2010
180 Tausaga Mulimuli Ane, Ua Toeitiiti Atoa le 150 Miliona Kopi o le Tusi a Mamona
Mati 2010


180 Tausaga Mulimuli Ane, Ua Toeitiiti Atoa le 150 Miliona Kopi o le Tusi a Mamona

I le oo mai o le lona 180 tausaga o le lomiga o le Tusi a Mamona ia Mati, o le a oo atu ai foi le lomiga paia o tusitusiga paia i se isi laasaga iloga: o le lolomiina lea o le kopi lona 150 miliona.

O uluai kopi o le Tusi a Mamona na vaaia i luga o fatatusi o le faletusi o E. B. Grandin i le aso 26 o Mati, 1830. O le aofai o le uluai lomiga e 5,000 kopi. I le va o le 1830 ma le 1987, e silia ma le 39 miliona kopi na lolomiina ai.

I le 1988 na saunoa ai Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994), “Ua leva ona te’a le taimi e tatau ai ona matua lilofia le lalolagi i le Tusi a Mamona” (“Flooding the Earth with the Book of Mormon,” Ensign, Nov. 1988, 4).

O le 1990 na lolomiina ai le kopi lona 50 miliona mo le tufatufaina atu e tagata o le au paia ma faifeautalai. Na faaluaina le fuainumera i le 2000, ina ua lolomiina e le Ekalesia se averesi e tasi le kopi i sekone tai fitu uma i le silia ma le sefulu tausaga—o se saoasaoa na tausisia e le Ekalesia ina ia ausia ai le 150 miliona i le faaiuga o le 2010. O le tele lava o le lolomiga e faia i le Aai o Sate Leki, ISA, ae o loo faaaoga foi fale lomitusi i Pasila, Siamani, Iapani, Korea, ma Taiuani.

O Se Uunaiga Mamana

O se tasi o le mau mafuaaga na tuuina mai e Peresitene Benson ia faatumuina le lalolagi i le Tusi a Mamona, o lana uunaiga. Sa aoaoina e le Perofeta o Iosefa Samita ia uluai taitai o le Ekalesia e faapea “o le a latalata atili se tagata i le Atua e ala i le ola ai i ona mataupu, nai lo se isi lava tusi” (History of the Church, 4:461).

Mai lava i lena taimi, ua toatele i latou ua iloaina le uunaiga a le tusi. I le 2003 na faaigoa ai le mekasini o Tusi le Tusi a Mamona o se tasi o “Tusi e 20 Na Suia Amerika,” na faatulagaina faatasi ma autu e pei o le Thomas Paine’s Common Sense ma le John Steinbeck’s The Grapes of Wrath.

I le masina o Aokuso 2005, na folafola mai ai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) i tagata o le au paia o ē faitauina le Tusi a Mamona e faapea “o le a oo mai i o outou olaga ma i o outou aiga se fuataga faaopoopo o le Agaga o le Alii, o se faaiuga malosi e savavali i le usiusitai i Ana poloaiga, ma se molimau malosi atu i le soifua moni o le Alo o le Atua” (“O Se Molimau Malosi ma le Moni,” Liahona, Aok. 2005, 2).

I le masina o Oketopa 2007 na ia saunoa ai e uiga i le tusi: “O nei tausaga uma sa taumafai ai le au faitio e faamatala. Sa latou tetee i ai. Sa latou faatauemu i ai. Ae o lea ua fāiatu i latou uma a o loo i ai pea lava, ma ua tele atu lana uunaiga i le taimi nei nai lo se isi lava taimi o le talafaasolopito” (“O Le Maa Na Tofia i le Mauga,” Liahona, Nov. 2007, 83).

O Le Galuega o le Faaliliuga

O lena uunaiga, i se isi itu e afua ona o le aofaiga o gagana ua faalilofia ai e le tusi le lalolagi.

Ua lolomiina le Tusi a Mamona atoa i gagana e 82, faatasi ai ma vaega filifilia o le tusi ua maua i se faaopoopoga e 25. O le lomiga muamua o le Tusi a Mamona ina ua uma le gagana Peretania, o le gagana Tenimaka i le 1851, sosoo ai ma Farani, Italia, ma Uelese, ma Siamani i le 1852.

Ua gaosia nei i isi gagana faaopoopo. I nai tausaga e lei mamao atu nei na maea ai faaliliuga e aofia ai gagana Kuarani, o se gagana e faaaoga i Parakuei, Sinahala, e faaaoga i Sri Lanka; Yoruba, o se gagana a Aferika Sisifo; ma Serapia, e faaaoga i le atu Europa i sautesasae.

Na auai Moica Zeleznikar i le Ekalesia a o lei maua le Tusi a Mamona i lana gagana Solovenia. Na ia maua lana molimau i le moni o le talalelei i lona faalogologo i faifeautalai ma suesue le Tusi a Mamona i le gagana Kalaotia ma le gagana Peretania.

I ni nai tausaga mulimuli ane talu ona papatiso Sister Zeleznikar, na faaliliuina ai le Tusi a Mamona i le gagana Solovenia. Ina ua ia faitauina le faaliliuga, sa ia lagonaina le mana atoa o upu. “Sa ou lagonaina le faalauteleina o le upumoni i o’u luma i le manino ma le faigofie ma le mama a’ia’i,” na ia toe tomanatu ai. “Na [tulei] mai le siufofoga o lo’u Mataisau ia te au i la’u lava gagana—le gagana na tautala mai ai lo’u tina ia te au.”

Faalilofia le Lalolagi

E le gata i le faateleina o le aofai o faaliliuga ua maua, a ua faaaogaina foi e le Ekalesia ala o tekinolosi e faalilofia ai le lalolagi i le Tusi a Mamona i ituaiga mamanu eseese.

Na saunoa Peresitene Benson, “I lenei vaitau o faasalalauga faaeletonika ma le tufatufaga tele o le upu tusia, o le a faamasinoina i tatou e le Atua pe afai tatou te le tuleia nei loa le Tusi a Mamona i se ala maoae” (“Faalilofia le Lalolagi,” 4).

Ua maua lipine faalogologo o le Tusi a Mamona i le gagana Peretania, Potukale, ma le Sipaniolo i le www.audio.lds.or, faatasi ai ma isi gagana o le a tuu i ai i le 2010. Ua maua nei le anotusi faaeletonika o le Tusi a Mamona i gagana e 16 i le www.scriptures.lds.org (kiliki i le English mo se lisi o gagana); e silia ma le 600,000 tagata e faaaogaina le lomiga o tusitusiga paia i le initoneti i masina taitasi.

E mafai foi ona maua tusi faavae uma ma fesoasoaniga mo suesuega i le tele o gagana i luga o le CD-ROM O Tusitusiga Paia: Lomiga Faaeletonika e Suesue Ai, e maua i faletusi autu. O le a faamatuu atu se lomiga fou o le DVD-ROM e i ai le isi 20 gagana i le faaiuga o le tausaga nei.

O loo gaosia foi e le Ekalesia ni talosaga aloaia o tusitusiga paia mo masini feaveai, ma o le a maua i le 2010 i le gagana Peretania, ma o le a maua foi i isi gagana i se taimi mulimuli ane.

E le mafaaseseina lava taunuuga o le faasoa atu o le Tusi a Mamona. O lenei maa’au’au ma le molimau faaopoopo ia Iesu Keriso, ua fesoasoani i le fia selau afe o tagata fou e liliu mai i tausaga taitasi, latou te iloa ai ma talia le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. O le faateleina o kopi o le Tusi a Mamona e maua i nisi gagana, ma le faateleina o mamanu ma le tele atu o faifeautalai ma tagata o le ekalesia e tufatufaina atu, o le a faaauau ai pea ona salalau le Tusi a Mamona ma lana uunaiga.

Peitai, ona o le faitau piliona o tagata e le’i oo atu i ai, o le faanatinati na lagona e Peresitene Benson e lolomi ma tufatufa atu le tusi i le 1988, o loo tumau pea i le taimi nei.

“Ua ia i tatou le Tusi a Mamona,” na ia saunoa ai. “Ua i ai o tatou tagata, ua i ai faifeautalai, ma ua manaomia e le lalolagi. O le taimi lenei!” (“Faalilofia le Lalolagi,” 4).

E le gata i le kopi ua lolomi, ae o loo maua foi le Tusi a Mamona i isi mamanu eseese.

Ua lomia le Tusi a Mamona atoa i gagana e 82.