Konifelenisi Lahi
Fakapaleʻi ha Fekumi Faivelenga
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Fakapaleʻi ha Fekumi Faivelenga

ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu kotoa ke tau hokohoko atu ke fakatupulaki ʻetau tui kia Kalaisí, pea ʻokú Ne hokohoko atu ke liliu e moʻui ʻa e taha kotoa pē ʻe fekumi kiate Iá.

ʻI he kamataʻanga ʻo e 1846, ne lauiafe ha kakai tangata, fefine mo e fānau paionia ne fononga fakahihifo ki Saione. Naʻe ueʻi ʻe heʻenau tui maʻongoʻongá ʻa ʻenau loto-toʻa lahí. Naʻe mālōlō atu pē ha niʻihi he hala fonongá ʻoku teʻeki aʻutaki ʻenau fonongá. Naʻe vilitaki atu ha niʻihi ʻi he tui ʻi heʻenau fehangahangai mo e faingataʻa lahi.

Koeʻuhí ko kinautolu kuo fiefia ai hoku fāmilí ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he hili ha laui toʻu tangata mei ai.

Hangē pē ko ha toe talavou ʻe taha, ʻa ia te u toki lave ki ai ʻanai, ne u taʻu 14 ʻi he taimi ne u kamata fehuʻia ai e tui fakalotú mo ʻeku tuí. Naʻá ku maʻulotu ʻi ha siasi kehe ne ofi mai ki homau ʻapí, ka naʻá ku ongoʻi ʻa e loto-holi ke ʻaʻahi ki ha ngaahi siasi kehekehe.

ʻI ha hoʻatā ʻe taha, ne u fakatokangaʻi ai ha ongo talavou ʻi ha suti fakapōpoʻuli mo e sote hina ne na hū ki hoku kaungāʻapí. Naʻe hā ngali—makehe ʻa e ongo talavou ko ʻení.

ʻI he ʻaho hono hokó, ne u fetaulaki ai mo hoku kaungāʻapi ko Lionola Lōpesí, peá u fehuʻi ange fekauʻaki mo e ongo tangata ko iá. Ne talamai ʻe Lionola ko ha ongo faifekau kinaua ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne talanoa fiefia mai naʻe papitaiso hono fāmilí ki he Siasí ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa. ʻI he ʻilo ʻe Lionola ʻoku ou fie ʻiló, naʻá ne fakaafeʻi au ke u fakataha mo e ongo faifekaú ʻo ako fekauʻaki mo e Siasí.

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻá ku kau fakataha mo e fāmili Lōpesí ke feʻiloaki mo e ongo faifekaú. Naʻá na fakafeʻiloaki kinaua ko ʻEletā Sione Mesalī mei ʻOkiteni, ʻIutā mo ʻEletā Kulisitofā ʻOsolio mei Uolonati Kuliki, Kalefōnia. He ʻikai ke na teitei ngalo ʻiate au.

ʻĪmisi
Ko hono akoʻi ʻe he ongo faifekaú ʻi he houa maʻu meʻatokoni efiafí

Koeʻuhí ne u kei taʻu 14 pē, naʻe vili ai ʻa ʻEletā Mesalī ke mau ʻalu ki he kaungāʻapí ki homau ʻapí ke ʻiloʻi ʻe heʻeku faʻeé ʻa e meʻa te na akoʻi maí. Naʻá ne fakamatalaʻi lelei [ki heʻeku faʻeé] naʻá na haʻú ke vahevahe ha pōpoaki fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi peá na poaki kiate ia ke na akoʻi au. Naʻe loto-lelei ki ai ʻeku faʻeé pea naʻá ne kau mai ʻi heʻena akoʻi aú.

Naʻe ʻuluaki kole ʻe he ongo faifekaú kia Lionola ke ne fai ha lotu. Naʻe ongo moʻoni ʻa e lotu ko ʻení kiate au he ko ʻene lotú naʻe ʻikai ko hano toe lea ʻaki ia ha ngaahi lea kuo ako maʻuloto ka ko ha lea moʻoni mei hono lotó. Naʻá ku ongoʻi naʻá ne lea moʻoni ki heʻene Tamai Hēvaní.

Naʻe akoʻi mai leva ʻe he ongo faifekaú fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Naʻá na fakaʻaliʻali mai Hano laʻitā ne u saiʻia ai koeʻuhí ko ha laʻitā ia ʻo e Kalaisi moʻui kuo toetuʻú.

ʻĪmisi
Ko e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí

Naʻá na hoko atu ke akoʻi mai e founga ne fokotuʻu ai ʻe Sīsū ʻa Hono Siasí ʻi he kuonga muʻá, pea fokotuʻu Ia ke hoko ko e pule pea kau ki ai e kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā uá. Naʻá na akoʻi mai fekauʻaki mo e Hē mei he Moʻoní—ʻa e founga ne ʻave ai e moʻoní mo e mafai ʻo Kalaisí mei māmani hili e mate ʻa ʻEne kau ʻAposetoló.

Naʻá na fakamatala mai fekauʻaki mo ha tamasiʻi taʻu-14 ko hono hingoá ko Siosefa Sāmita ʻa ia naʻá ne ʻaʻahi ki ha ngaahi siasi kehekehe lolotonga e konga kimuʻa ʻo e senituli 18, ko e fekumi ki he moʻoní. ʻI he fakalau e taimí, ne fakaʻau ke toe puputuʻu lahi ange ʻa Siosefa. Hili e lau ʻe Siosefa ʻi he Tohi Tapú te tau lava ʻo “kole ki he ʻOtuá”1 ke maʻu ha potó, naʻá ne ngāue ʻi he tui ʻo ne ʻalu ki ha vaoʻakau ke lotu mo fehuʻi pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku totonu ke ne kau ki aí.

Naʻe lau ʻe ha taha he ongo faifekaú e fakamatala ʻa Siosefa ki he meʻa ne hoko lolotonga ʻene lotú:

“Naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au.

“… ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!2

ʻI he lolotonga e lēsoni ko iá, naʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié ha ngaahi moʻoniʻi meʻa.

ʻUluakí, ʻoku fanongo ʻa e ʻOtuá ki he lotu fakamātoato ʻa ʻEne fānau kotoa pē, pea ʻoku malava ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo fetuʻutaki mo langi—kae ʻikai ko ha niʻihi pē.

Uá, ko e ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha sino mavahevahe ia ʻe tolu, ka ʻoku nau taha ʻi heʻenau taumuʻá “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”3

Tolú, naʻe fakatupu kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. ʻOku maʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ha sino ʻo e kakano mo e hui ʻo hangē pē ko kitautolú, ka ʻokú Na nāunauʻia mo haohaoa, pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha laumālie pē ia.4

Faá, naʻe fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻEne ongoongoleleí mo e Siasi moʻoní ki he māmaní ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita. Ko e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne foaki ki he Kau ʻAposetolo ʻa Kalaisí ʻi he taʻu ʻe 2,000 kuohilí ko e lakanga fakataulaʻeiki tatau pē ia ne foaki kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻe Pita, Sēmisi, mo Sioné.5

Fakaʻosí, ne ma ako ʻo kau ki ha fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi: ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tohi ia ʻe ha kau palōfita he kuonga muʻá, ʻoku fakamatala ai ʻo kau ki he kakai naʻe nofo ʻi ʻAmelika ʻi ha taimi kimuʻa, lolotonga pea mo e hili hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Ne ma ako mei ai ʻa e founga ne nau ʻiloʻi, ʻofa mo moihū ai kia Kalaisí, ʻa ia ne hā mai kiate kinautolu ko e Fakamoʻui kuo toetuʻú.

Naʻe ueʻi mālohi au ʻe he Laumālié ʻi heʻeku ako fekauʻaki mo e folofola ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú: “Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki he māmaní.”6

Naʻe ʻomi ʻe he ongo faifekaú haʻama tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ma lau mo tali ʻa e fakaafe ʻoku maʻu ʻi he fakaʻosinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻoku pehē:

“Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisí, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”7

Kuo mei lava ʻeni ha taʻu ʻe 45 talu mei he taimi ne ma fuofua ako ai mo ʻeku faʻeé ʻa e fiefia mo e mālohi ʻo hono maʻu e tui kia Kalaisí. Naʻe tuʻunga ʻi he tui ʻa e fāmili Lōpesí kia Kalaisí ʻa ʻenau vahevahe ʻenau tui fakalotu foʻoú mo au. Naʻe tuʻunga ʻi he tui ʻa e ongo faifekau ko ʻení kia Kalaisí ʻa ʻena mavahe mei hona ʻapi ʻi he ʻIunaiteti Siteití ke fekumi ki heʻeku faʻeé mo aú. Ne tuʻunga ʻi he tui ʻa e ngaahi kaungāmeʻa mamae ko ʻení ʻa e tō ha tengaʻi mūsita ʻo e tuí ʻiate kimaua pea kuo tupu ia talu mei ai ki ha fuʻu ʻakau mālohi ʻo ha ngaahi tāpuaki taʻengata.

Lolotonga e ngaahi taʻu monūʻia ko ʻení, kuó ma ʻiloʻi e meʻa ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ʻo pehē: “Ko e meʻa lelei kotoa pē ʻi he moʻuí—ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻoku mahuʻinga taʻengatá—ʻoku kamata ʻaki e tuí. Ko hono fakaʻatā e ʻOtuá ke lāngilangiʻia ʻi heʻetau moʻuí ʻoku kamata ʻaki e tui ʻokú Ne finangalo ke tataki kitautolú. Ko e fakatomala moʻoní ʻoku kamata ʻaki [ia] e tui ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi [ʻa] e mālohi ke fakamaʻa, fakamoʻui, mo fakamālohia kitautolu.”8

ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu kotoa ke tau hokohoko atu ke fakatupulaki ʻetau tui kia Kalaisí, ʻa ia kuó Ne liliu e moʻui ʻa ʻeku faʻē ʻofá mo au pea ʻokú Ne hokohoko atu ke liliu e moʻui ʻa e taha kotoa pē ʻe fekumi kiate Iá. ʻOku ou ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko e Palōfita ia ʻo e Ongoongolelei Kuo Fakafoki Maí, ko Palesiteni Nalesoní ko hotau palōfita ia he ʻaho ní, ko Sīsū ʻa e Kalaisi moʻuí mo hotau Huhuʻí, pea ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne tali e ngaahi lotu ʻa ʻEne fānau kotoa pē. ʻOku ou fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni ko ‘ení, ‘i he huafa toputapu ‘o Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.