2010
Naʻe ʻAi ʻe he Tohí ke u Fieʻilo
Sānuali 2010


Founga Ne u ʻIlo Aí

Naʻe ʻAi ʻe he Tohí ke u Fieʻilo

Naʻá ku sio fakamamaʻu ki he Tohi ʻa Molomoná mo fifili ki he pōpoaki naʻe akoʻi ʻe he ongo faifekaú.Fai ʻe Uilifeleto Valenisuela

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku fakatahataha atu ai mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ke mau fakafiefia. Ne mau talanoa, mo inu, pea mo ifi ʻi he fale hoku kaungāmeʻá. Ka naʻe ʻi ai ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá ko Petuliki, naʻe ʻikai ke kau ia ki ai. Naʻá ku fakatokangaʻi ai naʻeʻikai teitei ʻahiʻahiʻi ʻe Petuliki ia ha taha ʻo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe homau toengá; Naʻá ku toki manatuʻi ko e Māmonga ia.

ʻI he fakaʻau ke fuoloa ʻa e poó, naʻe mātuku ʻa e taha kotoa tuku kehe pē ʻa Petuliki mo au. Naʻá ma toki mavahe fakataha ʻi ha meʻalele. ʻI heʻeku kei fifili pe ko e hā naʻe ʻikai ke kau ai ʻa Petulikí, naʻá ku fakakaukau ai ki ha ʻaho ʻi he taʻu ʻe fā ki muʻá, ʻi heʻema kei taʻu 16. ʻOku ou manatuʻi naʻá ma fononga atu ʻi he halá ʻo ofi ki homau ʻapi akó, peá u talaange ʻoku ou fie hoko ko ha [taulaʻeiki] ʻi ha ʻahó.

Naʻe tali mai leva ʻe Petuliki, “Te ke lava pē koe ʻo hoko ko ha [taulaʻeiki] ʻi homau siasí. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke fakanofo koe. Pea ʻi ho taʻu 19, te ke lava ʻo malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻaki haʻo hoko ko ha faifekau.”

Naʻá ku talaange ai, “ʻOku ngalivale ia,” ʻo u fakakaukau ʻoku ʻikai ke ne ʻilo lahi ki he ongoongoleleí. “ʻE lava fēfē ke malanga ha taha taʻu 19 ki he kakaí? ʻOku fie maʻu ha taimi lahi ia ki he kau taulaʻeikí ke nau ako koeʻuhí ka nau lava ʻo malanga.”

Naʻe vilikikihi pē ʻa Petuliki ʻoku lava ʻa e kau taʻu 19 ʻi hono siasí ʻo malanga. Naʻá ne talamai kiate au ʻoku maʻu ʻe hono siasí ha toe tohi folofola ʻe taha, pea naʻá ne foaki mai ha tohi Naʻá ku sio fakavavevave pē ki ai ʻi ʻapi, pea naʻá ku ongoʻi ha meʻa fakamisiteli ʻi he tohi ko ʻení. Ka naʻe ʻikai ke u fuʻu tokanga fēfē au ki ai; naʻá ku faʻo pē ia ki ha puha, ʻo tuku ai pē ʻi he taʻu ʻe fā hono hokó.

Ka ʻi heʻema heka ko ʻeni ʻi he meʻalelé ʻi he hili ʻa e pātí, ne u ʻeke ange leva kia Petuliki pe ko ʻene ʻalú ki fē. “Te u ʻalu ki haku ngaahi kaungāmeʻa. Ko e kau ʻeletā—ko e kau faifekau.” ʻOku ou manatuʻi ne u ʻosi fakatokangaʻi kinautolu. Naʻá ku kole ange leva kia Petuliki pe te ne lava ʻo ʻave au ki he kau ʻeletaá koeʻuhí ke u lava ʻo fai ange ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo honau siasí.

Naʻa mau fetaulaki mo e ongo faifekaú ʻi ha falekoloa, ofi ki he feituʻu ʻoku nau nofo aí, pea naʻá na fakafeʻiloaki mai ʻaki haʻana lulululu mo kimaua. Naʻe mātuʻaki maau. Ka ʻi he hili ʻena fakafeʻiloaki mai kinaua kiate aú, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku hangē ʻokú na tatau pē mo e toenga ʻo e kakai tangatá. Naʻá na loto ke aleaʻi ha taimi ke tali ai ʻeku ngaahi fehuʻí.

Naʻá ku tali ange pē, “Sai, ʻomi pē homo fika telefoní koeʻuhí kapau te u ʻatā, te u tohi (text) he telefoní.”

ʻI heʻeku aʻu ki ʻapí, ne u toʻo mai leva ʻa e tohi naʻe foaki mai ʻe Petuliki ʻi he taʻu ʻe fā ki muʻá—naʻe ʻi ai ha faʻahinga meʻa ai naʻá ne ʻai ke u fieʻilo. ʻI he pongipongi hono hokó ne u tohi (text) he telefoní ki he ongo faifekaú ke na akoʻi au. Naʻá na kamata ʻaki ʻa e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe ongo mātuʻaki kehe, peá u pehē leva kiate au, “Ko e hā ʻoku loto ai ʻa e kakaí ke fakafoki mai ha meʻa he ʻoku nau ʻosi ʻiloʻi ʻoku kehe ʻa e toʻu tangata motuʻa angé mei homau toʻu tangata he taimi ní?”

Hili ha lēsoni ʻe ua, ne u pehē leva ke ʻoua naʻá ku toe hoko atu. Ko e taimi naʻe ʻeke mai ai hono ʻuhingá, naʻá ku talaange, “ʻOku ʻikai ke u toe mahuʻingaʻia au.” Naʻe ʻosi atu ha uike ʻe taha. Naʻá ku tangutu pē ʻo sio fakamamaʻu ki he Tohi ʻa Molomoná mo fifili ki he pōpoaki naʻe ʻosi akoʻi mai kiate aú. Naʻe kamata leva ke u lau ʻa e meʻa ne fakahā mai ʻe he ongo faifekaú ʻi he 3 Nīfai 11. Naʻá ku lau ai naʻe hāʻele ʻa Sīsū ki ha fonua ʻe taha ke fakahaaʻi ko e Fakamoʻuí mo e Mīsaiá Ia. ʻI he 3 Nīfai 15, naʻá ku fakatokangaʻi ai ha fakamatala naʻá ku ʻosi lau ki muʻa ʻi he Tohi Tapú, ʻi he Sione 10:16. Ko ha faʻahinga meʻa ʻeni ia naʻe ʻikai ke akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú.

Ne tafe hoku loʻimatá, peá u fakatokangaʻi kuó u tangi ʻi hoku lokí. Naʻá ku fakatokangaʻi e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi kiate kitautolú. ʻOku lahi ʻEne ʻofa kiate kitautolú ʻo Ne foaki ʻEne moʻuí ke fakahaofi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá. Naʻe ʻikai ke u toe momou ke lotu, ʻo kole ke u ʻilo pe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomona naʻá ku pukepuké. ʻI heʻeku lotu toko taha pē ʻi hoku lokí, ne fakafokifā pē ne u ongoʻi ne ʻi ai ha taha tonu ʻi ai ʻo fanongo mai kiate au.

Naʻe fakamolū hoku lotó ʻe he ngaahi ongo naʻá ku maʻú. Ne u tuʻu leva ki ʻolunga peá u pehē, “Ko e Siasi moʻoní ʻeni. ʻOku ou ʻilo ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí kuo fakafoki maí.”

ʻI he ʻaho ki muʻa peá u papitaisó, ne u toe fai e meʻa tatau pē ke u lotu. Naʻe toe ongo ki hoku lotó ʻa e meʻa ne u ongona mo fanongoá pea naʻá ku ʻiloʻi kuo fakahā mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní kiate au. Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e moʻoní ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ne u ongoʻi ʻi hoku lotó mo hoku ʻatamaí ʻeku holi ke u papitaisó, he naʻá ku tui ʻe lava ke fakamaʻa au ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ha fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá, pea ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻeni naʻá ku ului aí. Naʻá ku ʻiloʻi ko Ia tokotaha pē ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi mo e mafai ke toe langa Hono Siasí ʻi hotau kuongá. ʻI heʻeku hoko ko ʻeni ko e faifekau ʻo ngāue ʻi he Misiona Filipaini Kākeieni ti ʻOló, ʻoku ou fai ai hoku lelei tahá ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ongoʻi ʻa e fiefia lahi ʻoku ou maʻu he taimi ní.

Tā fakatātaaʻi ʻe Paul Mann

Ne mau fetaulaki mo e ongo faifekaú, pea naʻá na fie maʻu ke fokotuʻu ha taimi ke na tali ai ʻeku ngaahi fehuʻí.