Konifelenisi Lahi
Toe Falala Pē
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Toe Falala Pē

ʻOku ʻomi ʻe he falala ki he ʻOtuá mo ʻetau fefalalaʻakí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí.

ʻI heʻeku kei siʻisiʻi ʻaupitó, ne u fakakaukau ʻi ha kiʻi taimi ke u hola mei ʻapi. ʻI he fakakaukau fakatamasiʻí, ne u ongoʻi naʻe ʻikai ke ʻofa ha taha ʻiate au.

Ne fanongo mai ʻeku faʻē tokangá mo fakapapauʻi mai. Naʻá ku malu ʻi ʻapi.

Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai hangē ʻokú ke hola mei ʻapí? ʻOku faʻa ʻuhinga e hola mei ʻapí he kuo mōlia pe maumauʻi e falalá—ʻa e falala kiate kitá, fefalalaʻaki ʻiate kitautolú, pea mo e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku mole ai e falalá, ʻoku tau fifili pe ʻe fefē haʻatau toe falala.

Ko ʻeku pōpoaki ʻi he ʻaho ní, ʻe tatau ai pē pe ko e hā hotau tūkungá, ʻe ʻi ai e ʻOtuá ke tokoniʻi kitautolu.1 Te tau lava ʻo maʻu ʻiate Ia ʻa e tuí mo e loto-toʻá, potó mo e faʻa ʻiloʻilo ke toe falala pē. ʻI he founga tatau, ʻokú Ne kole mai ke tau fetauhiʻaki mo fepoupouaki, ke tau faʻa fakamolemole ange pea fakasiʻisiʻi ange ʻetau fakamaauʻi kitautolu mo e niʻihi kehé, kae lava ke hoko Hono Siasí ko ha feituʻu ke tau lata ai, ʻo tatau ai pē pe ko ʻetau toki kaú mai ʻeni pe ko ʻetau foki mai [ki he Siasí].

Ko e falalá ko ha ngāue ia ʻoku fai ʻi he tui. ʻOku falala mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu. Ka, ʻoku lava pē ke mōlia pe maumauʻi e falala ʻa e tangatá ʻi he taimi ʻoku:

  • Taʻefaitotonu, fakamamahiʻi, pe kākaaʻi ai kitautolu ʻe ha kaungāmeʻa, kaungā pisinisi, pe ko ha taha ʻoku tau falala ki ai.2

  • ʻIkai anganofo ha hoa-mali.

  • Hoko taʻeʻamanekina ʻa e maté, laveá pe mahamahakí ki ha taha ʻoku tau ʻofa ai.

  • Tau fehangahangai taʻeʻamanekina mo ha fehuʻi kau ki he ongoongoleleí, mahalo ʻoku fekauʻaki mo e hisitōlia pe tuʻutuʻuni ʻo e Siasí, pea pehē ʻe ha taha ne fufuuʻi pe ʻikai tala ʻe hotau siasí ʻa e moʻoní.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tūkunga kehe ʻoku ʻikai fakapapauʻi atu ka ʻoku fai ki ai e tokanga tatau.

Mahalo ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau feʻunga mo e Siasí, pe ʻikai tali kitautolu, pe ongoʻi ʻoku fakamāuʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé.

Pe, neongo kuo tau fakahoko e meʻa kotoa ne fiemaʻú, ka ʻoku teʻeki hāsino e olá. Neongo ʻetau ngaahi aʻusia fakataautaha mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka ʻe malava ke tau ongoʻi ʻoku teʻeki ke tau ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pe moʻoni ʻa e ongoongoleleí.

ʻOku ongoʻi ʻe he tokolahi he ʻahó ni ʻa e fiemaʻu lahi ke toe falala ki he ngaahi vā fetuʻutaki mo e tangatá pea mo e sosaieti ʻo onopōní.3

ʻI heʻetau fakakaukau ki he falalá, ʻoku tau ʻiloʻi ko e ʻOtuá ko ha ʻOtua ia ʻo e moʻoni pea “ʻoku ʻikai … ke loi.”4 ʻOku tau ʻilo ko e moʻoní ko ha ʻiloʻi ia ʻo e ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau anga ʻoku ʻi aí, naʻe ʻi aí, pea te nau hoko ki aí.5 ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku hanga ʻe he fakahā mo e tataki fakalaumālie hokohokó ʻo fakafenāpasi e moʻoni taʻefeliliuakí ki he ngaahi tūkunga feliliuakí.

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku kafo ʻa e lotó ʻi he ngaahi fuakava kuo maumauʻí. ʻOku pehē [ʻe he husepānití], “Naʻá ku fai ha meʻa ngalivale. Te ke fakamolemoleʻi nai au?” ʻE lava ke fepikinima ʻa e husepānití mo e uaifí, ʻo ʻamanaki ke na toe fefalalaʻaki. ʻI ha tūkunga ʻe taha, ʻoku fakakaukau ha pōpula, “Kapau pē ā naʻá ku tauhi e Lea ʻo e Potó, he ʻikai ke u ʻi heni.”

ʻOku tau ʻiloʻi ko e fiefia ʻi he hala ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí pea mo e ngaahi uiuiʻi ke ngāue ʻi Hono Siasí ko ha fakaafe ia ke ongoʻi e falala mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú pea mo e niʻihi kehé. ʻOku ngāue tokoni maʻu pē e kau mēmipa ʻo e Siasí, kau ai e kakai lalahi tāutahá, ʻi he Siasí pea ʻi hotau tukui koló.

ʻOku ueʻi fakalaumālie ha pīsopeliki ke uiuiʻi ha ongomātuʻa kei talavou ke ngāue ʻi he nesilī ʻa e uōtí. ʻI he kamatá, ʻoku tangutu mavahe e husepānití ʻi he tulikí, ʻo ngali fakamakehekehe. ʻOku kamata māmālie ke ne malimali fakataha mo e fānaú. ʻOku fakahaaʻi kimui ange ʻe he ongomeʻa malí ha loto-houngaʻia. ʻOkú na pehē naʻe fie maʻu fānau ʻa e uaifí kimuʻa; kae ʻikai fie maʻu ia ʻe he husepānití. ʻI he taimi ní, kuo liliu kinaua ʻi heʻena ngāue tokoní mo ʻai ke na faaitaha. Kuo ʻomi foki ai ki heʻena nofomalí mo e ʻapí ʻa e fiefia ʻo e ʻi ai ha fānaú.

ʻI ha kolo ʻe taha, ʻoku ʻohovale mo ongoʻi lōmekina ha faʻē kei talavou mo hono husepāniti ʻoku kei iiki ʻena fānaú, ka ʻokú ne tali ʻa hono uiuiʻi ia ke ne hoko ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e uōtí. Hili ha taimi nounou mei ai, ne tō ha afā ʻaisi ʻo motuhia ai e ʻuhilá, pea ʻikai toe lava ʻo fakafonu e koloa ʻi he falekoloá pea momoko ʻīʻī e ngaahi ʻapí ʻo hangē ha puha ʻaisí. Koeʻuhí ne kei moʻui pē ʻenau ʻuhilá pea māfana, ne angaʻofa e kiʻi fāmili kei talavoú ni ke fakaʻatā honau ʻapí ki ha ngaahi fāmili mo e niʻihi fakafoʻituitui kae ʻoua kuo ʻosi e afaá.

ʻOku hoko ʻo moʻoni ʻa e falalá ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai e ngaahi meʻa faingataʻá ʻaki ʻa e tuí. ʻOku fakalahi ʻe he ngāue tokoní mo e feilaulaú ʻa hotau ivi malavá mo fakamaʻa e lotó. ʻOku ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ʻi he falala ki he ʻOtuá mo ʻetau fefalalaʻakí.

Hili e moʻui ha tangata faivelenga naʻe kanisā, ne tuiʻi ia ʻe ha kā. Naʻe ʻikai ke ne fakaʻofaʻia ʻiate ia, ka naʻá ne lotu ʻo fehuʻi, “Ko e hā te u lava ʻo ako mei he aʻusia ko ʻení?” ʻI heʻene ʻi he loki faingataʻaʻiá, ʻokú ne ongoʻi ne ueʻi ia ke ne fakatokangaʻi ha neesi ne hohaʻa ki hono husepānití mo e fānaú. ʻOku maʻu ʻa e talí ʻe ha tokotaha tokoto falemahaki ʻoku faingataʻaʻia ʻi heʻene falala ki he ʻOtuá pea tokoni ki he niʻihi kehé.

ʻI he talitali ha tangata ʻoku moʻua he ponokalafí ʻi tuʻa he ʻōfisi ʻo ʻene palesiteni fakasiteikí, ʻoku lotu e palesiteni fakasiteikí ke ʻiloʻi e founga ke tokoni aí. ʻOkú ne maʻu ha ongo mahino: “Fakaava ʻa e matapaá pea tuku ke hū mai e matāpulé.” ʻI he tui mo e falala ʻa e taki lakanga fakataulaʻeikí ʻe tokoni mai ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne fakaava e matapaá pea fāʻofua ki he tangatá. ʻOkú na takitaha ongoʻi e liliu ʻo e ʻofa mo e falala ki he ʻOtuá pea kiate kinauá. ʻI hono fakamālohia ʻa e tangatá, ʻe lava ke ne kamata fakatomala pea liliu.

Neongo ʻoku fakataautaha hotau ngaahi tūkungá, ka ʻe lava ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoni ke tau ʻiloʻi ʻa e founga, mo e taimi ke toe falala ai ki he niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻoku maumauʻi pe lavakiʻi ai e falalá, ʻoku moʻoni e loto-mamahí mo e siva e ʻamanakí; ko ia ʻoku fie maʻu e faʻa ʻiloʻiló ke ʻiloʻi e taimi ʻoku feʻunga ai e tuí mo e loto-toʻá ke toe falala ki he ngaahi vā fetuʻutaki mo e tangatá.

Ka, ʻi he fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá mo e fakahā fakatāutahá, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke fifili pe ko hai te ke falala moʻoni ki aí.”6 Te tau lava ʻo falala maʻu pē ki he ʻOtuá. ʻOku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu ʻo lahi ange ʻi heʻetau ʻiloʻi pe ʻofa ʻiate kitautolú. ʻOku hanga ʻe Heʻene ʻofa taʻefakangatangata mo e ʻilo haohaoa ki he kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú ʻo ʻai ke tuʻumaʻu mo pau ʻEne ngaahi fuakavá mo e ngaahi talaʻofá.

Falala ki he meʻa ʻoku ui ʻe he folofolá [ko e fakalau ʻa e taimí].7 ʻE lava ke tau maʻu ha tali mo ha fiemālie ʻi he tāpuaki ʻa e ʻOtuá, ʻi he fakalau ʻa e taimí, mo e hokohoko atu e tuí mo e talangofuá.

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakafiemālie:

“Kapau ʻe ʻi ai ha tangi ʻi he poó, ʻe hoko ʻa e fiefia ʻi he pongipongí.”8

“Haʻu mo ho mafasiá [ki he ʻEikí pea] falala [ki heʻene tokaimaʻanangá].”9

“[ʻOku ʻikai ha mamahi ʻi māmani ʻe taʻe-malava ʻo fakamoʻui ʻi he langí].”10

Falala ki he ʻOtuá11 mo ʻEne ngaahi maná. ʻE lava ke tau liliu pea mo hotau ngaahi vā fetuʻutakí. ʻE lava ke tau liʻaki hotau natula siokita fakakakanó pea hoko ko ha fānau ʻa e ʻOtuá, ʻo angavaivai, loto-fakatōkilalo,12 fonu ʻi he tuí mo e falala totonú, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí. ʻI he taimi ʻoku tau fakatomala aí, ʻo vete mo liʻaki ʻetau ngaahi angahalá, ʻoku folofola ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai ke Ne toe manatu ki ai.13 ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ngalo ʻiate Ia; ka ʻi ha founga fakaofo ʻoku hangē ʻokú Ne fili ke ʻoua ʻe toe manatu ki aí, pea ʻoku totonu ke pehē mo kitautolu.

Falala ki he ueʻi fakalaumālie ʻa e ʻOtuá ke faʻa ʻiloʻilo fakapotopoto. Te tau lava ʻo fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ʻi he taimi mo e founga totonú, ʻo hangē ko e folofola ʻe he ʻEikí kuo pau ke tau fakahokó,14 ka ke tau “poto ʻo hangē ko e ngatá pea angalelei ʻo hangē ko e lupé.”15

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻi he mafesifesi mo fakatomala taha hotau lotó, ʻoku tau tali lahi ange ai e fakafiemālie mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻonioní.16 ʻOku kamata fakatouʻosi ʻa e fakamalaʻiaʻí mo e fakamolemolé ʻaki hono ʻiloʻi ʻo ha fehalaaki. Ko e taimi lahi ʻoku faʻa tuku taha e tokangá ki he fakamalaʻiaʻi ʻi he kuohilí. ʻOku ngali fakatauʻatāina ʻa e fakamolemolé ki he kahaʻú. “Naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtuá hono ʻAló ki māmani ke fakamalaʻia[ʻi] ʻa māmani; ka ke moʻui ʻa māmani ʻiate ia.”17

ʻOku fehuʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Ko hai te ne fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa Kalaisí?” ʻOkú ne tali ʻo pehē, “ʻE ʻikai ʻi he maté, pe ʻi he moʻuí, … pe ʻi he māʻolunga, pe ʻi he maʻulalo, … ʻe ʻikai mafai ia ke fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEikí.”18 Ka ʻoku ʻi ai ha tokotaha te ne lava ʻo fakamāvae kitautolu mei he ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi—pea ko kitautolu ia. Hangē ko e lau ʻa ʻĪsaiá, “ʻI hoʻomou angahalá kuó ne fakafufū hono fofongá meiate kimoutolu.”19

ʻI he ʻofa mo e fono fakalangí, ʻoku tau haʻisia ki heʻetau ngaahi filí mo honau ngaahi nunuʻá. Ka ʻoku “taʻe-fakangatangata mo taʻengata”20ʻa e ʻofa mo e fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻI he taimi ʻoku tau mateuteu ai ke foki ki ʻapí, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku tau “kei mamaʻo ʻaupito [aí],”21 ʻoku mateuteu ʻa e ʻOtuá ʻi he manavaʻofa lahi ke talitali fiefia kitautolu, ʻo ʻomi ʻa e lelei taha ʻokú Ne maʻú.22

Naʻe pehē ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake, “ʻOku ou tui ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke fakahaofi kotoa ʻEne fānaú, … pea te Ne foaki maʻatautolu ʻi Heʻene fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá ʻa e pale taupotu tahá ki heʻetau ngaahi ngāué, pea foaki e meʻa kotoa ʻokú Ne malava ke foakí, pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ou tui te Ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e tautea siʻisiʻi taha ʻa ia te Ne lava ʻo ʻomí.”23

Ne aʻu ki he tautapa ʻaloʻofa hotau Fakamoʻuí ʻi he kolosí ki Heʻene Tamaí ne ʻikai ko ha kole ia “Tamai, fakamolemole[ʻi] ʻa kinautolu” ka ko e “Tamai, fakamolemole[ʻi] ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”24 ʻOku mahuʻinga ʻetau tauʻatāina ke filí koeʻuhí ʻoku tau haʻisia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, mo e meʻa ʻoku tau ʻilo mo fakahokó. Kae meʻamālié, ʻe lava ke tau falala ki he fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa haohaoa ʻa e ʻOtuá ke fakamāuʻi totonu ʻetau ngaahi holí mo e angafaí.

ʻOku tau fakaʻosi ʻo hangē ko ʻetau kamatá—ʻaki e manavaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau takitaha haʻu ki ʻapi kiate Ia pea mo e niʻihi kehé.

ʻOku mou manatuʻi nai e talanoa fakatātā ʻa Sīsū Kalaisi ʻo kau ki ha tangata ne ʻi ai hano ongo fohá?25 Ne mavahe ha foha ʻe taha mei ʻapi ʻo fakamoleki ʻa hono ʻinasí. ʻI heʻene fakakaukau leleí, ne feinga ʻa e foha ko ʻení ke foki ki ʻapi. Naʻe ongoʻi ʻe he foha ʻe tahá kuó ne tauhi ʻa e ngaahi fekaú “ʻi he ngaahi taʻu lahí ni,”26 naʻe ʻikai ke ne fie talitali lelei ʻa hono tokouá ki ʻapi.

ʻE kāinga, te mou lava nai ʻo fakakaukau ʻoku kole mai ʻa Sīsū ke fakaava hotau lotó, ʻetau mahinó, manavaʻofá, mo e loto-fakatōkilaló pea vakai kiate kitautolu ʻi he ongo tuʻunga ko iá fakatouʻosi?

ʻE lava ke tau hangē ko e ʻuluaki fohá pe ʻofefiné, ʻo hē pea feinga ʻamui ke foki ki ʻapi. ʻOku tatali mai ʻa e ʻOtuá ke talitali lelei kitautolu.

Pea hangē ko e foha pe ʻofefine ʻe tahá, ʻoku kole loto-ʻofa mai ʻa e ʻOtuá ke tau fiefia fakataha ʻi heʻetau takitaha haʻu ki ʻapi kiate Iá. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke ngaohi ʻetau ngaahi haʻofanga lotú, kōlomú, kalasí mo e ngaahi ʻekitivitií ko ha feituʻu ʻoku tauʻatāina, moʻoni, mo malu—kiate kitautolu. ʻOku tau takitaha fekumi ki he ʻEikí ʻi he angaʻofa, mahino, mo e fefakaʻapaʻapaʻaki pea lotua mo tali lelei e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí maʻá e kakai kotoa pē.

ʻOku fakafoʻituitui ʻa ʻetau fononga ʻi he moʻuí, ka te tau lava ʻo toe foki ki he ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻo fakafou ʻi he falala ki he ʻOtuá, fefalalaʻakí, mo e falala kiate kitautolú.27 ʻOku pehē ‘e Sīsū, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē.”28 Hangē ko e Palōfita loto-toʻa ko Siosefá, fakatauange ke tau falala ki he ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.29 Siʻi tokoua, siʻi tuofefine, siʻi kaungāmeʻa, toe fekumi muʻa ki he tuí mo e falalá—ko ha mana ia ʻokú Ne talaʻofa atu maʻau he ʻahó ni. ʻI he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.