2015
ʻAʻalo Malohi, Fakamoʻoni Mālohi ʻi Tahití
Fēpueli 2015


Fakamatala Puipuituʻa ʻo e Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻAlofaki mo e Fakamoʻoni Mālohi ʻi Tahiti

Ki ha ongo meʻa mali kei talavou ʻi Tahiti, kuó na ʻilo ha ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai e ongoongoleleí mo e sipoti ʻokú na manako taha aí.

ʻĪmisi
Tahitian family.

ʻOku ʻi ai ha ʻotu motu ʻe 118 ʻi he lotolotonga ʻo e ʻOseni Pasifikí naʻe faʻu mei he ngaahi moʻunga afi pe motu feo ʻi lolofonua. Naʻe mahu ʻa e ʻotu motú ni ʻi he ʻulu pāmé, mataʻitofe ʻuliʻulí, mo e matalaʻi Sialé pea ko e ʻapi ia ki ha kakai Tahiti ʻe toko 275,000 nai (naʻe angamaheni hono ui ʻaki kinautolu ko e kakai Polinisia Falaniseé).

Ko Keli Huutí, ko e taha ia ʻo e kakai ko ʻení pea ko ha papi ului ʻoku taʻu 29. ʻOku manako ʻi he sipoti fakapuleʻaga ko e vaʻa, pe ko e siuʻaʻaló, ʻa ia kuo hoko ko e konga mahuʻinga ʻo ʻene moʻuí talu mei heʻene taʻu 16. Hili ha taʻu ʻe nima mei heʻene kamata lová, naʻá ne fetaulaki ai mo Letuliana—ko e hau ʻi he siuʻaʻaló pea mo e mēmipa ʻo e Siasí. Koeʻuhí ko ʻene tā sīpingá, naʻe papitaiso ai ʻa Keli pea ngāue fakafaifekau ʻi Niu Kaletōnia kae ngāue ʻa Letuliana ʻi Tahiti. Naʻá na mali hili ha uike ʻe ono e foki mai ʻa Keli mei he ngāue fakafaifekaú.

ʻI he ʻahó ni, hili ha ngaahi taʻu lahi mo e foha pē ʻe taha, ʻoku kei kau pē ʻa Keli ki he ngaahi feʻauhi va‘á—ka ʻokú ne tauhi hono fāmilí ʻaki ʻene ngaohi ha ngaahi pate ʻaʻalo maʻá e ngaahi vaka vaʻá. “ʻOku tuʻu pē ʻeku pisinisí ʻi homau ʻapí,“ ko ʻene fakamatalá ia. “ʻOku ou ʻalu ʻo kumi e ʻakau ke tutuʻu pea fakapipiki fakataha ke faʻu ʻaki e ngaahi pate ʻaʻaló.” ʻOku ngali faingofua, ka ʻoku ʻaho kakato ʻe nima hono ngaohi e pate ʻaʻalo fakaʻofoʻofa ʻe taha. Pea koeʻuhí ko e kau siuʻaʻalo ʻe toko 20,000 nai ʻi he motu ʻo e fāmili Huutí ʻi Tahití, ʻoku fie maʻu lahi ʻaupito e ngaahi pate ʻaʻaló.

Neongo ʻoku fakatou femoʻuekina ʻa Keli mo Letuliana ʻi he ngaahi fatongia he Siasí, ka ʻokú na kei tuku taimi pē ke ō ki he temipalé. ʻOku pehē ʻe Keli, “ʻOku toe lelei ange homa vā fetuʻutakí, koeʻuhí ko ʻema ʻalu ki he temipalé.” “ʻOku toe tāpuekina foki kimaua ʻi he tafaʻaki fakangāué. Mahalo ʻe lelei pē hoʻo fakatau atu e ngaahi pate ʻaʻaló ʻiate koe peé, ka ʻoku toe lelei ange ia ʻi hoʻo fakahoko ia mo e ʻEikí.” ʻOku mahuʻinga ʻa e tokoni fakalangi ko iá ki he fāmili Huutí. ʻOku toe maʻu foki ʻe Keli mo hono uaifí ha fakamoʻoni mālohi ki he vahehongofulú. ʻOku pehē ʻe Keli, “Kuo teʻeki ai ke ma puputuʻu pe ʻe tāpuekina kimaua ʻe he Tamai Hēvaní”. “Kapau te ke totongi hoʻo vahehongofulú, te ke maʻu koe ʻo toe lahi ange ʻi he meʻa ʻokú ke maʻú.”

ʻĪmisi
Gerry Huuti of Tahiti paddling a canoe.

Ki he fāmili Huutí, ʻoku mahulu ange ʻa e vaʻá ʻi he sipotí ʻataʻatā pē. Kuo tokoni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui līʻoá mo e tukupā ʻa ia ʻoku fie maʻu ki ha tokotaha ʻaʻalo leleí, ke toe lahi ange ai ʻa e moʻui līʻoa fakatouʻosi ʻa Keli mo Letuliana ki he ongoongoleleí ʻOku fakamatala ʻa Keli, “ʻOku lelei ʻaupito ʻa e fakatuʻasinó ʻi he vaʻá, ka ʻoku ʻikai ko e meʻa mahuʻinga tahá ia. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ʻa e ʻatamaí—ʻa e fakapapauʻi ko ia ke fakaʻosi ʻete lová. ʻI he taimi kuo pau ke ke ʻaʻalo ai ʻi ha houa ʻe fā mo e kongá, ʻe lava ke talaatu ʻe ho sinó he ʻikai te ke lavaʻi, ka ʻe talaatu hoʻo ʻatamaí te ke lavaʻi ia. ʻOku mahuʻinga ʻaupito e loto vilitakí ʻi he ongoongoleleí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú ke loto foʻi, ka ʻe lava ʻe he tuí ʻo tokoniʻi koe ke ke lavameʻa ʻi hoʻo muimui ki he palani ʻa e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí. Te tau lava ʻo ako maʻu pē ha meʻa mei he vaʻá ʻa ia ʻoku fakafehoanaki ki he ongoongoleleí.”