2015
Kimuʻa pea ʻOsi ʻEtau Fonongá
Fēpueli 2015


Kimuʻa pea ʻOsi ʻEtau Fonongá

Ko e niʻihi koee ʻoku nau kātaki ki he ngataʻangá, ʻoku loloto ange ʻenau tuí ʻi he taʻau ʻo taimí.

Kuo teʻeki ke u hohaʻa fekauʻaki mo e feituʻu ke maʻu ki ai ʻa ʻeku tamai taʻu 92, ʻa Paula Lominií, ʻi he hoʻatā Sāpaté. ʻE maʻu ia ki honau falelotú ʻi Sōleki Siti, ʻIutā ʻokú ne fakamāʻopoʻopo falelotu. ʻOku fakahoko ia ʻi ha houa nai ʻe taha.

ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻene tokotokó ke lue ʻaki ʻi he loto falelotú. ʻPea piki leva ki he ʻū seá ʻi heʻene hiki mei he ʻotu ki he ʻotu, ʻi hono toʻo hake ha laʻi pepa ʻoku lī noaʻia, fokotuʻutuʻu e ngaahi tohi himí, mo tānaki e momoʻi meʻakai mo e mā kuo ngangana ʻi he kāpetí. Ko ha ngāue ia kuó ne fakahoko ʻi he Sāpate kotoa pē, talu mei hono fakanofo ia ko e tīkoni ʻi he 1934, tukukehe ha ngaahi ʻaho makehe.

Teuteu ki he Lotú

ʻĪmisi
Elderly man putting away hymnbooks.

ʻOkú ne pehē “ʻOku ou fai ia ke fakahā ʻeku ʻofa ki he ʻEikí.” “ʻOku tokoni e falelotu ʻoku maʻá ke tau hū kiate Ia.”

ʻI heʻene hoko ko e tīkoní, naʻe ako ʻe Paula Lominī ne kau ʻi hono ngaahi fatongiá ʻa hono tokangaʻi e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino ʻa e uōtí. ʻOkú ne pehē, “Ne u ʻiloʻi e founga ʻe taha ke fai ʻení ʻa ia ko e fakamāʻopoʻopo hili e ngaahi fakatahá.” “Ko ia ne u kamata fai ia, ʻo aʻu mai pē ki he ʻahó ni.” Kuo teʻeki ai hoko ia ko ha fatongia pe uiuiʻi fakasiasi, ka neongo ia ʻoku ʻi ai pē ha ngaahi ʻaho Tokonaki ʻoku faʻa tokoni ai ki ha niʻihi kuo vahe ke nau fakamaʻa ʻa e ʻapisiasí. Taimi e niʻihi ʻoku tokoni ki ai ʻene fānaú. ʻI heʻene hoko ko e mēmipa ʻo e kau pīsopelikí ʻi ha ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻá ne poupouʻi e kau tīkoní ke nau fai ʻa e meʻa tatau.

Ka ko e taimi lahi ʻoku tatali pē kae ʻoua kuo ʻosi e fakataha fakaʻosi ʻo e ʻahó. Hili iá, ʻoku haʻu fakalongolong pē ia ʻo fai ʻene ngāue tokoni ke tauhi e falelotú ke maau. Pea ʻokú ne fakahoko faivelenga ia, ʻi he Sāpate kotoa pē.

Kuo fakahā mai ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻeku tamaí neongo pē ko e hā hotau tūkungá, te tau lava maʻu pē ʻo ʻilo ha founga ke ngāue tokoni ai. Kuó ne akoʻi au fekauʻaki mo e loto-ʻapasiá mo e teuteu ki he lotú. Pea kuo tokoni ia ke u ʻilo ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻe lava ke tau ako mei he niʻihi ʻoku matuʻotuʻa angé mo ʻenau fononga he moʻuí ni.

Liliu ʻo e Ngaahi Fatongiá

ʻĪmisi
Elderly couple.

Kuó u ako ha ngaahi meʻa tatau mei hoku ngaahi kaungāʻapí. Kuo ngāueʻi mo lavaʻi lelei ʻe Leli Mōkani, taʻu 97, mo hono uaifi ko ʻIlisapeti, taʻu 94 ha ngaahi fatongia kehekehe ʻi heʻena nofomalí: ko e husepāniti mo e uaifi, tamai mo e faʻē, pea mo ngāue fakafaifekau ko e ongo hoa mali ʻi Hōlani. ʻI hono taʻu 72, naʻe ui ia ko e tokoni ʻi he kau pīsopelikí. Naʻe ʻi ai ha kau uitou ʻe toko 79 ʻi he taimi ko iá ʻi homau feituʻú, pea naʻe ʻaʻahi ʻa Leli mo ʻIlisapeti kiate kinautolu kotoa ko e vahe ange ʻe he pīsopé.

Ko e taʻu ʻe 40 tupu nai ʻeni ʻa e fakataha e fānau mo e makapuna pehē foki ki he makapuna ua ʻo Leli mo ʻIlisapetí, ʻi he efiafi ʻo e ngaahi ʻaho Sāpate ʻaukaí, ke vete fakataha ʻenau ʻaukaí. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ma loto ke fiefia fakataha homau fāmilí, pea ko e tokotaha kotoa pē ʻoku manako ki he kaí.” “Naʻe lahi ʻema uité ʻi he tukuʻanga koloá, ko ia naʻa mau momosi pē ʻemau mahoaʻá pea taʻo ʻemau pisikete. Pea mau kai leva kae ʻoua kuo fiu ʻa e tokotaha kotoa.” ʻI heʻene faingofua peheé, kuo fakatupulaki ʻe he vahevahe ʻo e meʻakaí ʻa e ngaahi ongo tuʻuloa ʻo e uouangataha ʻa e fāmilí.

ʻI he ʻaho ní, ʻoku feimeʻatokoni e fānaú mo e makapuná. Kuo ʻatamai ngalongalo ʻa ʻIlisapeti ka ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku ofi mai pē ʻa e fāmilí. Ki he tokotaha kotoa pē ʻoku ʻaʻahi ange, ʻokú ne toutou fakalea ange, “ʻOfa atu.” Hili e houa maʻu meʻatokoní pea mātuku atu hono kotoa, ʻokú ne manako leva he fanongo kia Leli ʻokú ne lau leʻo lahi e folofolá mo e ngaahi fakamatala ʻi he makasini ʻa e Siasí mo e ongoʻi malu ʻokú ne ʻi aí.

Fakafuofua nai ki he taʻu ʻe ua kuo hilí, ne tō ai ʻa Leli ʻo uesia hono huituʻá. Naʻe ʻikai toe lava ʻo lue. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai te u fakamole taimi ke fehuʻi, ʻKo e hā ne hoko ai kiate aú?‘” “Naʻá ku maʻu ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki. Naʻe fakahā mai te u toe lava pē ʻo lue, neongo he ʻikai hoko ʻi he moʻuí ni. Koeʻuhí ko e Fakaleleí pea mo e Toetuʻú, ʻoku ou ʻilo ʻe hoko ia. Kuó u ʻiloʻi ko ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻoku pulé. ʻI he taimi ʻoku tau tali ai Hono finangaló, te tau lava leva ke falala ki Heʻene tokoní.”

Tupulaki ʻa e Fakakaukaú

ʻĪmisi
Elderly woman looking at photo album.

Naʻá ku fuofua fetaulaki mo Mele Kulisiteniseni ʻi ha senitā tokoni ʻo e moʻuí ʻi Pilikihami Siti, ʻIutā. Ko e kui fefine ʻo ha kaungāmeʻa homau fāmilí, naʻe ʻamanaki ke fakafiefiaʻi e hokosia hono ʻaho fāʻeleʻi taʻu 101. Ne ʻātakaiʻi ʻa Mele ʻi hono lokí, ʻe he ngaahi tohi mo e tā suvenia. Naʻe ongo makehe kiate au ha ongo tā ʻe ua naʻá ne vahevahe.

Ko e ʻuluakí, ko ha kulupu fānau ako semineli, kau ai e ngaahi ʻofefine ʻo Melé, naʻe faitaaʻi ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. ʻOku pehē ʻe Mele, “ʻOku nau ʻi he ʻotu muʻá mo ʻenau faiakó, ko Poiti K. Peeka.” “ʻOkú hā kei siʻi, ka ko ha faiako lelei ia.” ʻI he ʻahó ni, ko e Palesiteni ia ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻI he kei siʻi ʻa Melé, naʻe puke he pōlioó. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai faingofua ʻene hoko ko ha kiʻi taʻahine taʻu hongofulu tupú.” “Naʻe pau ke tupulaki ʻeku tuí ke u hokohoko atu. Ka ne tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ko iá, pea ʻokú Ne tokoniʻi au he taimí ni.” ʻOku faʻa fāinga ʻa kinautolu ʻoku nau moʻua ʻi he pōlioó ʻi heʻenau kei talavoú mo e ngaahi faingataʻa ʻi heʻenau lahi haké, ʻo fekuki mo e ngaahi fakaʻilonga hangē ko e vaivai e uouá mo e ongosiá fakalūkufua. ʻOku pehē pē ʻa Mele.

Ko e taimi ʻoku ongoʻi ongosia aí, ʻokú ne manatuʻi ʻa e folofola ʻi he ʻAlamā 7:11-12 fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene “toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí … koeʻuhí ke ne ʻafioʻi … ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.” ʻOkú ne pehē leva, “ʻokú ke falala ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá. Toʻo ia ʻi he ʻaho takitaha, lotu, pea ʻalu ki he lotú, mo angalelei ki he niʻihi kehé. Ko e fanga kiʻi meʻa iiki te ne tokoniʻi koe ke ke ikunaʻi ia.”

Ko e tā hono ua naʻe fakaʻaliʻali mai kiate au ʻe Melé naʻe ʻi ha tohi manatu—ko ha tā ʻo e toko tolu ʻo hono ngaahi ʻofefine ʻe toko nimá. Ko e fānau fefine kotoa ʻene fānaú, pea naʻe fāʻeleʻi ʻa e toko tolu ʻi he 1936 ko e māhanga tolu, ko e fuofua māhanga tolu ia ne fāʻeleʻi ʻi Pilikihami Sití. ʻOku pehē ʻe Mele, “Ne hāhāmolofia ke ʻi ai ha māhanga tolu ʻi he taimi ko iá.” Naʻe ʻikai ke fuʻu lelei e faitoʻó, pea ko e toko ua ʻo e tamaiki fefiné ne fāʻeleʻi mo ha palopalema ʻo e mafú. Ne mālōlō ʻa Seiloni ʻi he 1958 mo Taiana ʻi he 1972. Ko Sēnisi, ʻa ia ne ʻikai ha palopalema ki hono mafú, ne mālōlō ia ʻi he 1992 ko e kanisā.

ʻOku fakamatala ʻe Mele “ʻOku ou ʻofa kotoa ʻi heʻeku fānaú, honau ngaahi husepānití, hoku makapuná, mo e makapuna uá.” Ka ʻoku manatu ʻofa ki hono husepāniti ko Teviá, ʻa ia kuo taʻu ʻeni ʻe 26 siʻene mamaʻó, pea mo ʻene māhanga tolú, ʻa ia te nau taʻu 79 ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻú ni.

ʻOkú ne toe lau ʻia ʻAlamā: “Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhi ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí” (ʻAlamā 7:12).

ʻOku pehē ʻe Mele “ʻOku ou ʻilo naʻe ikunaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e maté.” “ʻOku ou ʻilo te u toe sio ki hoku husepānití mo ʻeku māhanga tolú pea mo e kotoa ʻo hoku fāmilí, koeʻuhí ko ia.” ʻOkú ne pehē, ʻoku tupulaki ʻo mālohi e loto fakapapau ko iá ʻi he ʻaho kotoa pē.

Naʻe mālōlō ʻa Sister Christensen ʻi Sepitema 2014, ʻi he ʻosi hono hiki ʻo e talanoa ko ʻení.

Luelue Fakataha

ʻĪmisi
photo of a couple in front of a bookcase

ʻOku saiʻia ʻa ʻAfa mo Lūseti Paselapa ʻo Lōseni, Suisalaní, ke na ō ʻo luelue fakataha. ʻOkú na saiʻia taha ʻi he lue he matātahi ʻo e Ano Sinivá, ʻa ia ʻoku ʻātakaiʻi ʻe he ʻotu Moʻungá ʻa e tahi ʻi he loto fonuá. ʻI ha ngaahi taʻu kuo mahili atu, lolotonga ʻena luelué naʻá na manatu melie ki he kuohilí.

Naʻe pehē ʻe ʻAfa, taʻu 78, “Neongo naʻá ku kei taʻu hongofulu tupu, ka naʻá ku fekumi ki he moʻoní. “Naʻá ku pehē maʻu pē kiate au, Kapau ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, kuo pau ʻoku ʻi ai ʻEne palōfita moʻui ʻi he māmaní. Naʻe nofo ʻa e foʻi fakakaukau ko iá kiate au he taimi kotoa pē.”

ʻI he kamata ako ʻa ʻAfa ʻi he akoʻanga māʻolunga angé hili ʻa e kolisí, naʻe fakalotolahiʻi ia ʻe hano kaungāmeʻa ke ne ʻalu ki ha kalasi lea faka-Pilitānia taʻetotongi ne akoʻi ʻe he kau faifekau ʻo e Siasí. Hili ha taha ʻo e ngaahi kalasí, naʻe fakaafeʻi ia ʻe he kau faifekaú ki he lotú.

Naʻe manatu ʻa ʻAfa ʻo pehē, “Ko e fuofua taimi ne u ʻalu aí, naʻe fekauʻaki e lēsoni ʻo e Lautohi faka-Sāpaté mo e Tamaí, ko e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha tangata kehekehe ʻe tolu.” “Naʻe pehē ʻe he faiakó ʻoku tau ʻiloʻi ha meʻa lahi kau ki he ʻOtuá pea fakamālō ai ki he ngaahi akonaki ʻo ha palōfita ʻo onopōní, ko Siosefa Sāmita, pea ʻoku ʻi ai ha kau palōfita moʻui he ʻahó ni. Naʻá ku ofo. Naʻa nau talanoa fekauʻaki mo ha meʻa ne fuoloa ʻene nofo ʻi hoku lotó. Ne ʻikai fuoloa kuó ne kau ki he Siasí, “pea ʻi he ʻaho kotoa pē talu mei ai, ʻoku ou fiefia ʻoku ʻi ai ha kau palōfita ʻi he māmaní.”

Naʻe tupu hake ʻa Lūseti, taʻu 80, ʻi he Tau Lahi ʻa Māmani Hono II ʻOkú ne pehē, “ʻI hoku taʻu 14 ne pau ke u ngāue pea ʻikai lava fakaʻosi ʻeku akó.” “Ka ne u ʻilo ʻe ʻomi ʻe he Siasí ha ngaahi faingamālie ke hokohoko atu ʻeku akó.” Hili ʻene ngāue fakafaifekau taimi kakató, naʻe kamata teiti leva mo ʻAfa. Naʻá na mali ʻi he temipalé, ʻohake ha fāmili, pea ʻi heʻena vakai ki heʻena fonongá, ʻoku kau ai ʻa e hoko ʻa Lūseti ko ha palesiteni ʻo e Palaimeli ʻi he uōtí ʻi ha taʻu ʻe 14, ko ʻAfa ʻi ha taʻu ʻe 32 ʻi he alēleaʻanga māʻolunga ʻo e siteikí, ngaahi ʻaʻahi hokohoko ki he temipalé, ʻaʻahi ki he fānaú mo e makapuná, mo e loto houngaʻia maʻu pē ki he moʻoni naʻá na tali ʻi heʻena kei siʻí.

ʻOku pehē ʻe Lūseti, “Kuo faitāpuekina kimaua ke ma fononga fakataha.” “Pea kuo fakaʻau ke mālohi ʻema tuí, ʻi he foʻi laka takitaha.”

ʻOku ou ako lahi mei he ngaahi kaungāmeʻa ko ʻeni ʻoku nau matuʻotuʻa ange ʻiate aú. ʻOku akoʻi au ʻe Leli mo ʻIlisapeti ke fakahoko e ngaahi fatongia feliliuaki ʻo e moʻuí ʻi he moʻui taau mo e tokoni mei he ʻEikí. ʻOku hāsino meia Mele ko e kātaki ki he ngataʻangá kuo pau ke langa ia ʻi he ʻahó ni ʻo fakafou ʻi he tui ki he Fakamoʻuí. Pea ʻoku fiefia e ongo Paselapá ʻi he ongoongoleleí he ʻaho kotoa pē. Ko e ngaahi lēsoni kotoa ia te ne fakamālohia au kimuʻa pea ʻosi ʻeku fonongá.