Konifelenisi Lahi
Fakafoki Fakaʻaho
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Fakafoki Fakaʻaho

ʻOku tau fiemaʻu fakaʻaho maʻu pē ʻa e maama fakalangí. ʻOku tau fiemaʻu ha “taimi ʻo e fakafoʻou.” Taimi ʻo e fakafoki fakafoʻituituí.

ʻOku tau ualolo he pongipongi Sāpate fakaʻofoʻofá ni ke lea kau kia Kalaisi, fiefia ʻi Heʻene ongoongoleleí, pea fetokoniʻaki mo fepoupouaki ʻi heʻetau fononga ʻi he “hala” ʻa hotau Fakamoʻuí.1

ʻI hotau tuʻunga ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau fakataha ai he ʻaho Sāpate kotoa ʻi he taumuʻá ni ʻi he taʻú kakato. Kapau ʻoku ʻikai ko ha mēmipa koe ʻo e Siasí, ʻoku mau talitali fiefia lahi koe mo fakamālō atu ʻi heʻetau kau fakataha ke lotu ki he Fakamoʻuí mo ako kiate Iá. ʻOku mau feinga pē hangē ko kimoutolú—neongo ʻoku ʻikai haohaoa—ke hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻa, kaungāʻapi mo ha kakai lelei ange,2 pea ʻoku mau feinga ke fai ʻeni ʻaki ʻemau muimui ki hotau Faʻifaʻitakiʻanga, ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Ko e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí

ʻOku mau fakatauange te mou ongoʻi e fakamātoato ʻo ʻemau fakamoʻoní. ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi! Ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua moʻuí, pea ʻokú Ne tataki ʻa e kau palōfita ʻi he māmaní ʻi hotau kuongá. ʻOku mau fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke mou omi, fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá, mo maʻu ʻEne ngaahi leleí! ʻOku ou fakahoko atu ʻeku fakamoʻoni fakafoʻituitui ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e ʻOtuá pea te Ne ʻunu moʻoni ʻo ofi ki he taha kotoa ʻoku ʻunuʻunu mai kiate Iá.3

ʻOku mau lau ko ha lāngilangi ke fononga fakataha mo kimoutolu ʻi he hala lausiʻi mo fāsiʻi fakaeākonga ʻo e ʻEikí.

Ko e Founga ʻo e Fononga ʻi he Laine Hangatonú

ʻOku ʻi ai ha fakakaukau ʻoku faʻa takua ko e kakai ʻoku heé ʻoku lue takai ʻi ha fuopotopoto. Ne ʻikai fuoloa mei heni, hano ʻahiʻahiʻi ʻe he kau saienisi ʻi he Max Planck Institute for Biological Cybernnetics, e foʻi fakakaukau ko iá. Naʻa nau ʻave ha kakai ki ha vaotā fihi pea ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi fakahinohino mahino: “Lue hangatonu.” Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fakaʻilonga ia he feituʻú. Ko e taumuʻa ʻo e siví ke nau falala ʻataʻatā pē ki heʻenau ongoʻi e feituʻu ke ō ki aí.

ʻOku mou pehē naʻe fēfē ʻenau feingá?

Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe he kau saienisí, “ʻOku fononga takatakai moʻoni ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ai ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e feituʻu ke nau fononga ki aí.”4 Ko e taimi naʻe fakaʻekeʻeke ai ʻi heʻene ʻosí, naʻe loto-falala ha niʻihi ʻo pehē naʻe ʻikai ke nau teitei hē. Neongo ʻenau loto-falalá, ka naʻe tala ʻe he fakamatala ʻi he GPS naʻa nau fononga fuopotopoto ʻo meimei taiamita ʻe 20.

Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ke tau fononga ʻi ha laine hangatonú? ʻOku fakafuofua ha kau fakatotolo ko e fanga kiʻi fakahehema iiki ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻi he fonua tokaleleí, ko e faikehekehé ia. Ne ʻi ai ha niʻihi ne nau fakamahinoʻi e foʻi moʻoni ko kitautolú kotoa, ʻoku kiʻi mālohi ange hotau vaʻe ʻe taha ʻi he vaʻe ʻe tahá. Neongo ia, “ʻoku ngalingali” ʻoku tau feinga ke fononga hangatonu “[koeʻuhí] ko e fakautuutu e taʻepau pe ko e fē ʻa e hangatonu ki muʻá.” 5

Neongo pe ko e hā e tupuʻangá, ko e natula fakaetangata pē ia: ka ʻikai ha ʻū fakaʻilonga pau, ʻoku tau hē leva mei he halá.

Ko e Hē mei he Halá

‘Ikai ‘oku mālie ʻa e founga ʻo e lava ʻe he ngaahi meʻa iiki mo ngali taʻeʻaongá ʻo fakahoko ha kehekehe lahi ʻi heʻetau moʻuí?

ʻOku ou ʻilo ʻeni mei haʻaku aʻusia tonu ʻi heʻeku hoko ko ha pailaté. Ko e taimi kotoa pē naʻá ku kamata ai ke tō ki ha malaʻe vakapuna, naʻá ku ʻilo ko ha konga lahi ʻo ʻeku ngāue ʻoku toé ʻe kau ai haʻaku fai ha fanga kiʻi fakatonutonu iiki maʻu pē ke hangatonu lelei e vaká ki homau tōʻanga naʻe fiemaʻú.

Mahalo te ke foua ha meʻa tatau ʻi haʻo fakaʻuli ʻi ha meʻalele. ʻE lava kotoa e havilí, tokakovi ʻo e halá, ʻikai tonu ʻa e vaʻé, taʻetokangá—ʻikai lau ki ai e meʻa ʻoku fai ʻe he kau fakaʻuli kehé—ʻo afeʻi koe mei he hala naʻá ke taumuʻa ki aí. ʻE lava ha taʻetokanga ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻení ʻo fakaiku ki ha ʻaho fakamamahi.6

ʻĪmisi
Kā ʻi he loto vaí

ʻOku kaunga fakatuʻasino ʻeni kiate kitautolu.

ʻOku toe kaunga fakalaumālie foki ʻeni kiate kitautolu.

Ko e lahi taha e ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻui fakalaumālié—ki he leleí pe koví fakatouʻosi—ʻoku hoko māmālie, taha taha ia. Mahalo he ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻoku tau aafe ai mei he halá, ʻo hangē ko kinautolu ne kau ʻi he fakatotolo Max Planck. Te tau lava pē ke loto lahi ʻoku tau fononga ʻi ha hala hangatonu. Ka ko hono moʻoní, ka ʻikai tokoni ha ngaahi fakaʻilonga ke fakahinohino kitautolu, te tau iku aafe moʻoni mei he halá ʻo fakaiku ki ha feituʻu naʻe ʻikai ke tau teitei fakakaukau ki ai.

ʻOku hoko ʻeni ki he fakafoʻituituí. ʻOku toe hoko pē ki he ngaahi sosaietí mo e ngaahi puleʻangá. ʻOku fonu e folofolá ʻi hono ngaahi sīpinga.

ʻOku pehē ʻi he tohi ʻa e Kau Fakamāú naʻe hili e pekia ʻa Sosiuá, “naʻe tupu hake ha toʻu tangata … naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa [e ʻEikí], pe ko e ngaahi ngāue foki naʻe fai ʻe ia maʻa ʻIsilelí.”7

Neongo e ngaahi tokoni, ngaahi ʻaʻahi, ngaahi fakahaofi fakalangi, pea mo e ngaahi ikuna fakaofo ne siotonu ai e fānau ʻo ʻIsilelí he lolotonga e moʻui ʻa Mōsese mo Sosiuá, ka naʻe siʻaki ʻe he kakaí ʻi he toʻu tangata pē taha, ʻa e Halá, ka nau kamata ke fononga ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fiemaʻú. Pea, ko e moʻoni, naʻe ʻikai fuoloa kuo nau maʻu ʻa e nunuʻa ki he angafai ko iá.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku laui toʻu tangata ʻa e hē ko ʻení. Taimi ʻe niʻihi, ʻoku laui-taʻu pē pe lau-māhina.8 Ka ʻoku tau uesia ngofua kotoa. Neongo pe ko e hā hono mālohi ʻetau ngaahi taukei fakalaumālie ʻi he kuo hilí, ʻi hotau tuʻunga ko e tangatá, ʻoku tau fakahehema ke hē fano. Ko e sīpinga ia talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu ki he ʻahó ni.

Ko e Ongoongo Fakafiefiá ʻEni

ʻOku ʻikai mole ai ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku tau maʻu ha ngaahi fakaʻilonga falalaʻanga mahino ʻe lava ke tau fakaʻaongaʻi ke fakafuofuaʻi hotau halá.

Ko e hā leva ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení?

ʻOku kau moʻoni ai ʻa e lotu fakaʻahó mo e fakalaulauloto ki he folofolá mo e fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻangāue fakalaumālié hangē ko e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Te tau lava, ʻi he ʻaho kotoa pē, ke omi ki he taloni ʻo e ʻOtuá ʻi he loto fakatōkilalo mo e angatonu. Te tau lava ʻo fakakaukauʻi ʻetau ngaahi angafaí pea mo toe fakakaukauʻi e ngaahi mōmeniti ʻo ʻetau moʻuí—ʻa hotau lotó mo ʻetau ngaahi holi fekauʻaki mo Hono finangaló. Kapau kuo tau hē, ʻoku tau tautapa ki he ʻOtuá ke fakafoki kitautolu, pea tau tukupā ke toe lelei ange.

ʻĪmisi
ʻOku tataki ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne fanga sipí

Ko e taimi ʻo e vakavakaiʻi ko ʻení ko ha faingamālie ia ke toe fakatonutonu ai. Ko ha feituʻu ia ʻo e fakakaukau te tau lava ʻo ʻaʻeva ai mo e ʻEikí pea fakahinohinoʻi, langaki, mo fakahaohaoaʻi ʻe he folofola ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kuo tohi mo fakahā Fakalaumālié. Ko ha taimi toputapu ia ʻoku tau manatuʻi ai ʻetau ngaahi fuakava molumalu ke muimui ʻia Kalaisí, ʻi he taimi ʻoku tau vakaiʻi ai ʻetau fakalakalaka mo ʻetau fakatonutonu ki he ngaahi fakaʻilonga fakalaumālie kuo foaki ʻe he ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú.

Lau ia ko hano fakafoki fakaʻaho fakafoʻituitui koe. ʻOku tau ʻilo, ʻi hotau hala nāunauʻia ko e kau pilikimí, ʻa hono faingofua ke heé. Ka ʻe lava ʻe he ngaahi fakahehema īkí ke ne tohoakiʻi kitautolu mei he Hala ʻo e Fakamoʻuí, ʻe pehē pē ha lava ʻe he fanga kiʻi ngāue faingofua ʻo e fakatonutonú ke taki fakafoki kitautolú. Ko e taimi ʻoku hū māmālie mai ai e fakapoʻulí ki heʻetau moʻuí, hangē ko ʻene faʻa hokó, ʻoku fakaava leva hotau lotó ki he maama fakalangí, ʻa ia ʻokú ne hulungia ʻetau moʻuí, kapusi e fakapoʻulí, ilifiá, mo e veiveiuá.

Ngaahi Foheʻuli Iiki, Ngaahi Vaka Lalahi

Kapau te tau fekumi moʻoni ki ai, “ʻE foaki kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻiló ʻi hono Laumālie Māʻoniʻoní, ʻio, ʻi he meʻafoaki taʻe-mafakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”9 Fakatatau mo e lahi ʻo ʻetau kolé, te Ne akoʻi mai ʻa e Halá mo tokoni ke tau muimui ai.

Ko e meʻá ni foki, ʻe fie maʻu ai ke tau feinga mālohi maʻu pē. He ʻikai ke tau fakafiefiemālie pē ʻi he ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻo e kuo hilí. ʻOku tau fie maʻu ke hoko maʻu pē ia.

He ʻikai ke tau lava ʻo fakafalala maʻu pē ki he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fie maʻu ke ʻi ai haʻatau aʻusia ʻatautolu pē.

ʻOku tau fiemaʻu fakaʻaho maʻu pē ʻa e maama fakalangí.

ʻOku tau fiemaʻu ha “taimi ʻo e fakafoʻou.”10 Taimi ʻo e fakafoki fakafoʻituituí.

He ʻikai ke lava ʻo “kei taʻemaʻa” ai pē ʻa e “ngaahi vai ʻoku tafé.”11 Koeʻuhí ke kei maʻa ai pē ʻetau fakakaukaú mo e tōʻongá, kuo pau ke tau kei hoko atu!

Ko hono moʻoní, ko e fakafoki ʻo e ongoongoleleí mo e Siasí, ʻoku ʻikai ko ha faʻahinga meʻa ʻoku hoko tuʻo taha pē pea ʻosi. Ko ha ngāue taʻetuku ia—fakafoʻi ʻaho, ʻi he loto takitaha.

ʻOku fakapapauʻi ʻe he ngaahi meʻa ʻoku tau fakahoko fakaʻahó ʻa e anga ʻetau moʻuí. ʻOku fakamatalaʻi peheni ia ʻe ha taha faʻu tohi: “ʻOku hangē e ʻaho ʻe tahá ko ha moʻui kakató. ʻOkú ke kamata hano fai ha meʻa, kae fakaʻosi ki ha meʻa kehe, palani ke fai ha kiʻi ngāue siʻisiʻi, kae ʻikai ke lava ia. … Pea ʻi he ngataʻanga hoʻo moʻuí, ʻoku maʻu foki ai ʻa e tuʻunga taʻemaau tatau. Kuo maʻu ʻe hoʻo moʻuí kakato ʻa e fōtunga tatau mo e ʻaho pē ʻe tahá.”12

ʻOkú ke fie liliu nai ʻa e fōtunga ʻo hoʻo moʻuí?

Liliu e fōtunga ʻo ho ʻahó.

ʻOkú ke fie liliu nai ho ʻahó?

Liliu ʻa e houa ko ʻení.

Liliu e meʻa ʻokú ke fakakaukauʻi, ongoʻi, mo fakahokó, ʻi he mōmeniti ko ʻení.

ʻE lava ʻe ha kiʻi foheʻuli siʻisiʻi ʻo puleʻi ha vaka lahi.13

ʻE lava e fanga kiʻi piliki īkí ʻo hoko ko ha ngaahi fale lalahi.

ʻE lava e fanga kiʻi tengaʻi ʻakau īkí ʻo hoko ko ha ʻuluʻakau māʻolunga.

Ko e ngaahi miniti mo e houa ʻoku fakaʻaongaʻi leleí ko e naunau ia ki he langa ʻo ha moʻui ʻaonga. Te nau lava ʻo fakatupu ʻa e leleí, hiki hake kitautolu mei he pōpula ki he tōnounoú, mo taki hake kitautolu ki he hala huhuʻi ʻo e fakamolemolé mo fakamāʻoniʻoniʻí.

Ko e ʻOtua ʻo e Kamata Foʻoú

ʻOku hiki fakataha hoku lotó, mo kimoutolu, ʻi he fakafetaʻi ʻi he meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e faingamālie foʻoú, moʻui foʻoú, mo e ʻamanaki lelei foʻoú.

ʻOku hiki hotau leʻó ʻi he fakahīkihikiʻi ʻo hotau ʻOtua mohu ʻaloʻofa mo faʻa-fakamolemolé. He ko e ʻOtua Ia ʻo e kamata foʻou. Ko e ikuʻanga fakaʻofoʻofa e kotoa ʻo ʻEne ngāué ke tokoniʻi kitautolu ko ʻEne fānaú, ke tau ikuna ʻi heʻetau feinga ki he moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.”14

Te tau lava ʻo hoko ko ha kakai foʻou ʻia Kalaisi, he kuo talaʻofa ʻa e ʻOtuá, “Ka fakatomala maʻu pē ʻa hoku kakaí, te u fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻi heʻenau ngaahi angahala kiate aú”15 pea “ʻikai te u toe manatu ki ai.”16

Siʻoku kāinga mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku tau faʻa hē mei he taimi ki he taimi.

Ka te tau lava ʻo foki ki he hala totonú. Te tau lava ʻo ʻilo hotau halá ʻi he fakapoʻuli mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui ko ʻení pea kumi hotau hala foki ki he ʻetau Tamai Hēvani ʻofá, kapau te tau kumi pea tali e ngaahi fakaʻilonga fakalaumālie kuó Ne ʻomí, pukenimā e fakahā fakafoʻituituí, pea fāifeinga ki he fakafoki fakaʻahó. Ko e founga ʻeni ʻo ʻetau hoko ko e kau ākonga moʻoni ʻa hotau Fakamoʻui ʻofeina, ko Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻetau fai iá, ʻe hōifua mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu. “ʻE hanga ʻe he ʻEikí … ʻo tāpuakiʻi koe ʻi he fonua ʻa ia ʻoku foaki kiate koe ʻe he [ʻEikí] ko ho ʻOtuá. ʻE fokotuʻu maʻu koe ʻe [he ʻEikí] ko e kakai māʻoniʻoni kiate ia.”17

ʻOku ou fakatauange te tau faifeinga ki he fakafoki fakaʻahó mo feinga taʻe-tuku ke ʻaʻeva ʻi he Hala ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū, “Ko au ko e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí” (Sione 14:6). ʻOku ʻi he NIV First-Century Study Bible ʻa e fakamatala ko ʻení: “Ko ha ʻīmisi ʻo ha hala pe ʻalunga ʻi he Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki hono tauhi e ngaahi fekau pe ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá [vakai, Saame 1:1; 16:11; 86:11]. Ko ha lea fakakuonga muʻa maheni ʻeni ʻo e kau moʻoni ki ha ngaahi tui, akonaki pe angafai. ʻOku ui kinautolu he Takainga Tohi mei he Tahi Maté, ko e kau muimui ʻo e ʻhalá,’ ʻa ia ʻoku nau ʻuhinga ai ko e kau muimui kinautolu ʻo ʻenau fakaʻuhinga ki he hala ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. Naʻe toe ui foki ʻe Paula ia mo e kau fuofua Kalisitiané ko e ‘kau muimui ʻo e Halá’ [vakai, Ngāue 24:14]” (ʻi he “What the Bible Says about the Way, the Truth, and the Life,” Bible Gateway, biblegateway.com/topics/the-way-the-truth-and-the-life)

    ʻI he 1873, naʻe maʻu ha tohi fakakuonga-muʻa naʻe ui ko e Didache ʻi ha laipeli ʻa e pēteliake ʻo Selusalemá ʻi Konisitenitinoupolo. ʻOku tui ha kau poto tokolahi naʻe hiki ʻeni mo fakaʻaongaʻi ʻi he konga kimui ʻo e senituli ʻuluakí (AD 80–100). ʻOku kamata ʻaki e Didache ʻa e ʻū lea ko ʻení: “ʻOku ua ʻa e halá, taha ki he moʻuí pea taha ki he maté, ka ʻoku ʻi ai ha faikehekehe lahi ʻi he hala ʻe ua ko ʻení. Ko e hala leva ʻeni ʻo e moʻuí: ʻUluakí, ke ke ʻofa ki he ʻOtua naʻá ne ngaohi koé; uá, ʻi ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Teaching of the Twelve Apostles, trans. Roswell D. Hitchcock and Francis Brown [1884], 3).

    ʻOku fakamahino ʻe ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe, hangē ko e The Expositor’s Bible Commentary, “lolotonga e fuofua tuʻu ʻa e Siasí, ko kinautolu ne nau tali e tuʻunga faka-Mīsaia ʻo Sīsuú mo lau ia ko honau ʻEikí, naʻe ui kinautolu ko e kakai ʻʻo e Halá’ [vakai, Ngāue 19:9, 23; 22:4; 24:14, 22]” (ed. Frank E. Gaebelein mo ha niʻihi kehe [1981], 9:370).

  2. Vakai, Mōsaia 2:17.

  3. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63.

  4. “Walking in Circles,” Aug. 20, 2009, Max-Planck-Gesellschaft, mpg.de.

  5. “Walking in Circles,” mpg.de. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ʻata ʻi laló hono muimuiʻi ʻe he GPS ha toko fā ʻi he fakatotoló. Ko hanau toko tolu ne nau fononga ʻi ha ʻaho ʻaoʻaofia. Naʻe kamata hanau taha (SM) ke luelue, lolotonga ʻoku pulia ʻa e laʻaá ʻi he ʻaó, ka ʻi he ʻosi ha miniti ʻe 15, kuo tolona e ngaahi ʻaó, pea lava kinautolu ne kaú ʻo mamata ki he laʻaá. Fakatokangaʻi, ko ʻene ʻasi pē laʻaá, kuo ola lelei ange fononga hangatonu ʻa e taha ne luelué.

  6. Ko ha sīpinga fakamamahi ʻe taha ʻo e founga hono fakatupu ʻe ha fehālaaki ha kiʻi tikilī ʻe ua pē he punaʻangá, ko e tau ha seti uta pāsese he Moʻunga ko ʻElepasí ʻi he ʻAnitātiká, ʻo mate ai ha kakai ʻe toko 257, vakai, Dieter F. Uchtdorf, “Ko ha Lau Tikilī Pē,” Liahona, Mē 2008, 57–60.

  7. Fakamaau 2:10.

  8. Hili e hāʻele ʻa Kalaisi ki he Ongo ʻAmeliká, naʻe fakatomala moʻoni e kakaí mei heʻenau ngaahi angahalá, papitaiso, pea nau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne nau hoko ko ha kakai fekainaki mo hīkisia lahi, ka ko ʻeni, “naʻe ʻikai ha ngaahi fekeʻikeʻi pe ngaahi fakakikihi ʻiate kinautolu, pea naʻe fefaitotonuʻaki ʻa e kakai kotoa pē ʻiate kinautolu” (4 Nīfai 1:2). Naʻe feʻunga e vahaʻa taimi māʻoniʻoni ko ʻení mo ha senituli ʻe ua kimuʻa pea toe kamata ʻa e hīkisiá ke fakatupu ke mavahe ʻa e kakaí mei he Halá. Neongo ia, ʻe lava foki e hē fakalaumālié ke toe hoko vave ange. Ko ha sīpinga ʻeni, ʻi he ngaahi taʻu ʻe hongofulu tupu lahi kimuʻá, ʻi he nimangofulu taʻu e pule ʻa e kau fakamāú ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “naʻe ʻi ai ʻa e melino mo e fuʻu fiefia lahi ʻaupito” ʻi he kakaí. Ka koeʻuhí ko e hīkisia naʻe hū ki he loto ʻo e kāingalotu e Siasí, hili pē ha vahaʻa taimi nounou ko ha taʻu ʻe fā, naʻe lahi ʻa e fekeʻikeʻi ʻi he siasí, pea naʻe toe ʻi ai foki e fefakakikihiʻaki ʻi he kakaí, ʻo tupu ai ha lilingi toto lahi” (vakai, Hilamani 3:32–4:1).

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:26.

  10. Ngāue 3:19.

  11. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:33.

  12. Michael Crichton, Jurassic Park (2015), 190.

  13. “Fakatātā ʻaki e ngaahi vaká. Neongo ʻoku nau fuʻu lalahi mo teke ʻe ha ngaahi matangi mālohi, ka ʻoku puleʻi kinautolu ʻe ha kiʻi foheʻuli siʻisiʻi ki ha feituʻu pē ʻe fie folau ki ai e pailaté” (Sēmisi 3:4; New International Version).

  14. Vakai, Mōsese 1:39.

  15. Mōsaia 26:30.

  16. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:42.

  17. Teutalōnome 28:8–9; vakai foki, veesi 1–7.