2010
Ko Sihova mo e Palani Fakaʻofoʻofa ʻa ʻEtau Tamai Hēvaní
Sānuali 2010


Ngaahi Talanoa ʻo Sīsuú

Ko Sihova mo e Palani Fakaʻofoʻofa ʻa ʻEtau Tamai Hēvaní

Ki muʻa pea toki ʻi ai ha laʻā, māhina, pe ko ha kelekele ke tau tangutu aí, naʻa tau muʻaki nofo kotoa ʻi he langí mo ʻetau mātuʻa fakalangí. Ne tau hoko ai ko ʻena fānau fakalaumālie, pea naʻe teʻeki ai ke tau maʻu ha sino fakaemāmani.

Naʻa tau ʻofa ʻi he Tamai Hēvaní. Pea naʻá Ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu ʻo loto ai ke tau tupulaki ke tatau mo Ia pea mo nofo mo Ia ʻo taʻengata. Naʻá Ne finangalo ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē naʻá Ne ʻafioʻí. Ka ʻe anga fēfē haʻatau ʻilo kotoa ʻa e ngaahi meʻa ko iá?

Naʻe ʻi ai ha palani fakaʻofoʻofa ʻa e Tamai Hēvaní. Naʻá ne fakatahatahaʻi atu kitautolu kotoa ʻo fakahā mai kiate kitautolu ʻEne palaní. Te Ne fakatupu ha māmani fakaʻofoʻofa ʻo ʻi ai ha ngaahi vaitafe, ngaahi moʻunga, ngaahi matalaʻi ʻakau, mo ha fanga monumanu. Pea te Ne foaki mai kiate kitautolu taki taha ha faingamālie ke omi ki māmani ʻo maʻu ha sino fakamatelie. Te tau lava ai ke faluku ha ʻoneʻone māfana ʻi hotau nimá pea mo ongoʻi ʻa e musie moluú ʻi hotau lalo vaʻé.

Te tau lava ʻo maʻu ʻi māmani ha ngaahi fāmili. Te nau fafangaʻi, maluʻi, pea mo ʻofaʻi kitautolu.

He ʻikai ke tau lava ʻi māmani ʻo manatuʻi ʻa e Tamai Hēvaní, pea ʻe fie maʻu leva ke tau ako ʻo kau kiate Ia. ʻE lava ʻe he ngaahi folofolá, kau palōfitá, mo ʻetau ngaahi mātuʻá ʻo akoʻi kitautolu ʻo kau kiate Ia. ʻE fakataueleʻi kitautolu ke tau talangataʻa, pea te tau fai ha ngaahi fehālaaki he taimi ʻe niʻihi. Te tau puke ʻi ha taimi ʻe niʻihi, pea ʻe fakaiku pē ʻo tau mate.

Ko Sihová ko e ʻAlo lahi taha Ia ʻi he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe talangofua maʻu pē ki Heʻene Tamaí. Naʻe tatau Ia mo e Tamai Hēvaní. Naʻá Ne tali ʻa e palani ʻa e Tamai Hēvaní. Ka naʻe fakafepaki ha taha ʻo e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ko Lusifā, ki he palaní. Naʻá ne pehē ʻoku ʻikai totonu ke tau toe fili ʻi he totonú mo e halá.

Naʻe folofola ai ʻa e Tamai Hēvaní, ʻoku fie maʻu ha taha ke hifo mai ki māmani ʻo tokoni ke tau ʻilo ʻa e founga ke tau foki ai ki he langí, kae lava ʻo hoko ʻEne palaní.

Naʻe fie maʻu ha taha ke ne fakahinohino mai kiate kitautolu ʻa e founga ʻo e muimui ki he Tamai Hēvaní. Ko hai naʻe talangofua feʻunga ke ne fakahoko ʻení?

Naʻe fie maʻu ha taha ke ne fai ha fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá ka tau lava ʻo fakatomala ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fehālākí. Ko hai naʻe lelei feʻunga ke ne fai ʻení?

Naʻe fie maʻu ha taha ke pekia pea mo toetuʻu kae lava ke tau toetuʻu kotoa ʻo foki ki he langí. Ko hai naʻe toʻa mo ʻofa feʻunga ke ne fai ʻení?

Naʻe ʻi ai ha taha naʻe loto ke ne fakahoko kotoa ʻeni maʻatautolu?

Naʻe ʻi ai ha taha. Naʻe pehē ʻe hotau tokoua lahi ko Sihová, “Ko au ʻeni, fekauʻi au” (ʻĒpalahame 3:27).

ʻIkai ʻoku tau ʻofa lahi ʻiate Ia ʻi he meʻa ko ʻení.

Ko e taimi naʻe hāʻele mai ai ʻa Sihova ki māmaní, naʻe hoko Ia ko hotau Fakamoʻui. Naʻe ui ia ko Sīsū Kalaisi.

Toʻohemá: toʻo mei he Ko Kalaisi mo e Talavou Koloaʻiá, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.; mei muí © Nova Development; Ko e Taimi ʻo e Talanoá ʻi Kāleli, tā ʻe Del Parson; loto mālié: tā fakatātaaʻi ʻe Sam Lawlor; toʻomataʻú: tā ʻa e © Getty Images; tā fakatātaaʻi ʻe Beth M. Whittaker