Konifelenisi Lahi
Ko ha Fale ʻo e Fakahokohoko Maau
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Ko ha Fale ʻo e Fakahokohoko Maau

Ko e “fakahokohoko māú” ko ha founga faingofua, fakanatula, mo lelei ia ke akoʻi ai ʻe he ʻEikí kitautolu, ko ʻEne fānaú, he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻingá.

ʻI heʻeku moʻui fakapalofesinalé mo ʻeku ngāue ʻi he Siasí, kuo tuʻo lahi ʻeku fakahoko ʻení—ka naʻe teʻeki ai fakahoko ia ʻi muʻa ʻi he kau tangata ʻe 15 ʻoku nau meʻa ʻi hoku tuʻá. ʻOku ou ongoʻi homou ngaahi lotú mo ʻenau lotú.

Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko ha tangataʻi fonua au ʻo e Puleʻanga ʻo Tongá ʻi he Pasifiki Sauté ka naʻe ohi hake au ʻi ʻAmelika Tokelau. Kuo taʻofi ʻe he mahaki fakaʻauhá ha laungeau, pea mahalo ko ha lauiafe, ʻo e kau faifekau Tonga kei talavou ʻoku ngāue ʻi he funga māmaní, mei heʻenau foki ki honau fonua tupuʻanga ʻofeiná koeʻuhí ko e tāpuni hono ngaahi kauʻāfonuá. Kuo ʻi ai siʻa kau ʻeletā Tonga kuo nau ngāue fakafaifekau ʻi ha taʻu ʻe tolu mo siʻa kau sisitā kuo laka hake he taʻu ʻe uá! ʻOku nau tatali faʻa kātaki ʻi he tui ʻoku ʻiloa ai homau kakaí. Lolotonga iá, ʻoua muʻa te mou puputuʻu kapau ʻoku ʻi ai siʻanau niʻihi ʻoku ngāue ʻi homou ngaahi uōtí mo e siteikí, ʻoku fakautuutu lahi ange ʻenau fotu tatau mo aú—ʻo motuʻa mo ʻulu hinā. ʻOku tau houngaʻia ʻi he kau faifekau ʻi he potu kotoa pē, ʻi heʻenau ngāue ʻosikiavelenga, neongo ʻene lōloa pe nounou ange mei heʻenau ʻamanakí, tuʻunga he mahaki fakaʻauha fakamāmani lahí.

ʻI ha Sāpate ʻe taha ʻi heʻeku kei tīkoní, naʻá ku ʻi he feituʻu hūʻangá mo ha laulau vai, ʻo tufa e sākalamēnití, feʻunga mo e hū mai ha fefine ki loto. ʻI hoku fatongiá, ne u ʻalu atu ʻo ʻoange ʻa e laulaú. Naʻá ne kamo pē, malimali, mo toʻo ha ipu vai. Naʻá ne fuʻu tōmui ke ne maʻu ʻa e maá. Taimi nounou pē mei ai, kuo akoʻi au ʻe heʻeku faiako fakaʻapí, Neti Pilimilī, ʻoku lahi ha ngaahi tafaʻaki mo ha ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku foaki mai kiate kitautolu ʻi ha fakahokohoko maau.

ʻI he konga kimui ʻo e uike pē ko iá, ne haʻu ʻa Neti mo hono hoá ki homau ʻapí, mo ha lēsoni fakangalongataʻa. Naʻe fakamanatu mai ʻe Neti kiate kimautolu ʻoku ʻi ai ha founga maau ki hono fakatupu ʻe he ʻOtuá e māmaní. Naʻe tokanga lahi ʻa e ʻEikí ʻi hono fakamatalaʻi kia Mōsese ʻa e fakahokohoko ʻo ʻEne fakatupu ʻa e māmaní. ʻUluakí, naʻá Ne kamata ʻaki hono vaheʻi ʻo e māmá mei he poʻulí, hoko ai mo e vaí mei he kelekele mōmoá. Naʻá Ne tānaki atu e ʻakaú mo e fanga monumanú peá ne toki fakahā ʻa e palanite naʻe toki faʻú ki Heʻene fakatupu maʻongoʻonga tahá: ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo kamata ʻia ʻĀtama mo ʻIvi.

“Ko ia naʻe ngaohi ʻa e tangatá ʻe he ʻOtuá ʻi hono tataú, naʻá ne ngaohi ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá; naʻá ne ngaohi ʻa kinaua ko e tangata mo e fefine. …

“Pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtuá ki he meʻa kotoa pē naʻá ne ngaohí, pea vakai, naʻe lelei ʻaupito” (Sēnesi 1:27, 31).

Naʻe hōifua ai ʻa e ʻEikí. Peá Ne mālōlō ʻi hono fitu ʻo e ʻahó.

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomi ʻe he fakahokohoko maau e fakatupu ʻo e māmaní ha fakalika ki he meʻa ʻoku mahuʻinga taha ki he ʻOtuá, ka ʻoku ʻomi foki ai mo e ʻuhinga pea mo ia naʻá Ne fakatupu ki ai ʻa e māmaní.

ʻĪmisi
Neti Pilimilī mo e fāmili

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Neti Pilimilī ʻene lēsoni fakalaumālié ʻaki ha kupuʻi lea mahinongofua: “Vai, ko e fale ʻo e ʻOtuá ko e fale ia ʻo e maau. ʻOkú Ne ʻamanaki mai ke ke moʻui maau. ʻO fakahokohoko lelei. ʻOkú Ne finangalo ke ke ngāue fakafaifekau kimuʻa peá ke toki mali.” ʻO aʻu ki he taimí ni, ʻoku lolotonga akoʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí “ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke teuteu ʻa e talavou kotoa pē ʻoku malavá, ke ngāue. … Ko e kau finemui … ʻoku fie ngāué, ʻoku totonu ke teuteu mo kinautolu foki” (Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 24.0, ChurchofJesusChrist.org). Naʻe hoko atu ʻa Brother Pilimilī ʻo pehē: “ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke mali kimuʻa pea toki ʻi ai haʻo fānau. Pea ʻokú Ne fie maʻu ke ke fakatupulaki maʻu pē ho ngaahi talēnití ʻi hoʻo akó.” Kapau te ke fili ke ke moʻui ʻo ʻikai fakahokohoko lelei, ʻe faingataʻa mo moveuveu ange hoʻo moʻuí.

Naʻe toe akoʻi foki kimautolu ʻe Brother Pilimilī, tuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻokú Ne tokoni ke toe foki ʻo maau ʻetau moʻui ne fihituʻu pe moveuveu tuʻunga ʻi heʻetau ngaahi filí pe fili hala ʻa e niʻihi kehé.

Talu mei ai, mo ʻeku ʻāvea ʻi he “fakahokohoko māú.” Ne u fakatupulaki ha ʻulungaanga ke kumi ha ngaahi sīpinga fakahokohoko maau ʻi he moʻuí pea mo e ongoongoleleí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: “ʻI heʻetau ako, ‘iloʻi mo moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku faʻa tokoni hono ako fakahokohoko iá. Hangē ko ʻení, fakakaukau angé ki he ngaahi lēsoni ʻoku tau ako ʻo kau ki hono fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié, mei he ngaahi meʻa ko ia ne hoko ʻi hono fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí he ngaahi ʻaho kimui ní.”

Naʻe hiki ʻe ʻEletā Petinā ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-hā Maí mo e ʻuluaki hā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá, ʻi hono ʻuluaki akoʻi ki he palōfita kei talavoú ʻa e natula mo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, hoko ai e fatongia ʻe fakahoko ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo ʻIlaisiā ʻi hono tānaki ʻo ʻIsileli he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí he kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni.

Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe ʻEletā Petinā: “ʻOku tokoni e ngaahi meʻa fakalaumālie ko ʻeni ne hokó ke fakamahino ai e ngaahi meʻa fakalaumālie ʻoku mahuʻinga taha ki he ʻOtuá” (“ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Liahona, Nōvema 2011, 24).

Ko ha meʻa ʻe taha naʻá ku fakatokangaʻí ko e “fakahokohoko māú” ko ha founga faingofua, fakanatula, mo lelei ia ke akoʻi ai ʻe he ʻEikí kitautolu, ko ʻEne fānaú, he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻingá.

Kuo tau omi ki māmani ke ako mo maʻu ha taukei naʻe ʻikai ke tau mei maʻu. Ko ʻetau tupulakí ʻoku kehekehe ʻiate kitautolu takitaha pea ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. Ko ʻetau tupulaki fakatuʻasino mo fakalaumālié ʻoku kamata fakakongokonga ia pea tupulaki māmālie ʻi heʻetau maʻu fakahokohoko e taukeí.

ʻOku fai ʻe ʻAlamā ha malanga mahino ʻi he tuí—ʻo ngāue ʻaki e tala fakatātā ki ha tengaʻi ʻakau, ʻa ia, kapau ʻe tokangaʻi mo fafangaʻi fakalelei, ʻe tāhuli mei heʻene siʻisiʻí ʻo fuʻu lahi, ko ha fuʻu ʻakau kuo matuʻotuʻa ʻokú ne fakatupu ha ngaahi fua ʻoku ifo (vakai, ʻAlamā 32:28–43). Ko e meʻa mahuʻingá, ʻe tupulaki hoʻo tuí ʻo ka ke ka ʻoange ha faingamālie mo fafangaʻi ʻa e tengaʻi ʻakau—pe ko e folofola ʻa e ʻOtuá—ʻi ho lotó. ʻE tupulaki hoʻo tuí ʻi he kamata e folofola ʻa e ʻOtuá ke “pupula ʻi homou lotó” (veesi 28). ʻOkú ne “pupula ʻo huli hake, mo kamata ke tupu” (veesi 30) ʻoku lava fakatouʻosi ke mamataʻi mo ako mei ai. ʻOku fakahokohoko foki.

ʻOku akoʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakatatau mo ʻetau malava ke akó pea mo e founga ʻoku tau ako aí. Ko ʻetau tupulakí ʻoku fakafalala ia ʻi heʻetau loto ki aí, fie ʻilo fakanatulá, tuʻunga ʻetau tuí, mo e mahinó.

Naʻe akoʻi ʻa Nīfai ʻi he meʻa naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmita ʻi Ketilani, ʻŌhaiō, ʻi ha taʻu ʻe 2,300 kimuí: “He vakai, ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá: Te u foaki ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku fanongo ʻo tokanga ki heʻeku ngaahi akonakí, pea fanongo ki heʻeku akonakí, he te nau maʻu ai ʻa e ʻiló” (2 Nīfai 28:30).

Ko ʻetau ako ko ia ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hená,” ʻoku toe fakahokohoko.

Fakakaukau ki he ngaahi lea ko ʻeni kuo tau fanongoa he konga lahi ʻo ʻetau moʻuí: “Muʻomuʻa ʻa e meʻa ʻoku muʻomuʻá” pe “ʻUluaki fafangaʻi kinautolu ʻaki e huʻakau pea toki kanomate.” Fēfē ʻa e “Kuo pau ke tau luelue kimuʻa pea tau toki lele”? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ʻení ha faʻahinga meʻa ʻoku fakahokohoko.

ʻOku fakahoko ʻa e ngaahi maná ʻo fakatatau mo e fakahokohoko ʻoku maau. ʻOku hoko ʻa e ngaahi maná ʻi he taimi ʻoku tau ʻuluaki tui aí. ʻOku muʻomuʻa ʻa e tuí ʻi he maná.

ʻOku fakanofo foki e kau talavoú ki he ngaahi tuʻunga ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻo fakahokohoko, fakatatau ki he taʻu ʻo e taha ʻoku fakanofó: tīkoni, akonaki, pea toki taulaʻeiki.

Ko e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí ʻoku fakahokohoko hono natulá. ʻOku papitaiso kitautolu kimuʻa ke maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ngaahi ouau temipalé ʻoku fakahokohoko tatau pehē. ʻIo, hangē ko hono akoʻi fakalelei au ʻe hoku kaungāmeʻa ko Neti Pilimilií, ko e sākalamēnití ʻoku fakahokohoko—ʻoku kamata ʻaki e maá, hoko ai ʻa e vaí.

“Pea ʻi heʻenau kaí naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻa e maá, ʻo ne fakafetaʻi mo tofitofi, pea ʻatu ki he kau ākongá, ʻo ne pehē, “Toʻo ʻo kai, ko ʻeni ʻa hoku sinó.

“Peá ne toʻo ʻa e ipu inú, ʻo fakafetaʻi, pea ʻatu kiate kinautolu, mo ne pehē, Mou inu ai kotoa pē;

“He ko hoku toto ʻeni ʻo e fuakava foʻoú, ʻa ia ʻoku lilingi ke fakamolemole ai ʻa e angahala ʻa e tokolahi” (Mātiu 26:26–28).

Naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻi Selusalema mo e Ongo ʻAmeliká ʻa e sākalamēnití ʻi he fakahokohoko pau, tatau.

“Vakai, ko hoku falé ko ha fale ia ʻo e maau, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ko ha fale ʻo e moveuveu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:8).

Ko e fakatomalá ʻoku fakahokohoko. ʻOku kamata ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí, neongo kapau ko ha kihiʻi tui pē. ʻOku fie maʻu ʻi he tuí ʻa e loto fakatōkilaló, ʻa ia ko ha ʻelemēniti mahuʻinga ia ʻo e maʻu ha “loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá” (2 Nīfai 2:7).

ʻIo, ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻe fā ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakahokohoko. “ʻOku mau tui ko e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí ko e: ʻuluakí, Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; uá: Fakatomalá; tolú, Papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá, faá, Hilifaki ʻo e nimá ke maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:4).

Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí ʻa e foʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení: “Pea tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻi he fakapotopoto mo e maau; he ʻoku ʻikai fie maʻu ke lele ʻa e tangatá ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻokú ne maʻú. Pea ko e tahá, ʻoku ʻaonga ke ne faivelenga koeʻuhí ke ne lava ʻo maʻu ai ʻa e palé; ko ia, ʻoku totonu ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻo maau” (Mōsaia 4:27).

ʻOfa ke tau moʻui taau mo feinga ke muimui ki he fakahokohoko kuo ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kitautolú. ʻE tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau kumi mo muimui ʻi he ngaahi sīpinga pea mo e fakahokohoko ʻoku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ia ʻoku mahuʻinga taha kiate Iá. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.