Ia alofa atu i isi. Ua Ia aoao mai ia i tatou:

“E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa.

“O le poloaiga muamua lena ma le sili.

“E faapena foi lona lua, E te alofa atu i le lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe” (Mataio 22:37–39).

O ai e manaomia lou alofa? E faapefea ona e faaali atu ia i latou e te alofa?

Faamatalaga

  1. Jean B. Bingham,“Auauna Atu e pei ona Faia e le Faaola,” Liahona, Me 2018, 106.

  2. Jean B. Bingham, “Auauna Atu e pei ona Faia e le Faaola,” 104.

  3. Jeffrey R. Holland, “Ia Faatasi ma Faamalosi i Latou,” Liahona, Me 2018, 103.