2010
Fakaleleiʻi ʻo ʻEku Taʻelatá
Sānuali 2010


Fakaleleiʻi ʻo ʻEku Taʻelatá

Sū Hilase, ʻIutā, USA

Naʻá ku kamata he ʻunivēsití ʻi hoku taʻu 18. Neongo ia, ne hili pē ha kiʻi taimi nounou mei ai, naʻá ku hiki leva ki ha ʻunivēsiti ʻe taha pea liliu mo e lēsoni naʻe fakatefito ai ʻeku akó. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi he mamaʻo ʻa e ʻunivēsiti foʻoú ki hoku ʻapí, ka naʻá ku fakatokangaʻi naʻá ku mātuʻaki taʻelata mo lotofoʻi, ʻo u loto ke tuku ā ka u foki ki hoku fāmilí. Ka naʻá ku ʻiloʻi kapau te u fai ʻeni, te u liʻaki ai hoku faingamālie ke maʻu ha mataʻitohí.

ʻI ha fakaʻosinga ʻo ha uike ʻe taha ʻo ʻikai fuʻu fuoloa mei he kamata ʻa e taʻu fakaakó, ne ō kotoa hoku ngaahi kaungā lokí ʻo ʻaʻahi ki honau ʻapí. Naʻá ku ʻilo kapau te u toe ʻalu mo au he ʻikai ke u toe foki mai. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo telefoni ʻo lea ki hoku fāmilí he naʻá ku manavasiʻi naʻá ku tangi kae ʻikai lava ke u tokanga ki heʻeku akó. Ne u lotua ha ivi ke ikunaʻi ʻeku taʻelatá, ka ko ʻeni kuó u lotua ke ʻilo pe ʻoku totonu ke u kei nofo atu pē he akó ʻo fakaʻosi koā hoku mataʻitohí.

ʻI heʻeku luelue māmālie atu he loto ʻapiako lōngonoá ni ʻi he pongipongi Sāpate ko iá ki he lotú, naʻá ku fifili pe ʻe anga fēfē haʻaku kei hoko atu he akó he naʻá ku ʻofa lahi ki hoku ʻapí mo e fāmilí pea ʻikai ke u faʻa lavaʻi ʻeku taʻelatá. Ka ko e hā ha meʻa te u fai kapau te u mavahe mei he akó?

ʻI heʻeku aʻu atu ki he lotú, ko e toki mavahe mai ia ʻa e uooti ki muʻá mei he falelotú. Naʻá ku hū leva, mo fakaʻamua ki ha momeniti ke u lotua ai ha fakahinohino. Ko e taimi ne u maʻu ai ʻa e feituʻu ke u nofo ai peá u hū atu ki he ʻū sea papa lōloá, naʻá ku fakatokangaʻi hifo ha polokalama ne ʻosi paaki mei he houalotu sākalamēniti ki muʻá. Naʻe ʻi he tafaʻaki ki muʻa ʻo e laʻi pepa ne pelukí ʻa e ngaahi lea ko ʻení: “Mahalo ko e ola mahuʻinga taha ʻo e ako kotoa pē ko e malava ko ia ke ʻai koe ke ke fakahoko ʻa e meʻa kuo pau ke ke fakahokó, ʻi he taimi ʻoku totonu ke fakahoko aí, tatau ai pē pe ʻokú ke saiʻia ai pē ʻikai.”1

Naʻá ku ʻilo ʻi he momeniti ko ʻení ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke u fakahokó. Kuo tali ʻe he ʻEikí ʻeku ngaahi lotú ʻi ha founga mahinongofua pehē, ka he ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi ko e talí ʻeni.

Naʻe ʻikai fuoloa mei he Sāpate ko iá kuo mole atu ʻeku taʻelatá mo ʻeku loto foʻí. Ko hono olá, naʻá ku fiefia ʻi he toenga hoku ngaahi taʻu ʻi he akó. Naʻe maʻu hoku mataʻitohí mo ha ngaahi kaungāmeʻa he toenga ʻo ʻeku moʻuí, pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ʻi heʻeku muimui ko ia ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

Ko e ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe 25 tupu mei ai, ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻa e tali ko ia ʻo ʻeku lotú, pea ʻoku ou fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea tatau pē mei he polokalama sākalamēniti ko iá ʻi heʻeku tukupā ki hoku ngaahi fatongia ʻoku faingataʻá. Kuó u ʻosi vahevahe ʻa e meʻa ne hoko kiate aú mo haku ngaahi kaungāmeʻa ofi pea mo hoku fāmilí, ʻi he ʻamanaki te nau lava mo kinautolu ʻo maʻu ha ivi ʻi he ngaahi taimi faingataʻá.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tokanga ʻa e ʻEikí ki he ngaahi ongo ʻoku tau maʻú pea mo ʻetau ngaahi fili fakaʻahó, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú Ne tali mai ʻetau ngaahi lotu fakamātoató.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas Henry Huxley, ʻi he John Bartlett, comp., Familiar Quotations (1968), 725.