2015
Kumi ki he ʻOtuá ʻi he ʻAho Kotoa Pē
Fēpueli 2015


Kumi ki he ʻOtuá ʻi he ʻAho Kotoa Pē

Mei ha faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí ne fai ʻi he ʻaho 9 ʻo Sānuali 2011.

ʻI hono foaki mai ʻetau meʻakai fakaʻahó, ʻoku feinga e ʻOtuá ke akoʻi kiate kitautolu ʻa e tuí.

ʻOku kau ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí ʻa e kole “Foaki mai he ʻahó ni haʻamau meʻakai” (Mātiu 6:11) pe ko e “Foaki mai kiate kimautolu haʻamau meʻakai ʻi he ʻaho kotoa pē” (Luke 11:3). ʻOku ou tui te tau fakahā ʻi he loto fiemālie ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi fie maʻu ʻi he ʻaho takitaha ʻoku tau fie maʻu ai e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ke fakahoko ia. Ki ha niʻihi, ʻoku nau fie maʻu e mā ʻi he ʻaho ʻe niʻihi—ʻa ia, ko e meʻakai ʻoku fie maʻu ke hoko atu ʻaki e moʻuí he ʻaho ko iá. ʻE lava pē foki ke hoko ko ha mālohi fakalaumālie mo fakatuʻasino ke lavaʻi ai mo ha toe ʻaho ʻe taha ʻo e fehangahangai mo ha mahaki tauhi pe ko ha fakaakeake fakamamahi ʻoku tuai. ʻI he ngaahi fie maʻu kehé ʻe lava pē ke fie maʻu ha ngaahi meʻa fakaesino, hangē ko e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ngafa pe ʻekitivitī ʻo ha taha ʻi he ʻaho ko iá hangē ko ʻení, ko hono akoʻi ha lēsoni pe fakahoko ha sivi.

ʻOku akoʻi ʻe Sīsū kitautolu ko ʻEne kau ākongá, ʻoku totonu ke tau kumi ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho takitaha ke maʻu ha mā—ha tokoni mo ha meʻakai—ʻa ia ʻoku tau fie maʻu he ʻaho ko iá.

Ko e fakaafe ko ia ʻa e ʻEikí ke kumi ʻetau meʻakai fakaʻahó mei he toʻukupu ʻo e Tamai Hēvaní ʻokú ne fakahaaʻi ha ʻOtua ʻofa, ʻokú ne ʻafioʻi ʻo aʻu ki he ngaahi fie maʻu fakaʻaho iiki ʻa ʻEne fānaú pea ʻokú Ne vēkeveke ke tokoniʻi kinautolu taki taha. ʻOkú ne folofola mai te tau lava ʻo kole ʻi he tui ki he Tokotaha ko iá “ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia” (Sēmisi 1:5). Ko hono moʻoní ʻoku fakafiemālie lahi ia, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa heni ʻoku toe mahuʻinga ange ia ʻi he tokoni ke ikunaʻi ʻa e ʻaho takitaha. ʻOku tupulaki ʻetau tuí mo e falala ki he ʻOtuá mo Hono ʻAló, ʻi heʻetau fekumi mo maʻu fakaʻaho ʻa e meʻatokoni fakalangí.

ʻOku Tanumaki e Tuí ʻi he Fekumi Fakaʻaho ki he ʻEikí

Te ke manatuʻi ʻa e fononga ʻa e faʻahinga ʻo ʻIsilelí mei ʻIsipité pea mo e taʻu ʻe 40 ʻi he feituʻu maomaonganoá kimuʻa pea nau aʻu ki fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe pau ke fafangaʻi e fuʻu haʻofanga kakai tokolahi ko ʻeni naʻe laka hake ʻi he toko laui milioná. Ko hono moʻoní he ʻikai lava e fuʻu tokolahi ko iá ʻi he feituʻu pē ʻe tahá ʻo moʻui fuoloa ʻi he vaʻinga tuli manú, pea naʻe ʻikai tokoni ʻenau tōʻonga moʻui fehikitakí ke tauhi ha ngoue pe fanga monumanu lahi feʻunga. Naʻe solova ʻe Sihova ʻa e faingataʻá ʻaki hano tuku hifo mei he langí ʻenau meʻakai fakaʻahó—ʻa e maná. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ʻia Mōsese ke tānaki pē ʻa mā feʻunga ki he ʻaho ko iá ʻi he ʻaho takitaha, tuku kehe pē ʻa e ʻaho kimuʻa e Sāpaté, ʻa ia te nau tānaki ai ha meʻakai feʻunga ki he ʻaho ʻe ua (vakai, ʻEkesōtosi 16:19–29).

ʻI hono ʻomi fakaʻaho ʻa e tokoní, naʻe feinga ʻa Sihova ke akoʻi e tuí ki ha puleʻanga kuo laka hake he taʻu ʻe 400 e mole ʻa e tui ʻenau ngaahi kuí. Naʻá ne akoʻi kinautolu ke nau falala kiate Ia, ke nau “sio pē kiate [Ia] ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē” (T&F 6:36). Naʻá ne ʻomi fakaʻaho pē ʻa e meʻa feʻunga ki he ʻaho ʻe taha. Naʻe ʻikai lava ke nau tuku ʻa e maná ke toki fakaʻaongaʻi ʻi he ʻaho hono hokó, tuku kehe pē ʻa e ʻaho hono onó. Ko hono moʻoní, naʻe pau ke ʻaʻeva fakataha e fānau ʻo ʻIsilelí pea mo Ia ʻi he ʻahó ni pea falala te Ne ʻomi ha meʻakai feʻunga ki he ʻaho hono hokó ʻi he ʻaho hono hokó, pea fai pehē atu ai pē. ʻI he founga ko ʻení he ʻikai mamaʻo ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e lotó.

Falala ki he ʻEikí—ʻE Maʻu e Ngaahi Talí ʻi Hono Taimi Totonu

ʻI ha taimi kimuʻa pea toki ui au ko ha Taki Māʻolungá, ne u fehangahangai mo ha faingataʻaʻia fakaʻekonōmika fakatāutaha ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻI he taimi ʻe niʻihi ne ngali fakatuʻutāmaki e faingataʻá ni kiate au mo hoku fāmilí, pea naʻá ku fakakaukau te mau fehangahangai mo ha fakaʻauha fakapaʻanga. Naʻá ku lotua ha mana fakaofo ke ne fakahaofi kimautolu. Neongo ne u fai e lotu ko iá ʻi he taimi lahi mo e loto holi fakamātoato moʻoni, ka ko e tali naʻá ku maʻú ko e “ʻIkai.” Faifai peá u ako ke u lotu ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí: “Kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú” (Luke 22:42). Ne u fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he kihiʻi meʻa kotoa pē ke maʻu ha tali aofangatuku.

Ne ʻi ai e taimi ne ʻosi ai ʻeku ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa pē, pea ʻikai ha feituʻu pe ha taha ke u tafoki ki ai ʻi he taimi ko iá. Naʻá ku toutou fakatō mapeʻe ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai Hēvaní, ʻo tangi mo kolea ʻEne tokoní. Pea naʻá Ne tokoni mai. Ko e taimi ʻe niʻihi ko ha ongoʻi nonga pē, mo ha ongoʻi fakapapau ʻe lelei e meʻa kotoa pē. Ne ʻikai lava ke u sio ki he foungá pe ko e halá, ka naʻá Ne ʻomi ke u ʻiloʻi te Ne fakaʻatā ha founga, ʻo fakahangatonu pe ʻikai. ʻE ala liliu e tūkungá, haʻu ha fakakaukau foʻou mo ʻaonga ki heʻeku fakakaukaú, hū mai ha paʻanga taʻeʻamanekina pe ko ha maʻuʻanga tokoni kehe ʻi he taimi naʻe fie maʻu vivili taha aí. Naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e solovaʻanga.

Neongo naʻá ku faingataʻaʻia he taimi ko iá, ka ʻi heʻeku vakai atu he taimi ní, ʻoku ou fakamālō ai ne ʻikai ha solovaʻanga vave ki heʻeku palopalemá. Ne akoʻi au ʻaki hano fakamālohiʻi ke u tafoki ki he ʻOtuá ke maʻu ha tokoni he meimei ʻaho kotoa, ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ke u ʻiloʻi moʻoni ʻa e founga ke lotu mo maʻu ai ha ngaahi tali mo akoʻi au ʻi ha founga mahino moʻoni ke u tui ki he ʻOtuá. Ne lava ke u ʻiloʻi ʻeku Fakamoʻuí mo ʻeku Tamai Hēvaní ʻi ha founga pea ʻi ha tuʻunga naʻe ʻikai mei lava ke hoko ʻa ia ne mei fuoloa ange haʻaku feinga ke aʻusia ia. Naʻá ku ako ai ko e meʻatokoni fakaʻahó ko ha koloa mahuʻinga ia. Naʻá ku ʻilo ai ʻe ala moʻoni pē ʻa e mana he ʻaho ní ʻo hangē ko e mana fakaesion ʻi he hisitōlia ʻo e tohi tapú. Ne u ako ke falala ki he ʻEikí ʻaki hoku lotó kotoa. Ne u ako ke ʻaʻeva mo Ia ʻi he ʻaho takitaha.

Ngāueʻi Fakakongokonga Fakaʻaho e Ngaahi Palopalema Lalahí

ʻOku hoko hono kole ʻetau meʻatokoni fakaʻaho mei he ʻOtuá, kae ʻikai ko ʻetau meʻatokoni fakauike, fakamāhina, pe fakataʻú, ko ha founga ia ke tukutaha ai ʻetau tokangá ʻi he fanga kiʻi konga iiki ange ʻo e palopalemá ʻe lava ʻo mapuleʻí. Mahalo ʻe fie maʻu ke tau ngāueʻi fakakongokonga iiki ha fuʻu faingataʻa lahi ʻaupito. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e meʻa pē te tau malavá ko ha ʻaho ʻe taha (pe ko ha konga pē ʻo e ʻahó) ʻi he taimi. Tuku ke u ʻoatu ha sīpinga ʻoku ʻikai mei he folofolá.

ʻI he 1950 tupú naʻe ikunaʻi ai ʻe heʻeku faʻeé ha tafa fakafaitoʻo ʻo e kanisaá, ka ʻi heʻene faingataʻá, naʻe muiaki mai ʻi he tafá ha ngaahi faitoʻo fakamamahi lahi ʻa ia ʻe lava ke pehē ʻi he taimí ni ko ha tuʻunga fakafaitoʻo motuʻa ia. ʻOkú ne pehē naʻe akoʻi ange ʻe heʻene faʻeé ha meʻa kuó ne tokoniʻi ia talu mei muʻa: “Naʻá ku fuʻu puke lahi mo tā vaivaia, pea naʻá ku pehē ange kiate ia ʻi ha ʻaho ʻe taha, ‘ʻE Faʻē, he ʻikai ke u toe lava au ʻo matuʻuaki mo ha toe faitoʻo pehē ʻe 16.’ Naʻá ne tali mai, ‘Ka te ke lava pē ʻo ʻalu he ʻahó ni?’ ʻʻIo.ʻ ‘Ta ko ia, ko e meʻa pē ia te ke fai he ʻaho ní.’ “Naʻe tokoni ʻeni kiate au he ngaahi taimi lahi ʻi heʻeku manatuʻi ke fai pē ʻa e meʻa ʻe taha ʻi he ʻaho pe meʻa ʻe taha he taimi ʻe taha.”

ʻI hoʻo kolea hoʻo meʻatokoni fakaʻahó ʻi he lotú, fakakaukauʻi fakalelei hoʻo ngaahi fie maʻú—ʻa e meʻa ʻoku malava ke ke tō nounou aí mo e meʻa kuo pau ke ke maluʻí fakatouʻosi. ʻI hoʻo tokoto ke mohé, fakakaukau ki he ngaahi lavameʻa mo e tō nounou ʻo e ʻahó pea mo e meʻa ʻe toe lelei ange ai ʻa e ʻaho hono hokó. Pea fakamālō ki hoʻo Tamai Hēvaní koeʻuhi ko e mana kuó Ne tuku ʻi ho halá ke tokoniʻi ai koe ʻi he ʻaho ko iá. ʻE tupulaki hoʻo tui kiate Iá ʻi hoʻo fakakaukauloto ʻi hoʻo mamata ki Hono toʻukupú ʻi hono tokoniʻi koe ke ke kātakiʻi ha ngaahi meʻa pea liliu ʻa e niʻihi kehé. Te ke lava ʻo fiefia ʻi ha foʻi ʻaho ʻe taha, mo ha sitepu ʻe taha ki he moʻui taʻengatá.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mā ʻo e Moʻuí

Pea ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa, manatuʻi ʻoku tau maʻu Ia naʻe fakataipe ki ai ʻa e maná pea hoko ko e fakaʻilongá, ko e mā moʻoni ʻo e moʻuí, ko e Huhuʻí.

“Pea talaange ʻe Sīsū kiate kinautolu, Ko au ko e mā ʻo e moʻuí: ko ia ʻoku haʻu kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito fiekaia; pea ko ia ʻoku tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito fieinu ia. …

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku tui kiate aú, ʻoku ʻiate ia ʻa e moʻui taʻengatá.

“Ko au ko e mā ko ia ʻo e moʻuí” (Sione 6:35, 47–48).

ʻOku ou fakamoʻoni atu ki hono moʻoni ʻo e moʻui ʻa e Mā ʻo e Moʻuí, ʻa Sīsū Kalaisí, pea mo e ivi taʻe fakangatangata ʻo ʻEne Fakaleleí. Ko hono aofangatukú, ko ʻene Fakaleleí, mo ʻEne ʻaloʻofá, ʻa ʻetau meʻatokoni fakaʻahó. ʻOku totonu ke tau fekumi fakaʻaho kiate Ia, ke fai Hono finangaló he ʻaho takitaha, ke hoko ʻo taha pē mo Ia hangē ko ʻene taha mo e Tamaí (vakai, Sione 17:20–23). ʻOku ou tāpuekina kimoutolu ʻi hoʻomou fekumi kiate Iá, ʻe foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní hoʻomou meʻatokoni fakaʻahó.