Talafaasolopito o le Ekalesia
31 O Filo Motumotu o le Olaga


“O Filo Motumotu o le Olaga,” mataupu 31 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846-1893 (2020)

Mataupu 31: “O Filo Motumotu o le Olaga”

Mataupu 31

O Filo Motumotu o le Olaga

Ata
Alii o ofuina toniga tusitusi o le falepuipui

I se aso malulu ia Ianuari 1879, na saofai ai Ovando Hollister i se nofoa i le ofisa o Ioane Teila. O Ovando o se ao lafoga i le Teritori o Iuta, lea na tusia i nisi taimi ni tusiga mo se nusipepa i setete i sasae. Ina ua mavae le faaiuga a le Faamasinoga Maualuga a le Iunaite Setete i le moliaga o George Reynolds, na mananao le nusipepa ia Ovando ia iloa lagona o Ioane, ma aposetolo sinia o le Ekalesia, i le faaiuga.

Sa le masani ona faatagaina e Ioane ni faatalanoaga ma tusitala, ae ona o se sui o le malo o loo fesili, na ia lagona ai le tatau ona faailoa atu ona lagona i le saolotoga faalelotu ma le faaiuga a le Faamasinoga Maualuga. “E leai se aoga o faatuatuaga faalelotu sei vagana ua faatagaina i tatou e faatinoina,” na ia tau atu ai ia Ovando. Na le amiotonu le faaiuga a le faamasinoga, na ia faamatala atu ai, aua na ia taofia le aia tatau a le Au Paia e faatino ai o latou talitonuga. “Ou te le talitonu e i ai se aia tatau a le Faamasinoga Maualuga a le Iunaite Setete po o le Konekeresi o le Iunaite Setete e faalavelave ai i ou manatu faalelotu,” na ia saunoa atu ai.

Pe aoga le faaauau pea ona faatinoina le faaipoipoga faaautaunonofo, na fesili atu ai Ovando, pe afai e i ai pea le tetee mai le malo?

“Ou te faapea atu ma le faaaloalo lava e le o matou le vaega lea e faatupu faalavelave,” na saunoa atu ai Ioane. Na ia talitonu e puipuia e le Tulafono a le Iunaite Setete le aia tatau a le Au Paia e faatino le faaipoipoga faaautaunonofo. E ala i le pasia o se tulafono e le aloaia, na manatu ai Ioane, na fatu ai e le Konekeresi soo se mea lava e faatele ai le va o le Ekalesia ma le atunuu. “Ua i ai nei se fesili pe matou te usiusitai i le Atua po o le tagata,” na ia saunoa ai.

“Pe le mafai ea ona outou le taofia loa le faaautaunonofo,” na fesili atu ai Ovando, “i le mafuaaga faapea e leai lava se foliga o le suia o le manatu ma le tulafono a le atunuu e faasaga i ai?” Na le manatu o ia o le a umi ona i ai le Ekalesia pe a faaauau pea ona tetee i le tulafono lea e tetee i le autaunonofo.

“Matou te tuu atu lena mea i le Atua,” na saunoa ai Ioane. “O Lana pisinisi o le tausia o Lana Au Paia.”1


I lena tautotogo, i le Aoga a Polika Iaga, na amata ai e Suzie Young le aoga i aso taitasi i le afa o le valu i le taeao. Na feiloai tamaitai aoga i se fale fogafale lua i le Center Street i Provo. Na amata mai i tamaiti talavou i tamaitai ma alii tai luasefulu tausaga. O le tele o i latou na le masani i aoga e faia i aso taitasi ma amata sao i le taimi. Ae na finau pea le Puleaoga o Karl Maeser i le vave mai.2

Na fiafia Suzie i le aoga. O se tasi o lana vasega, o James Talmage, o se tagata faimalaga mai Egelani talu ai nei e fiafia i le saienisi. O le isi, o Joseph Tanner, na galue i le fale gaosi vulu i Provo ma na tauanauina le Pule o Maeser ia amata ni vasega i le afiafi mo tagata galulue i le falegaosi oloa.3 O le peresitene o le falegaosi vulu, o Abraham Smoot, na taitai i le aufono o faatonu o le aoga. O lona afafine o Anna Christina na faiaoga i tamaiti aoga laiti i se vaega o le aso ao faaauau lana ia lava aoga. Na auai foi lona tuagane laitiiti o Reed, ao saunia mo se tomai i pisinisi.4

Na faafaileleina e le Pule o Maeser le fiafia o ana tamaiti aoga mo le talalelei ma le aoaoina. Na tau atu e Polika Iaga ia te ia ia faia le Tusi Paia, le Tusi a Mamona, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma tusi lesona faavae i le aoga. Na ave e tamaiti aoga ni kosi i aoaoga faavae o le talalelei faatasi ma mataupu masani faaleaoaoga. O aoauli o Aso Lulu taitasi, e valaaulia faatasi ai e le Pule o Maeser tamaiti aoga mo se faigalotu. A maea se tatalo, latou te tuuina atu molimau ma faasoa atu mea na latou aoaoina i le vasega.5

E pei ona ia faia i tausaga na muamua atu ao faiaoga i le aiga o Iaga i le Aai o Sate Leki, ma uunaia e le Pule o Maeser Suzie e atiae lona tomai. Na ia uuunaia o ia e tusitusi ma faamanatu ia te ia lana sini mo se tulaga maualuga i lana galuega. Na ia talitonuina foi o ia e fesoasoani e tusia tala aloaia o faigalotu.

Ona o Iuta na i ai nao ni nai faiaoga ua aoaoina, na masani ona faaaoga e le Pule o Maeser faiaoga mai ana tamaiti aoga e matutua atu. I se tasi aso, ao savavali atu i le fale i le tuua o le aoga faatasi ma Suzie ma lona tina, o Lucy, na ia tu faafuasei i le moa o le auala.

“Pe lava le malamalama o le Susuga ia Suzie e aoao ai ni lesona?” na ia fesili atu ai.

“Ae a na te mafaia,” na tali atu ai Lucy. “Sa ia tuuina atu lesona talu ona sefulufa ona tausaga.”

“Sei ou mafaufau i ai,” na saunoa atu ai le pule.

I totonu o ni nai aso, na amata ai e Suzie ona faatulaga le matagaluega o musika i le aoga i lalo o le taitaiga a le Pule o Maeser. Ona e leai se piano a le aoga, na ia faatauina se piano e mafai ona faaaoga e ia ma ana tamaiti aoga. O le taimi lava na ia maua ai se potu aoga, na fesoasoani ai James Talmage ia te ia e faatulaga itula e aoao ai, taimi e fai ai faataitaiga mo konaseti, ma lesona taitasi mo ana tamaiti aoga. Ua ia faaaluina le tele o lona taimi o se faiaoga musika.6

E ui i le olioli tele o Suzie i le aoga, na ia tauivi pea i le taulimaina o lana faaipoipoga na tatala. O lana tama tama, o Bailey, sa i ai faatasi ma ia i Provo, ae na auina atu e lana tane talu ai lana tama teine, o Leah, e nonofo ma lona [tane] aiga i Bear Lake, e silia ma le 150 maila i matu. Na popole Suzie na ia faia se leaga i lona olaga, ma na ia mafaufau pe ua ia faaleagaina ona avanoa mo le fiafia.

Talu ai nei, e ui i lea, na amata ai ona la fetusiai ma Jacob Gates, o se uo mai St. George lea sa auauna atu i se misiona i Hawaii. I le taimi muamua o a la tusi na o ni tusi lava o se faauoga, ae ua amata ona sili atu le mafana o a la talanoaga ma le isi. Na faasoa atu e Suzie ona faanoanoaga i lana faaipoipoga muamua, lona olioli i le aoga, ma lona naunau ia faia e sili atu i lona olaga nai lo le faiaoga i vasega musika.

“Leai, Jake, o le a le avea au ma se faiaoga i lou olaga atoa,” na ia tau atu ia te ia i se tasi tusi. “Ou te faamoemoe e avea ma se tusitala i se aso. Pe a lava lo’u aoaoina.”

Ina ua uma le kuata, na fuafua loa Suzie e alu i Hawaii faatasi ma Zina Young, o se tasi o ava a lona tama ua maliu na ia taua o le “isi ona tina,” e asiasi i Aualofa. Na ia faamoemoe e vaai ia Jacob ao i ai iina. E ui lava na ia fefe ua ia misia lona avanoa i le olaga, sa ia faatuatua o loo alofa mai pea le Tama Faalelagi ia te ia.

“E lelei le Atua,” na tusi atu ai Suzie ia Jacob, “ma o le a Ia fesoasoani mai ia te au e foia faafitauli ua tuanai ae faataunuu ou faamoemoega i le olaga.” .7


I le mavae ai o se tietiega i le nofoaafi mo le fa aso, na taunuu ai George Reynolds i le falepuipui o le setete o Nebraska, pe a ma le iva selau maila i sasae o le Aai o Sate Leki, e tuli lana lua tausaga i le falepuipui mo le faia o ava e tele. I totonu, na aveese ai e leoleo ana meatotino, e aofia ai ona lavalava ma ofu malumalu. Ina ua uma ona ia taele, na latou oti lona lauulu faapupuu ma sele ese lana ava.

Na tuu atu ia te ia se sela ma tuuina atu i ai se ofutino malo, se pea seevae, se ipu faiau, ma se toniga o le falepuipui tusitusi lanu-moana-ma-paepae. E faatolu i le aso, e savavali atu ai Reynolds ma isi pagota i le filemu i le laulau meaai, lea na te maua ai lana meaai ona toe foi atu lea i lona sela e ai ai na o ia. I le mavae ai o ni nai aso, na toe faafoi atu e leoleo o le falepuipui ona ofu, ma na ia lagona le loto faafetai ua faaaloalogia ona talitonuga faalelotu i sia vaega itiiti.

Mo le sefulu itula i le aso, ono aso i se vaiaso, sa galue ai Reynolds o se teutusi i le fale suisui o le falepuipui. I Aso Sa, na ia auai i se sauniga faalelotu puupuu na faia mo pagota. E faatasi i le lua vaiaso, o tulafono a le falepuipui na faatagaina o ia e tusi i ana ava, o Mary Ann ma Amelia. Na ia tau atu ia i laua ia tusi mai i le tele la te mafaia ae ia manatua o a la tusi o le a tatalaina ma faitauina ae lei auina atu ia te ia.8

I le mavae ai o le masina, na ave atu ai Renolo i le falepuipui faateritori i totonu o Iuta, o se siitaga na galueaiina e Siaosi Q. Kanona i Uosigitone, DC.9

I Ogden, na faafeiloaia e le aiga o Reynolds o ia ao fesuiai ana nofoaafi ma ulu atu loa i le nofoaafi mo le Aai o Sate Leki. Na le iloa o ia e lana fanau laiti e aunoa ma lana ava.

“Ia mautinoa o loo i ai le tele o nofoaga e sili atu le leaga i le lalolagi nai lo totonu o le falepuipui mo ou manatu,” na tusi atu ai Reynolds i lona aiga. “E le mafai ona ia aveesea le filemu lea e mau i lou loto.” .10


O lena taumafanafana, i le Iunaite Setete i saute, na talai atu ai Rudger Clawson e luasefulu-lua tausaga ma lana soa talai, o Iosefa Standing, i se eria maotua i le setete o Georgia. O Rudger, na failautusi muamua i le ofisa o Polika Iaga, o se faifeautalai fou lava. O Iosefa e luasefulu-fa tausaga, i se isi itu, ua maea lana misiona e tasi ma ua pule faamalumalu nei i paranesi o le Ekalesia i le eria.11

O le vaega na la galulue ai na faaleagaina e le Taua o le Lotoifale o Amerika, ma na masalosalo le tele o tagata iina i tagata mai fafo. Talu mai le iuga o le faamasinoga o George Raynolds, na sili atu le agaleaga o tagata o le vaega lea i le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na faasalalau e le au faifeau ma nusipepa tala le moni e uiga i faifeautalai, ma na osofaia e le aufaatupu faalavelave fale o tagata na latou masalosalo na tausia faifeautalai “Mamona”.

Na fefe lava Iosefa nei maua e se aufaatupu faalavelave, i le iloaina o nisi taimi latou te saisaia a latou pagota i se laau ma sasaina i latou. Na ia tau atu ia Rudger e sili atu lona oti nai lo le sasaina.12

O le taeao o le aso 21 o Iulai, 1879, na vaaia ai e Rudger ma Iosefa se tasene o tamaloloa i o la luma atu i le auala. O le toatolu o tamaloloa na tietie i solofanua, ao isi na savavali. Na tauaveina e tamaloloa taitasi se fana ma se uatogi. Na faatali faifeautalai ao tilotilo atu tamaloloa ia i laua ma le le leoa. Ona faafuasei lava lea, ona tatogi ese e tamaloloa a latou pulou ma osofaia faifeautalai. “O oulua o a matou pagota,” na ee atu ai se tasi o tamaloa.

“Afai e i ai sa outou pepa faamaonia e molia ai, ma te fia vaai i ai,” na fai atu ai Iosefa. Na leotele ma manino lona leo, ae na ia foliga fefe.

“E tetee le Iunaite Setete o Amerika ia te oulua,” na fai atu ai le tasi tamaloa. “E leai se tulafono i Georgia mo Mamona.”

Na tase’i a latou fana, ma taitai atu e le aufaatupu faalavelave faifeautalai i le togavao o lata ane. Na taumafai Iosefa e talanoa atu i lo latou taitai. “E leai so ma faamoemoe e nonofo i lenei vaega o le setete,” na ia fai atu ai. “Ma te talai atu le mea ma te talitonu o le upumoni ma tuua tagata e taliaina pe leai.”

Sa leai se aoga o ana upu. Na vave lava ona vaelua le aufaatupu faalavelave, ma na ave e isi tamaloloa Rudger ma Joseph i se nofoaga e latalata i se vaipuna o vai manino.

“Ou te manao ia te oulua alii ia malamalama o au o le kapeteni o lenei vaega,” na fai ane ai se alii e matua atu. “Afai matou te toe maua oulua i lenei vaega o le nuu, o le a matou sisi oulua i le ua e pei o ni maile.”

Mo le pe a ma le luasefulu minute, na faalogo ai faifeautalai ao tuuaia i laua e tamaloloa mo le o mai i Georgia e aveese atu a latou ava ma afafine i Iuta. O le tele o tala fatu i Saute e uiga i faifeautalai na faavae tele lava i manatu sese e uiga i faaipoipoga faaautaunonofo na o nisi alii na lagonaina le faamamaluina e puipuia tamaitai i o latou aiga i soo se tulaga lava e manaomia.

Na faaiu le talanoaga ina ua taunuu mai le toatolu tietie solofanua i le vaipuna. “Mulimuli mai ia i matou,” na fai atu ai le tamaloa ma se fana.

Na oso i luga Iosefa. Pe o le a latou sasaina o ia? Na tuu e se tasi o le aufaatupu faalavelave lana fana i se ogalaau, ma na sei mai e Iosefa.

“Tuu i lalo tou fana!” na ia ee atu ai i le aufaatupu faalavelave.

Na tu i luga se tamaloa i le ituagavale o Iosefa ma fana o ia i foliga. Na tu sasao Iosefa mo se minute, ona taamilomilo lea, ma pau i le eleele o le togavao. Na pusa i luga faataamilo ia te ia le asu ma le pefu.

Na tusi atu se limatusi o le taitai ia Rudger. “Fana le alii lena!” na ia ee atu ai. Na tilotilo faataamilo Rudger ia te ia. O alii taitasi ma se fana na faaata atu i lona ulu.

“Fana,” na fai atu ai Rudger, ao piilima ona lima. Na pupula ona mata, ae na foliga pogisa mai le lalolagi.

“Aua le fanaina,” na valaau atu ai le taitai o le aufaatupu faalavelave, ua sui lona mafaufau. Na tuu i lalo e isi alii a latou fana, ma na punou ifo i lalo Rudger i tafatafa o lana soa. Na taoto taliaga Iosefa. Na i ai se manua lapoa mai le fana i lona muaulu.

“Pe le matautia ea lona fanaina o ia lava?” na fai atu ai se isi o le aufaatupu faalavelave.

O le mea na tupu o le fasioti tagata, e le o se pule i le ola, na iloa lava e Rudger. Ae le mafai ona ia tetee atu i le tamaloa. “Ioe, e matautia,” na ia tali atu ai. “E tatau ona tatou saili mo se fesoasoani.” E leai se tasi i le aufaatupu faalavelave na minoi, ma na popole Rudger. “E tatau ona outou o atu, pe toute auina atu au,” na ia finau atu ai.

“Alu oe e aumai se fesoasoani,” na fai atu ai se tamaloa ia te ia.13


I le Aso Sa, 3 o Aokuso, na tilotilo atu ai Ioane Teila i le sefulu afe o foliga faanoanoa mai le pulelaa o le tapeneko i le Aai o Sate Leki. I ona tua atu na ufi i ie uli nofoa ma teuteuiina i teu fugalaau. O alii ua faauuina i le perisitua na saofafai faatasi o ni korama ao isi Au Paia na faatumuina nofoa na totoe i le fola ma nofoa i luga ae. I talaane o le pulelaa, e iloa lelei atu e le faalapotopotoga, na i ai le pusa maliu o Iosefa Standing, na teuteuina i fugalaau.14

Ina ua faasaoloto o ia e le aufaatupu faalavelave, na maua e Rudger se fesoasoani mai se uo na nofo lata ane ma auina atu ai se uaealesi i le Aai o Sate Leki e lipoti ai le fasiotiga o Iosefa. Ona ia toe foi atu ai lea i le nofoaga o le fasiotiga faatasi ma se fomai e aumai le tino o lana soa, lea na leiloa ni foliga i nisi pulufana ina ua ia aluese. I se vaiaso ma le afa mulimuli ane, na aumai ai e Rudger le tino i Iuta i se nofoaafi i totonu o se pusa uamea mamafa. Na vave lava ona salalau atu le talafou i le fasiotiga i itu uma o le teritori.15

Na lagona e Ioane le feita ma le faanoanoa o le Au Paia. Ae na ia talitonu e tatau ona latou lagona le mitamita ma le faanoanoa foi. Na maliu Iosefa i le amiotonu i le galuega o Siona. O lona fasiotiga o le a le taofia ai le galuega a le Atua mai le agai atu i luma.16 O le a faaauau e le Au Paia ona fausia malumalu, auina atu faifeautalai i le lalolagi atoa, ma faalautele tuaoi o Siona.

I lalo o le taitaiga a Polika Iaga, na faatuina ai e le Au Paia le faitau selau o nuu i le Iunaite Setete i sisifo, ma salalau i fafo atu o Iuta i Nevata tuaoi, Uaiomi, Niu Mekisiko, ma Aitaho. I le taimi o le tausaga mulimuli o lona soifua, na auina atu ai e Polika le lua selau tagata fou e nonofo i autafa o le Vaitafe o le Little Colorado i Arisona i matusasae.

Talu ai nei foi, i le valaauga o Ioane Teila, na faatasi atu ai le fitusefulu tagata liliu mai le Iunaite Setete i saute i le Au Paia i Scandivanian ia nofoia se taulaga e taua o Manassa i le setete tuaoi o Colorado. I Iuta i sautesisifo, na sopoia ai e le vaega tele o le Au Paia ia vanu loloto o le fanua ina ia faia ni fale i autafa o le Vaitafe o San Juan.17

Na iloa e Ioane o mataupu faavae o le upumoni o le a faaauau ona faatumuina le lalolagi, e ui lava i lima eleelea o taumafai e taia i latou i lalo. “E mafai ona taumafai tagata e faoa a tatou meatotino, e mafai ona latou taumafai e fasiotia i tatou e pei lava ona faia e tagata i isi lava taimi,” na ia folafola atu ai, “ae i le suafa o le Atua o Isaraelu, o le a agai pea i luma Siona ma fua mai.”18


Na agi atu le matagi i maumaga taro ao tietie atu Zina ma Suzie Young i se taavale toso i luga o mauga maualuluga o loo vavae ai le motu o Oahu. O loo malaga atu Zina ma Suzie mai Honolulu i Laie, le nofoaga o le faapotopotoina mo le Au Paia i Hawaii. O le auala i lalo i le isi itu o mauga na tifato ma na faatuina se aiuamea i autafa e taofia tagata malaga mai le pauu i lalo. Ma na manaomia le fesoasoani a ni alii se toalua i le tosoina o se maea malosi e taofiofia ai le taavale ao agai ifo i vanu lanumeamata i lalo.19

Ua tulaga lelei nei le Ekalesia i atumotu o Hawaii, ma toeitiiti lava tasi i tagata e sefululua Hawaii o se Au Paia o Aso e Gata Ai.20 Ina ua taunuu atu Zina ma Zusie i Laie, na faafeiloai i laua e le Au Paia i se fu’a, musika, ma siva. Na latou faafeiloai a latou malo i se taumafataga faafeiloai ma usuina se pese na latou tusia faapitoa lava mo le malaga.

Ao ia taumafai e nofo mo se lua masina, na feiloai Zina i le Au Paia o e na, pei o ia, o ni paionia ulu-sina. Faatasi ma i latou na i ai le peresitene o le Aualofa o Mary Kapo, le tuafafine faatulafono o Jonathan Napela, le faifeautalai faamaoni Hawaii ma le taitai o le Ekalesia. I le amataga o lena taumafanafana, na maliu ai Napela i Molokai, na mausali i lana molimau, e na o le lua vaiaso ae lei maliu lona faletua, o Kitty.21

Na fiafia Zina i lona taimi faatasi ma le Au Paia Hawaii. Na feiloai soo o ia ma Suzie i le Aualofa ma tamaitai talavou. I la latou feiloaiga muamua, na aumai ai e uso Hawaii se meleni, se tamai ato o umala, se kukama, ni fuamoa, se i’a, ma se kapisi. “Faapea au o le foai e mo tagata matitiva,” na tusi ai e Zina i lana api talaaga, “ae o ni faailoga o le faauo mo i maua.”22

I se tasi afiafi, na faapotopoto ai le Au Paia i se aiga e faalogo ia Iakopo Gates, le uo faifeautalai a Zusie, o taina le “Lou Tama,” i se okeni na aumaia e Zina mo le Au Paia i Laie. Ao ia faalogo atu i tagata Hawaii o pepese, na ia mafaufau i lana uo o Eliza Snow, na tusia le viiga i Navu i le tele o tausaga ua mavae. Na aoao mai le viiga e uiga i Matua Faalelagi ma isi upumoni na aoao muamua e Zina mai le perofeta o Iosefa Samita. O lea ua usuina le viiga i se vaega o le lalolagi e matuai ese lava.23

E tolu aso mulimuli ane, na malaga faatasi atu ai Suzie ma Iakopo i luga o le vanu. Na tusi atu e Suzie se tusi alofa puupuu ia Iakopo i le lua vaiaso talu ai ao ia malaga ese mai Laie, i le galuega faafaifeautalai.

“O loo ou mafaufau nei ia te oe, mamao ese i luga o mauga,” na ia tusi atu ai. “Pe o e moomoo ea e pei o au, faapea e le faia galuega i lenei aso, ina ia mafai ona ta talanoa i le lumanai ma faaleo i ni ala se afe mea o loo i o ta mafaufau?”24

Ao faamasani Suzie ma Iakopo, na fuafua Zina e faamanatu le lua tausaga o le maliu o Polika Iaga faatasi ma le Au Paia Hawaii. I le aso 29 o Aokuso, na faailoga ai e tagata o le Ekalesia i Laie atoa le lua tausaga faatasi ma ia ma Suzie. Na teuteu e alii ma tamaitai talavou le falelotu ao uso o le Aualofa na faatauina povi mo le taumafataga ae o isi tagata o le Au Paia na eliina se pu e faavela ai povi.

Na faafetai Zina ia latou taumafaiga. Ua latou faamamaluina e le gata o lona toalua ua mavae, na ia lagonaina, ae faapena foi mataupu faavae na ia galue e faamautuina i totonu o le Au Paia.

O le Aso Sa na sosoo ai, na fesoasoani ai Zina e faatulaga se Aualofa fou faatasi ma ni tagata e tolusefulu. Na la malaga ese i le aso na sosoo ai. Ao amata ona mamao atu le la faigamalaga mai le motu, na fesili atu Zina ia Suzie pe ua fiafia e toe foi atu i le fale. Na tele mea na mafaufau i ai Suzie. Na naunau o ia e toe vaai i lana fanau, ae na ia naunau foi ia faatasi ma le alii ua ia faamoemoe nei e faaipoipo i ai.

“Maimau pe ana mafai ona ou tuuina au i totonu o se teutusi ma auina atu ia te oe,” na ia tusi atu ai ia Jacob i le taimi o le malaga. “E le o mafai ona ou vaai atu ia te oe, ma pau le mea e mafai ona ou faia o le nofo ma miti ma miti i aso fiafia ua tuanai ma le lumanai faamanuiaina.”25


Na nofo Meliton Trejo i Arisona i saute ina ua ia maua se valaauga mai ia Peresitene Teila e auauna atu i se misiona i le Aai o Mekisiko. Ua ova ma le tolu tausaga talu ona faamavae atu Meliton i faifeautalai muamua na agai atu i Mekisiko. Ao latou i ai i la latou malaga, na tufa atu e faifeautalai le fia selau o kopi o fuaitau o le faaliliuga a Meliton o le Tusi a Mamona. Na vave ona maua e taitai o le Ekalesia tusi mai tagata faitau o le Trozos selectos ma fesili mai no nisi faifeautalai.

Na faamaonia e Meliton o ia lava e ala i lana galuega i le faaliliuga, ma ua ia saunia nei e faatasi atu ma James Stewart ma le aposetolo fou o Mose Thatcher i le malaga i le aai o Mekisiko.

Na feiloai faifeautalai e toatolu ia Novema i New Orleans, lea na latou malaga atu ai i se vaa sitima i Veracruz. Mai iina, na latou malaga atu ai i le Aai o Mekisiko i le nofoaafi.26 O le aso talu ona latou taunuu, na latou feiloai ai i lo latou faletalimalo ma Plotino Rhodakanaty, o se taitai o se vaega o le pe a ma le luasefulu tagata talitonu i le Aai o Mekisiko. O Plotino, o se tagatanuu o Kuliki, na faafeiloaia i latou ma le agalelei. O ana tusi ia Peresitene Teila na faatonuina ai ma tauanauina ai aposetolo e auina mai ni faifeautalai i le aai.27 Ao faatalitali Plotino mo i latou, na ia amataina faatasi ma isi tagata liliu mai e lei papatisoina se nusipepa e uiga i le talalelei toefuataiina na taua La voz del desierto (O le leo o le toafa).28

Mulimuli ane i lena vaiaso, na o atu ai faifeautalai i se toga olive filemu i fafo atu o le aai, ma na papatiso ai e Mose Plotino ma lana uo o Silviano Arteaga i se vaitaele mafanafana, e tafe mai i ai le vaipuna. “Na fiafia mai le natura atoa na siomia ai i matou, ma oute talitonu ua olioli agelu i luga,” na tusi ai e Mose i lana api talaaga.29

I totonu o ni nai aso, na papatiso ai e Meliton nisi tagata se toaono. Na faatulaga e faifeautalai se paranesi ma amata ona faia sauniga i le fale o Plotino. Na latou aoaoina i latou lava i le talalelei ma auauna atu i e mamai. Na valaaulia e Mose Plotino e auauna o se peresitene o le paranesi, ae o Silviano ma le isi tagata na liliu mai talu ai nei, o Jose Ybarola, o ni fesoasoani.

I le mavae ai o fuafuaga ma le faaeteete ma le tatalo, na filifili ai faifeautalai e faaliliu le Leo o le Lapataiga a Pale Palate ma isi tamaitusi a le Ekalesia. O le auai i le Ekalesia i nisi taimi na manaomia ai le ositaulaga, e pei ona iloa e Plotino ina ua leai sana galuega o se faiaoga mo le musu e teena lana lotu fou. Ae na faatupulaia le tamai paranesi, ma na lagona e faifeautalai ma tagata liliu mai o loo latou auai i se mea e ofoofogia.

Na faauma e Meliton, James, ma Plotino le faaliliuga o le Leo o le Lapataiga i le aso 8 o Ianuari, 1880. I ni nai aso mulimuli ane, na tusi atu ai Mose ia Peresitene Teila, ma lipoti atu le alualu i luma o le misiona.

“O le a matou faaavanoaina i matou lava i soo se taimi e puipuia ai le malamalama aoga ma i le taimi foi lea ia faia mea uma matou te mafaia e faalautele ai le malamalama o upumoni o le talalelei,” sa ia faamautinoa atu ai. “Ma matou te talitonu o le a faaauau e le Alii ona fesoasoani ia i matou.”30