Konifelenisi Lahi
ʻOku ʻIkai Toe Aleaʻi e Hingoa ia ʻo e Siasí
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


ʻOku ʻIkai Toe Aleaʻi e Hingoa ia ʻo e Siasí

ʻI heʻetau muimui loto-vēkeveke ki he akonaki ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā mai ʻi Heʻene palōfita moʻuí, tautautefito kapau ʻoku fepaki ia mo e meʻa ne tau ʻuluaki fakakaukau ki aí, ko ʻetau maʻu ko ia ha loto-fakatōkilalo mo e feilaulaú, ʻe tāpuekina ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha mālohi fakalaumālie lahi ange.

ʻI ha fakataha mo e kau faiongoongó ʻi he ʻaho 16 ʻo ʻAokosi 2018, ne pehē ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Kuo ueʻi ʻe he ʻEikí hoku ʻatamaí ki he mahuʻinga ʻo e hingoa naʻá Ne fakahā maʻa Hono Siasí, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.1 ʻOku ʻi ai ha ngāue ke tau fakahoko ke fakafenāpasi ai kitautolu ki Hono finangaló.”2

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, ʻi he ʻaho 18 ʻo ʻAokosí, ne u fakataha mo Palesiteni Nalesoni ʻi Monituliō, Kānata. Hili ʻema fakataha mo e kāingalotú ʻi he feituʻu fakaʻofoʻofa ko Palasi ti Konikulesí, ne tali ʻe Palesiteni Nalesoni ha ngaahi fehuʻi mei he kau faiongoongó. Naʻá ne pehē “ʻe faingataʻa ke toe [fokotuʻu e hingoa ʻo e Siasí, pea] veteki [ha] tala tukufakaholo kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe teaú.” Ka naʻá ne toe tānaki atu, “ʻoku ʻikai toe aleaʻi e hingoa ia ʻo e Siasí.”3

Hili ha uike ʻe fitu mei ai, naʻe lea ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi lahí: “Naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí hoku ʻatamaí ki he mahuʻinga ʻo e hingoa naʻá Ne tuʻutuʻuni ki [Hono] Siasí, ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. … Ko e Fakamoʻuí Tonu pē naʻe folofola, ‘He ʻe ui peheʻi ʻa hoku Siasí.’” Pea ne toe pehē atu leva ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ʻikai toe aleaʻi e hingoa ia ʻo e Siasí.”4

Ko ha Fehuʻi Lelei

Ne ʻohake ai ha fehuʻi lelei: Ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni he taimi ní? he kuo lau taʻu ʻa ʻetau tali ʻa e hingoa fakatenetene ko e “Māmongá”? “Kuaea ʻa e Tāpanekale Māmongá,” ngaahi konga vitiō “Iʻm a Mormon,” hiva Palaimeli “I Am a Mormon Boy”?

ʻOku ʻikai liliu pea ʻoku taʻengata ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí. Ka ʻoku fakahā mai ha ngaahi sitepu pau mo mahuʻinga ʻo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi honau taimi totonú. ʻI he pongipongi ní ne pehē ai ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ko ha ngāue, kae ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko.”5 Pea kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Kuo pau ke hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi honau taimí.”6 Ko hotau taimí ʻeni, pea ʻoku tau toe fokotuʻu e hingoa ʻo e Siasí kuo fakahā maí.

ʻOku fie maʻu ʻa e tuʻunga mo e ikuʻanga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ui kitautolu ʻaki Hono huafá. Naʻá ku toki ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻa ia ne kikiteʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki ha kiʻi kāingalotu tokosiʻi ʻo e Siasí ʻo pehē, “ʻE fakafonu ʻe he Siasí ni ʻa ʻAmelika Tokelau mo ʻAmelika Tonga—te ne fakafonu ʻa māmani.”7 Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngāue ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení “ko ha ngāue fakaofo mo fakaʻulia.”8 Naʻá ne fakamatala ki ha “fuakava ʻa ia ʻe fakahoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí,” ʻe malava ai ke “monūʻia … ʻa e māmaní.”9

ʻOku liliu fakahangatonu ʻa e ngaahi lea ʻo e konifelenisí ni ki ha ngaahi lea fakafonua ʻe 55. ʻE aʻu ʻo fanongoa mo lau ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻe 98 ʻi ha ngaahi fonua mo e vahefonua ʻe 220 tupu.

ʻĪmisi
Ko e Hāʻele ʻAnga Ua Maí

ʻI he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he fakaʻeiʻeiki mo e nāunauʻia, ʻe ʻi ai e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kumui Ní te nau ʻi he ngaahi fonua, faʻahinga, matakali, mo e anga fakafonua kotoa pē ʻo e māmaní.

Ko e Tupulaki ʻo e Ivi Tākiekina ʻo e Siasí

He ʻikai ngata pē ʻa e ivi tākiekina ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻiate kinautolu ʻoku mēmipa ʻi he Siasí. Koeʻuhí ko e ngaahi fakahā fakalangi kuo hoko ʻi hotau kuongá, koeʻuhí kuo fakafoki mai e ngaahi folofola toputapú ki he māmaní pea mo e meʻafoaki mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau hoko ko ha maama ʻoku ulo ʻi he moʻungá ʻi he fakaʻau ke mafola ʻa e fakapoʻuli ʻo e taʻe-tui kia Kalaisí ʻi he māmaní. Neongo ʻe fakaʻatā ʻe ha tokolahi ke hanga ʻe he māmaní ʻo ʻai ke mole ʻenau tui ki he Huhuʻí, ka “ʻe ʻikai ke hiki [kitautolu] mei [hotau] tuʻuʻangá.”10 ʻE talitali lelei ʻe he kau Kalisitiane ʻoku ʻikai ke nau kau ki hotau Siasí ʻa hotau fatongiá pea mo ʻetau fakamoʻoni pau kia Kalaisí. ʻE aʻu pē ki he kau Kalisitiane naʻa nau fakafehuʻia [ʻa e Siasí] te nau tali lelei kitautolu ko ha ngaahi kaungāmeʻa. ʻI he ngaahi ʻaho ka hoko maí, ʻe ui kitautolu ʻaki e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

Fakamālō atu ʻi hoʻomou feinga fakaʻeiʻeiki ke tokoni ki hono fakaʻaongaʻi totonu e hingoa ʻo e Siasí. ʻI he konifelenisi he taʻu ʻe tolu kuohilí, ne palōmesi mai ʻa Palesiteni Nalesoni, “ko ʻetau tokanga faivelenga ko ia ke fakaʻaongaʻi totonu e hingoa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí … [te tau maʻu ai ha] tupulaki [ʻo e] tuí mo e malava ko ia ke maʻu ha mālohi fakalaumālie lahi angé.”11

Kuo maʻu e palōmesi ko ʻení ʻe he kau ākonga mateaki ʻi he funga ʻo e māmaní.12

Naʻe pehē ʻe Brother Lauʻi ʻAhola mei he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ne ʻi ai ha taimi naʻá ne ongoʻi ngalikeheʻia ke lea ʻaki e hingoa kakato ʻo e Siasí. Ka koeʻuhí ko e akonaki ʻa e palōfitá, naʻá ne vilitaki pē. Naʻá ne ʻaʻahi ʻi ha taimi ʻe taha ki hano kaungāmeʻa naʻe lotu ʻi ha siasi kehe. Ko ʻene ngaahi leá ʻeni:

Naʻe fehuʻi ange ʻe hano maheni, “Ko ha Māmonga koe?”

“Ne u pehē ange, ʻʻIo, ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.’ Naʻá ne kamata fai mai ha ngaahi fehuʻi lahi, ʻo kamata ʻaki ʻa e: ʻʻOku tui nai ʻa e Siasi Māmongá … ?’ Pea ʻi he taimi kotoa pē, ne u kamata ʻeku talí ʻaki ʻa e kupuʻi lea: ʻʻI he Siasi ʻo [Sīsū] Kalaisi kuo fakafoki maí, ʻoku mau tui …’

“… ʻI he taimi naʻá ne fakatokangaʻi ai naʻe ʻikai ke u tali ʻa e hingoa ‘Māmongá,’ naʻá ne fehuʻi hangatonu mai, ʻʻOku ʻikai koā ke ke Māmonga koe ia?’

“Ko ia ne u fehuʻi ange pe naʻá ne ʻilo ʻa Molomona—naʻe ʻikai ke ne ʻilo. Naʻá ku talaange ko Molomoná ko ha palōfita… [pea naʻá ku] lāngilangiʻia ke ngāue fakataha mo [ia].

“Ne u hoko atu, ‘Ka, naʻe ʻikai ke mate ʻa Molomona koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá. Naʻe ʻikai …mamahi [ʻa Molomona] ʻi Ketisemani pe mate ʻi he kolosí [maʻaku]… Ko Sīsū Kalaisi hoku ʻOtuá mo hoku Fakamoʻuí. … Pea ʻoku ou loto ke ʻiloa au ʻi Hono huafá. …’

“… Hili ha kiʻi taimi fakalongolongo, [naʻe pehē ange ʻe hono mahení], ʻKo ha Kalisitiane koe!’”13

ʻĪmisi
Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi lahí

ʻOkú ke manatuʻi e ngaahi lea ʻa Palesiteni Nalesoní? “ʻOku ou palōmesi atu kapau ʻe fai hotau lelei tahá ke fakafoki e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻe hanga ʻe Ia ʻoku ʻOʻona e Siasi ko ʻení ʻo lilingi hifo Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo teʻeki ai ke tau mātāʻia hano tatau.”14

ʻOku Fakaʻatā Maʻu Pē ʻe he ʻEikí ʻa e Halá

ʻOku tauhi maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOkú Ne fakaʻatā ʻa e halá maʻatautolu ʻi heʻetau fakahoko ʻEne ngāué.

Ne taʻu lahi ʻemau ʻamanaki ʻe lava ke mau fakatau mai ʻa e ongo tuʻasila ʻinitaneti ko ia ko e ChurchofJesusChrist.org mo e ChurchofJesusChrist.com. Ne ʻikai tuku mai ke fakatau kinaua. ʻI he taimi ne fakahoko ai ʻe Palesiteni Nalesoni e fanongonongó, ne fakaʻohovale pē hono fakaʻatā fakatouʻosi kinauá. Ko ha mana ia.15

Kuo fakalahi ʻe he ʻEikí ʻa ʻemau ngaahi feinga ke liliu e ngaahi hingoa kuo fuoloa hono ʻiloʻi ʻaki e Siasí.

ʻI he laka atu ki muʻa ʻi he tuí, ne liliu ai e hingoa ʻo e Kuaea Tāpanekale Māmongá ki he Ko e Kuaea Tāpanekale ʻi he Temipale Sikueá. Naʻe liliu ʻa e uepisaiti LDS.org, ʻa ia ne laka hake ʻi he 21 milioná hono ʻahia ʻi he māhina kotoa, ki he ChurchofJesusChrist.org.16 Ne liliu ʻa e hingoa ʻo e LDS Business College ki he Ensign College. Ne liliu leva ʻa e uepisaiti Mormon.org ki he ChurchofJesusChrist.org. Kuo fakahingoa foʻou ha ngaahi koloa ʻe tahaafe tupu ne ʻai ki ai e hingoa “Māmonga” pe “LDS”. Kuo hanga ʻe ha Kāingalotu faivelenga ʻo liliu ʻenau ngaahi uepisaití, podcasts, mo e ngaahi ʻakauni Twitter.

ʻĪmisi
Fakaʻilonga foʻou ʻa e Siasí

Ne tau tali mo ha fakaʻilonga foʻou ʻoku fakatefito ʻia Sīsū Kalaisi.

“ʻI he lotomālie ʻo e fakaʻilongá, ʻoku ʻi ai ha fōtunga ʻo e maka māpele fakamanatu ʻa Tovalesoni ko e Tā tongitongi ʻa Kalaisí. ʻOkú ne fakafōtunga ʻa e ʻEiki toetuʻu, moʻuí ʻoku fakamafao atu Hono toʻukupú ke ʻōʻōfaki kinautolu kotoa ʻe haʻu kiate Iá.

“ʻOku fakataipe ai ʻa Sīsū Kalaisi, ʻoku tuʻu ʻi lalo ʻi ha ʻaleso, ʻo [fakamanatu mai] kiate kitautolu ʻa e hū mai ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú mei he fonualotó.”17

ʻĪmisi
Hingoa ʻo e Siasí ʻi he ngaahi lea fakafonuá
ʻĪmisi
Hingoa ʻo e Siasí ʻi he ngaahi lea fakafonua lahi ange

Kuo liliu e fakaʻilonga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻe 50 tupu. Kuo maʻu foki mo ha ngaahi hingoa foʻou ʻo e ngaahi tuʻasilá ʻi he funga ʻo e māmaní.

Houngaʻia ʻi he Tokoni ʻa e Niʻihi Kehé

ʻOku mau houngaʻia ʻi he kakai lelei mo angaʻofa tokolahi kuo nau fakaʻapaʻapaʻi ʻetau fakaʻamu ke ui kitautolu ʻaki e hingoa totonú. Ne u toki laú ni ha fakamatala ne fakamatalaʻi ai ʻe ha katinali Katolika kau ki he “Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”18 ʻI he māhina ʻe taha kuohilí, ʻi haʻaku fepōtalanoaʻaki mo ha taki ʻo ha siasi faka-Kalisitiane ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻi heʻene fuofua fakamatala ki he Siasí naʻá ne fakaʻaongaʻi hotau hingoa kakató pea toutou hoko atu ʻaki ʻa e “Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.”

ʻOku mau ʻiloʻi he ʻikai faingofua ki he mītiá ke tānaki atu ha foʻi lea ʻe valu ki hotau hingoá, kae hangē ko ia ne tomuʻa tala ʻe Palesiteni Nalesoní, “ʻe ongo pea tali ʻe he mītia fakapotopotó ʻetau kolé.”19 Fakamālō atu ʻi hoʻomou ʻomi ʻa e faingamālie tatau kiate kimautolu ʻo hangē ko ia kuo ʻoange ki he ngaahi kautaha fakafonua, sipoti, fakapolitikale, pe fakakolo ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻa homau hingoa ʻoku mau loto ke fakaʻaongaʻí.

ʻE ʻi ai ha niʻihi te nau kei hokohoko atu hono ui kitautolu ko e kau “Māmongá” pe “ko e Siasi Māmongá” ʻo ʻamanaki ke tohoakiʻi pe fakasiʻisiʻi ʻa e mafatukituki hotau misioná. ʻOku mau toe kole atu ʻi he loto-fakaʻapaʻapa ki he mītiá ke nau angalelei ʻoua ʻe fakafaʻafaʻahi kae fakaʻapaʻapaʻi ʻemau fakaʻamu ke ui ʻaki kimautolu homau hingoa kuo mei taʻu ʻe 200.

Ko e Loto-Toʻa ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní

Kuo lauiafe ha Kāingalotu kuo nau fakahaaʻi loto-toʻa ʻa e hingoa ʻo e Siasí. ʻI heʻetau fakahoko ʻetau tafaʻakí, ʻe muimui mai ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ou saiʻia he talanoa ko ʻeni mei Tahití.

Ne fakapapau ʻa ʻIliula Sini taʻu hongofulú ke muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní.

“Naʻa nau aleaʻi ʻi heʻene kalasí ʻa e fakaʻosinga honau uiké … pea naʻe talanoa ʻa ʻIliula fekauʻaki mo e … lotú.

“Naʻe pehē ange ʻe heʻene faiako ko Vaite Pifaó, ʻ‘Oi, ko ha Māmonga koe?’

“Ne talaange loto-toʻa ʻe ʻIliula, ‘ʻIkai, … ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní!’

“Naʻe tali ange ʻe heʻene faiakó, ‘ʻIo, … ko ha Māmonga koe.’

Naʻe vivili atu pē ʻa ʻIliula, ‘ʻIkai faiako, ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní!’

“Naʻe ofo ʻa Ms. Pifao ʻi he loto-papau ʻa ʻIliulá pea fifili pe ko e hā naʻá ne vivili pehē ai ke fakaʻaongaʻi [ʻa e] hingoa lōloa ʻo hono siasí. [Naʻá ne fakakaukau ke ako lahi ange fekauʻaki mo e Siasí.]

“[Kimui ange aí ʻi hono papitaiso ʻo Sisitā] Vaite Pifaó [naʻá ne fakahaaʻi ha loto-houngaʻia] ʻi he muimui ʻa ʻIliula ki he faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní.”20

ʻĪmisi
Ko e fefine ne ako fekauʻaki mo e Siasí koeʻuhí ko ʻene tokotaha akó

“ʻOku ʻikai toe aleaʻi e hingoa ia ʻo e Siasí.” Tuku muʻa ke tau laka atu ki muʻa ʻi he tuí. ʻI heʻetau muimui loto-vēkeveke ki he akonaki ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā mai ʻi Heʻene palōfita moʻuí, tautautefito kapau ʻoku fepaki ia mo e meʻa ne tau ʻuluaki fakakaukau ki aí, ko ʻetau maʻu ko ia ha loto-fakatōkilalo mo e feilaulaú, ʻe tāpuekina ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha mālohi fakalaumālie lahi ange pea fekauʻi mai ʻEne kau ʻāngeló ke tokoniʻi kitautolu pea tuʻu ʻi hotau tafaʻakí.21 Te tau maʻu e fakapapau ʻa e ʻEikí mo ʻEne fakangofuá.

Ko ha fakamoʻoni au ki he mālohi ʻo e langí ʻa ia ʻoku maʻu ʻe hotau palōfita ʻofeiná, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. Ko ʻene fakaʻamu taupotú ke fakahoifua ki he ʻEikí mo tāpuekina e fānau ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou fakamoʻoni mei he aʻusia fakataautaha mo toputapú ki he ʻofa ʻa e ʻEikí kiate Iá. Ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, 3 Nīfai 27:7–9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4.

  2. Russell M. Nelson, ʻi he “The Name of the Church,” Newsroom, Aug. 16, 2018, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  3. President Nelson Discusses the Name of the Church,” Newsroom, Aug. 21, 2018, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Russell M. Nelson, “Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” Liahona, Nōvema 2018, 87.

  5. Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Hoʻo Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 116.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:32.

  7. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 157.

  8. 2 Nīfai 27:26.

  9. 1 Nīfai 15:18.

  10. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:17.

  11. Russell M. Nelson, “Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻangá,” Liahona, Nōvema 2018, 114.

  12. Vakai, Henry B. Eyring, “ʻE Ui Peheʻi Hoku Siasí,” Liahona, ʻOkatopa 2021, 6–9.

  13. Lauri Ahola, “Naʻe Ngalikehe Hono Fakaʻaongaʻi e Hingoa Kakato ʻo e Siasí ka Naʻe Feʻunga Pē Ia” (fakamatala fakaʻilekitulōnika pē), Liahona, ʻEpeleli 2020, ChurchofJesusChrist.org 2020.

  14. Russell M. Nelson, “Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” 89.

  15. Kuo tokangaʻi ʻe he Intellectual Property Office ʻo e Siasí ʻa e tuʻasila ʻo e hingoa ChurchofJesusChrist.org talu mei he 2006 pea ne teʻeki ke fakaʻatā mai ia. Naʻe fakaofo hono tuku mai ke fakatau iá ʻi he meimei taimi tatau ne fakahoko ai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e fanongonongó, pea naʻe fakatau mai ʻe he Siasí ʻa e hingoá ʻi ha totongi feʻunga pē.

    ʻI he founga tatau, talu mei he 2011 hono kamata tokangaʻi ʻe he Siasí ʻa e tuʻunga mo e malava ko ia ke maʻu e tuʻasila ChurchofJesusChrist.com. Ne fakaʻohovale ʻa ʻene ʻatā ʻi ʻAokosi 2018 pea naʻe fakatau mai ai pē.

  16. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018, ne pehē ʻe Palesiteni Nalesoni:

    “Kāinga, ʻoku lahi ha ngaahi fakafekiki fakaemāmani ki hono fakafoki mai ʻo e hingoa totonu ʻo e Siasí. ʻOku pehē ʻe he kau fakaanga ʻo e Siasí ʻoku ʻikai fakapotopoto ha fakatonutonu ʻi he taimí ni, koeʻuhí ko e māmani fakaʻilekitulōnika ʻoku tau moʻui aí, pea mo e lahi ʻo e ngaahi nāunau fakatotolo ʻoku tokoni kiate kitautolu kātoa ʻi he kumi ʻo e fakamatala ʻoku meimei ke tau fie maʻu he taimi pē ko iá—kau ai e fakamatala kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí.

    “… ʻOku ou palōmesi atu kapau ʻe fai hotau lelei tahá ke fakafoki e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻe hanga ʻe Ia ʻoku ʻOʻona e Siasi ko ʻení ʻo lilingi hifo Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (”Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” 88, 89).

    Talu mei hono liliu ʻo e LDS.org ki he ChurchofJesusChrist.org, kuo mālohi ange hono puleʻi (ʻa e malava ko ia mo e mālohi ʻo ha saiti ke kumi ha faʻahinga fakamatala) ʻi ha toe taimi kimuʻa. Hangē ko ʻení, kuo hoko ʻa e ChurchofJesusChrist.org ʻi he taimí ni pea kuo taʻu ʻeni ʻe taha, ko e ʻuluaki peesi tuʻukimuʻa taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻi hono kumi ʻo e ngaahi olá ʻi he Google ʻi he taimi ʻoku kumi ai ʻe ha taha ki he foʻi lea ko e “church,” ʻa ia ne ʻikai lava kimuʻa ʻo maʻu ʻa e meʻa makehé ni.

  17. Russell M. Nelson, “Ko Hono Fakaava ‘o e Ngaahi Langí ki ha Tokoní,” Liahona, Mē 2020, 73.

  18. Vakai, Tad Walch, “‘If We Can’t Get Along, It’s Downright Sinful’: The Partnership between Catholics and Latter-day Saints,” Deseret News, July 1, 2021, deseret.com.

  19. Russell M. Nelson, “Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” 89.

  20. The Correct Name of the Church: A Tahitian Story,” Pacific Newsroom, Sept. 15, 2019, news-nz.ChurchofJesusChrist.org.

  21. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88.