2010
Ko e Vakai ki he Ngāue ʻa e Fineʻofá
Sānuali 2010


Ko e Vakai ki he Ngāue ʻa e Fineʻofá

ʻI he ʻSāpate ʻuluaki ʻo e māhiná, ʻe tataki ai kitautolu ʻe he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻi hano aleaʻi ha founga te tau lava ai ʻo fakahoko hotau ngaahi fatongia toputapu ko e houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá.

ʻĪmisi
Julie B. Beck

ʻI he taimi naʻe fuofua uiuiʻi ai kimautolu ko e kau palesitenisií, naʻe ʻomi kiate kimautolu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe niʻihi fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e Fineʻofá, ne tātānaki mai ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻa mau vakaiʻi ia ʻi he faʻa lotu, ʻi heʻemau fie maʻu ke ʻilo ʻa e taumuʻa ʻo e Fineʻofá pea mo e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke mau fakahoko he lolotonga ʻemau ngāué.

ʻI heʻemau vakaiʻi fakalelei ʻa e hisitōliá, naʻa maʻu ʻilo ai ko e taumuʻa ʻo e Fineʻofá ʻi hono fokotuʻu ʻe he ʻEikí, ke fokotuʻutuʻu, akoʻi, pea mo tataki fakalaumālie ʻa Hono ngaahi ʻofefiné ke teuteuʻi kinautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá. ʻOku ʻi ai e kaunga ʻa e Fineʻofá ki he ngaahi tapa kotoa pē ʻo e moʻui ʻa ha fefine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku akoʻi ʻa e houʻeiki fafiné mo ueʻi fakalaumālie kinautolu ʻi he faiako ʻaʻahí, ngāue tokoní, mo e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá. Ko ʻetau taumuʻa ʻi he Sāpate kotoa pē he Fineʻofá ke ako ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ē te ne tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻá. Ko hono ola ʻo e ngaahi lēsoni he Sāpaté, ʻoku totonu ke lava ai ʻa e houʻeiki fafiné ʻo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ha loto fakamātoato ange, ʻi honau ngaahi fāmilí mo honau ʻapí.

ʻOku Kehe ʻa e Sāpate ʻUluakí

Ko e Sāpate ua, tolu, mo e fā ʻo e māhiná, te tau ako ai ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí mo e ngaahi akonaki mei he konifelenisi lahí, ko ha founga ia ke taki ai kitautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá. Neongo ia, ko e Sāpate ʻuluaki ʻo e māhiná, ʻe fakahinohinoʻi ai kitautolu ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá pea nau tataki kitautolu ʻi ha ngaahi fealēleaʻaki ki ha founga te tau lava ai ʻo fakahoko hotau ngaahi fatongia toputapu ko e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá.

ʻI heʻetau hoko ko e houʻeiki fafine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí pea mo ha fakamoʻoni ki he palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku tau fatongia ʻaki ʻa e konga ko ia ki he kakai fefiné ʻi he palani ko ʻení. He ʻikai ke lava ia ʻo tuku ki ha kakai kehe. ʻOku tau haʻisia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ki hono fakahoko hotau ngaahi fatongiá. Pea ʻoku hoko ai ʻa e Sāpate ʻuluaki ʻo e māhiná ko ha meʻaʻofa ia ʻo e taimí mei he ʻEikí kiate kitautolu kau fafine ʻo e Fineʻofá ke tau ako ai e founga ki hono fakahoko hotau ngaahi fatongiá.

ʻOku ou fakatauange te tau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻaʻofa ko ʻeni ʻo e taimí ke fakahoko ai hotau ngaahi fatongia ʻe tolu he moʻuí ko e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá: (1) fakatupulaki ʻa e tuí mo e angatonu fakafoʻituituí, (2) fakamālohia ʻa e fāmilí mo e ʻapí, mo (3) kumi pea tokoniʻi kinautolu ʻoku paeá.

ʻOku ou fakatauange te tau kumi ʻi he ngaahi folofolá mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni he Siasí kuo ʻosi fakamafaiʻí, ʻa e ngaahi sīpinga, ngaahi tefitoʻi moʻoni, mo e ngaahi tokāteline ko ia te nau tokoniʻi kitautolu ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi fatongiá ni mo ako e founga ke matuʻuaki ʻaki e ngaahi faingataʻa ʻo e ngaahi ʻaho ki mui ní. Naʻe fakahā kia ʻEma Sāmita, ko hotau ʻuluaki palesiteni Fineʻofá, ke ne “fakamatalaʻi ʻa e ngaahi folofolá, pea ke ekinaki ki he Siasí, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻe foaki kiate koe ʻe hoku Laumālié” (T&F 25:7). Te tau lava ʻo muimui ki heʻene sīpingá.

Kapau te u fakahoko ʻeni ʻi ha fakataha ʻa e Fineʻofá he Sāpate ʻuluakí, te u kamata ʻaki haʻaku fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu pe ko e hā ʻoku totonu ke tau akó. Te u fekumi leva ʻi he folofolá ke ʻilo pe ko e hā te ne akoʻi kitautolu ʻi he tefito ko iá. Hili ia peá u ako pe ko e hā ne akoʻi ʻe he kau palōfitá mo e kau taki ʻo e Siasí. Pea te u lotu leva ki ha fakahinohino ʻa e Laumālié lolotonga haʻaku hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ke aleaʻí, ʻa ia te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau ako fakataha ʻi he Sāpate ʻuluakí. ʻOku ou fakatauange ʻe foki ʻa e houʻeiki fafiné ki ʻapi ʻoku nau mālohi ange pea nau fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga ko ʻení ke nau ako ai ʻi ʻapi mo akoʻi honau ngaahi fāmilí.

Fakatupulaki ʻo e Tuí mo e Angatonu Fakafoʻituituí

Naʻe ʻiloa ʻeku kui fefine ko ʻIsapela Pauteni Pengiketaá, ko ha fefine tui lahi. Naʻá ne maʻu ʻene tuí ʻi heʻene kei siʻí pea ngāue ai ke fakatupulekina ia ʻi heʻene moʻuí kotoa. Naʻe faiako ʻi he Fineʻofá ʻi ha ngaahi taʻu lahi, pea naʻe ʻiloa ia ʻi he kau fafine ʻo e Fineʻofá ko ha taha ʻilo fakalotu, ko ha fefine naʻá ne ʻilo lelei ʻa e ongoongoleleí peá ne akoʻi ia mei he folofolá. Naʻá ne kei ako pē ʻa e folofolá ʻi he taimi naʻe siʻi mālōlō ai ʻi hono taʻu 97. Ko ʻeku Kui Fefine ko Pengiketaá ko ha fefine ia naʻe falala ki hono ngaahi tufakanga mo hono ngaahi fatongia taʻengatá. ʻI heʻeku hoko ko ha faʻē kei talavoú, naʻá ku ʻeke ange kiate ia pe ʻoku malava ke ohi hake ha hako ʻoku angatonu ʻi ha māmani fonu faiangahala. Naʻe tangutu hake, ʻo tuhu mai kiate au, peá ne fakamamafaʻi mai ʻo pehē, “ʻIo! Kuo pau ke ke lava! Ko e ʻuhinga ia ʻokú ke ʻi heni aí!” Naʻe ueʻi au ʻe heʻene akonakí ke u lotoʻaki ange hoku ngaahi fatongiá pea mo fakahoko ʻa e moʻuí ʻi ha tui ʻoku lahi ange. ʻOku malava pē ke maʻu ʻa e faʻahinga akoʻi hangatonu mo fakalaumālie peheé he uike kotoa pē ʻi he Fineʻofá.

ʻOku faʻa ʻi ai maʻu pē ha ngaahi fehuʻi ʻa e houʻeiki fafiné ʻo fekauʻaki mo e founga ke moʻui ai ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he moʻui fakamatelié ko ʻení, ʻi ha founga ʻoku fonu ai ʻa e tuí. ʻOku ʻomi ʻe he Sāpate ʻuluaki ʻo e māhiná ha faingamālie ke tau fakatahatahaʻi ai ʻa e ngaahi tui kotoa ʻoku ʻi he Fineʻofá. ʻE lava ʻa e poto ʻo kinautolu kotoa ʻe ʻi aí ke tokoni ʻi hono tali ʻo e ngaahi fehuʻi moʻoní pea mo ʻomi ha ngaahi tali fakalaumālie.

Ko ha ngaahi sīpinga kehe ʻeni ʻo e meʻa te tau lava ʻo ako ʻi he Sāpate ʻuluakí ke tokoni mai ʻi hono fakatupulaki ʻetau tuí mo ʻetau angatonu fakafoʻituituí:

  • Fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakavá.

  • Fakafeʻungaʻi ke maʻu ha lekomeni temipale pea moihū ʻi he temipalé.

  • Fakafeʻungaʻi ke ʻiloʻi, pea mo muimui ʻi he ivi fakalotoa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko hono akoʻi mo taukaveʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Kau ʻi he lotu loto fakamātoato fakafoʻituitui mo fakafāmili.

  • Fakahoko ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

  • Fakahoko ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e moʻui fakapotopotó.

Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí mo e ʻApí

Ko e taimi ne u kei hoko ai ko ha fefine kei talavou ʻi he Fineʻofá, naʻa mau fakahoko ha kalasi ako-fakafaʻē tuʻo taha ʻi he māhina. Neongo naʻá ku maʻu ha faʻē lelei mo poto, ka naʻá ku kei ako pē mei heʻeku kau faiako ʻi he Fineʻofá ʻi he founga ke u hoko ai ko ha faʻē lelei angé pea mo fakaleleiʻi hoku ʻapí. Naʻa mau ako ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mo ha ngaahi pōtoʻi tauhi ʻapi, naʻa mau ako ki ha founga ke te hoko ai ko ha mātuʻa lelei ange, pea naʻa mau ako ki ha founga ʻe fakamālohia ai ʻemau nofomalí.

ʻOku faʻa ʻeke mai ʻe he ngaahi faʻē kei talavoú pe ʻe lava ke tau toe fakahoko ʻa e ako fakafaʻeé ʻi he Fineʻofá. Ko ʻeku talí ko e ʻio. Te tau lava ʻo ako ke pukepuke, tanumaki, pea mo maluʻi hotau ngaahi fāmilí ʻi he Sāpate ʻuluaki ʻo e māhiná.

Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻo e meʻa te tau lava ʻo ako ʻi he Sāpate ʻuluaki ʻo e māhiná ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono fakamālohia hotau ngaahi fāmilí mo e ʻapí:

  • Maʻu ha mahino pea taukaveʻi e ngaahi fatongia fakalangi ʻo fafiné.

  • Puke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

  • Ko hono faʻu ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá.

  • Pukepuke ʻo e nofomali ʻoku mālohí.

  • Maʻu mo hono ohi hake ʻo e fānaú.

  • Fakahaaʻi ʻo e ʻofá ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí pea lehilehiʻi kinautolú.

  • Ko hono tali ʻo e fatongia ke teuteuʻi ha toʻu tangata angatonu ʻo e Siasí ʻoku nau kei tupu haké.

  • Ko hono ʻiloʻi, moʻui ʻaki pea mo taukaveʻi ʻo e tokāteline ʻo e fāmilí.

  • Ko e fekumi ki he kau mēmipa hotau fāmili kuo pekiá pea mo hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé maʻanautolú.

Ko Hono Kumi mo Tokoniʻi ʻo Kinautolu ʻOku Faingataʻaʻiá

Ko e ngaahi lēsoni ʻo e Sāpate ʻuluakí ko ha faingamālie ia kiate kitautolu ke tau fefakamālohia ʻaki ai pea mo maʻu ha tali ki he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku foua ʻe he kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻi ha faʻahinga taimi pē ha ngaahi faingataʻa mo ha ngaahi meʻa taʻe fakafiemālie. Naʻe ui ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e Fineʻofa ʻi he uōtí taki taha ko ha “haʻofanga ʻo ha kau fafine.” Naʻá ne pehē:

“ ʻE tuʻu ʻa e fefine taki taha, neongo pe ko e fē ʻa e feituʻu ʻokú ne tuʻu ai ʻi he haʻofangá pea lava ke ne vakai ki hono ongo tafaʻakí pea te ne ongoʻi ʻa e foki mai ʻa e ueʻi ko ia ʻa e laumālié ʻi heʻene mafao atu hono nima manavaʻofá kiate kinautolu ʻi hono ongo tafaʻakí. …

“… Te ke ngāue maʻa hoʻomou kautahá, mo hoʻomou kaveinga ngāué—ʻa e Fineʻofá—ʻa e siakale maʻongoʻonga ʻo e feohi fakatokouá ni. ʻE fakalato mo hoʻomou ngaahi fie maʻu kotoa pē, ʻi he moʻuí ni pea ʻi ʻītaniti; pea ʻe fakangaloʻi hoʻomou ngaahi taʻetokanga kotoa pē; ʻe fakatonutonu hoʻomou ngaahi ngāue kovi kotoa pē. ʻE lava ke hoko kotoa ʻeni kiate kimoutolu, mo vave, ʻo kapau te mou līʻoa ʻa kimoutolu ki he Fineʻofá.”1

Ko e meʻa kuó u ʻiló, ko e Fineʻofa kotoa pē ʻi he ngaahi uōtí taki taha ʻoku nau lava ke fefoakiʻaki ʻa e faʻahinga poupou ko ē ʻoku fie maʻú. Kapau te tau fekumi mo maʻu ʻa e tokoni ʻa e Laumālie Māʻonʻoní, ʻe lava ke maʻu ʻa e tali kotoa pē ʻi he kulupu takitaha ʻo e houʻeiki fafiné.

ʻOku ʻatautolu ʻa e fatongia ke foaki ha tokoni—ke tokoniʻi ʻa e masivá, mahamahakí, veiveiuá, taʻe ʻiló, pea mo ia kotoa pē ʻoku fakatuta ki he fiefia mo e fakalakalaka ʻa ha fefine. ʻOku femoʻuekina maʻu pē ʻa e Fineʻofá ʻi hono fai ha tokoni ki he kakai kehé.

ʻOku tau ʻiloʻi, koeʻuhí ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní, ʻoku tau fehangahangai fakafoʻituitui mo fakafāmili ai mo ha ngaahi palopalema faingataʻa lahi. ʻOku kau ʻi he ngaahi palopalema ko ʻení ʻa e ngaohikoviá, maʻu ʻe he faitoʻo kona tapú, tuʻutuʻukehé, fakamoʻuá, talangataʻá, ʻikai maʻu ha ngāué, movete ʻa e fāmilí, mahamahakí, fakatangá, masivá, pea mo e fekainakí. ʻOku ongo meimei tatau ʻeni mo e meʻa ko ia naʻe kikiteʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻi he 2 Tīmote 3:1–7, 13. Neongo ia, ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau ilifia. ʻOku tau maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe toe ʻomi foki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá hono founga fakaleleiʻí:

“Ka ke tuʻu maʻu pē ʻa koe ʻi he ngaahi meʻa ʻa ia kuo akonekina ai koe, pea kuó ke ʻilo pau ki aí, ʻo ke ʻilo ʻa ia kuó ke maʻu ia mei aí;

“Koeʻuhí, ʻoku talu hoʻo kei siʻi, naʻá ke ʻilo ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoni, ʻa ia ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻuí ʻi he tui ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsuú.

“ ʻOku foaki mai ʻa e [Tohi Tapu] kotoa pē ʻi he fakamānava ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonakí, mo e valokí, mo e fakatonutonú, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoní” (2 Tīmote 3:14–16).

ʻE lava ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá he Sāpate ʻuluakí ʻo fakafekauʻaki tonu ki heʻete moʻuí ʻa e ngāue ʻa e Fineʻofá. ʻE lava ke nofotaha pē ʻi he ngaahi ngāue ʻofá ke hoko ko ha fakaleleiʻanga ʻo e ngaahi fie maʻu pau ʻa e uōtí pe koló. Te ne lava ʻo akoʻi ʻa e houʻeiki fafiné ke nau hoko ko ha kau faiako ʻaʻahi ʻoku nau tokoniʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e kakai kehé ʻi he taimi te nau ʻilo ai kinautolú. Pea kapau ʻoku taau, te ne lava ʻo vahe ha ngaahi ngāūe ki hono tokoniʻi ha kakai pau ʻoku nau fie maʻu tokoni.

Fakaʻaongaʻi ʻo e Sāpate ʻUluakí

ʻOku ou tui ko e taimi ʻe fekumi ai ʻa e kau taki ʻo e Fineʻofá ke maʻu ha tokoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe ueʻi fakalaumālie kinautolu ʻi he meʻa ke ako mo akoʻi ʻi he lolotonga ʻo e houalotu ʻa e Fineʻofá he Sāpate ʻuluakí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe kei laka pē ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he funga ʻo māmaní pea ʻe tupulekina ʻi ha konga lahi koeʻuhí he ʻe fakahoko ʻe he kakai fefine lelei ʻo e Siasí ʻa e meʻa kotoa pē te nau lavá ke ʻuluaki paotoloaki ai ʻa e ngāue ko iá ʻi honau ngaahi ʻapí mo honau ngaahi fāmilí pea toki hoko ki he ngaahi kulupu kehe ʻo honau ngaahi kaungāmeʻá mo honau ngaahi mahení.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Boyd K. Packer, “Ko e Siakale ʻo e Kakai Fefine,” Tūhulu, ʻEpeleli 1981, 280.

1 Fakatupulaki ʻo e Tuí mo e Angatonu Fakafoʻituituí. ʻOku ʻomi ʻe he lēsoni ʻo e Sāpate ʻuluakí ha faingamālie ke tau tafoki ai ki he folofolá ke maʻu ai e ngaahi tokāteline ko ia te nau tokoni ke tau matuʻuaki ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.

2 Ko Hono Fakamālohia ʻo e Ngaahi Fāmilí mo e ʻApí. Te tau lava ʻi he Sāpate ʻuluaki ʻo e māhiná ke ako e founga te tau lava ai ʻo pukepuke, tanumaki, mo maluʻi ʻa e ngaahi fāmilí.

3 Fekumi Kiate Kinautolu ʻOku Faingataʻaʻiá. ʻOku ʻatautolu ʻa e fatongia ke foaki ha tokoni—ke tokoniʻi ʻa e masivá, mahamahakí, veiveiuá, taʻe ʻiló, pea mo ia kotoa pē ʻoku fakatuta ki he fiefia mo e fakalakalaka ʻa ha fefine.

Tā fakatātaá naʻe fai ʻe ROBERT CASEY; laʻitā ʻo Sisitā Beck naʻe fai ʻe he Busath Photography

Ngaahi tā ʻo Sisitā Thompson mo Sisitā Allred naʻe fai ʻe he Busath Photography; tā fakatātaaʻi ʻo e ʻata ʻo e fāmilí ʻe Christina Smith

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻe Craig Dimond