Konifelenisi Lahi
Ko e Tui ke Kole pea Ngāué
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


Ko e Tui ke Kole pea Ngāué

Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko e kī ia ki hono maʻu ha ngaahi fakahā ʻo e moʻoní.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou houngaʻia ʻi he faingamālie ke lea atu ai kiate kimoutolu ʻi he fakataha ko ‘eni ‘o e konifelenisi lahí ʻi he efiafi Tokonakí ni. ʻI he fakafeʻiloaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he konifelenisí he pongipongi ní, naʻá ne pehē ai “ko e fakahā haohaoa ki he ngaahi fehuʻi ʻi homou lotó, te ne ʻai e konifelenisí ni ke ʻaonga mo fakangalongataʻa.” Kapau kuo teʻeki ke mou feinga ke faitokonia kimoutolu ʻe he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ke mou ongoʻi e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke mou ongoʻi ʻi he lolotonga ʻo e ʻaho ʻe ua ko ʻení, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakahoko ia he taimí ni.”1 Kuó u fekumi ki he tāpuaki ko iá ʻi heʻeku teuteu ke maʻu e fakahā ki heʻeku lea atu ko ʻeni kiate kimoutolú. ʻOku ou lotua fakamātoato ke mou lava ʻo maʻu ha fakahā mei he ʻOtuá.

Kuo teʻeki liliu e founga ke maʻu ai e fakahā mei he ʻOtuá, talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtama mo ʻIví. Kuo tatau pē ia ki he kau tamaioʻeiki kotoa ʻo e ʻEikí kuo uiuiʻi talu mei he kamataʻangá ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni. ʻOku tatau pē ia kiate koe pea mo au. ʻOku fakahoko maʻu pē ia ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tuí.2

Naʻe maʻu ʻe he talavou ko Siosefa Sāmitá ha tui feʻunga ke fehuʻi ki he ʻOtuá, ʻi heʻene tui ʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene fiemaʻu loto-moʻoní. Naʻe hanga ʻe he tali naʻá ne maʻú ʻo liliu ʻa e māmaní. Naʻá ne fie ʻilo ki he siasi ke kau ki ai kae lava ʻo fakamaʻa mei he angahalá. Naʻe fakalotolahiʻi ia ʻe he tali naʻá ne maʻú ke hokohoko atu ʻene fakahoko ha ngaahi fehuʻi ne toe lelei ange pea ngāue fakatatau ki he hokohoko ʻo e fakahā ne toki kamatá.3

ʻE lava ke pehē pē mo hoʻo aʻusia ʻi he konifelenisí ni. ʻOku ʻi ai hoʻo ngaahi fehuʻi ʻa ia ʻokú ke fekumi ai ki ha ngaahi tali. ʻOkú ke maʻu ha tui feʻunga ke ʻamanaki lelei te ke maʻu e talí mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí.4 He ʻikai te ke maʻu e faingamālie ke kole leʻolahi ai ha tali mei he kau leá, ka te ke lava ʻo kole ki hoʻo Tamai ʻofá ʻi he lotu.

ʻOku ou ʻilo mei he aʻusiá ʻe maʻu ʻa e talí ʻo fakatatau mo hoʻo ngaahi fiemaʻú mo e mateuteu fakalaumālié. Kapau ʻokú ke fiemaʻu ha tali ʻoku mahuʻinga ki hoʻo lelei taʻengatá pe ko e niʻihi kehé, ʻe ngalingali te ke maʻu ʻa e talí. Ka neongo ia, te ke ala maʻu ʻa e talí—ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá—ke ke faʻa kātaki.5

Kapau kuo tataki koe ʻe hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ke fakamolū ho lotó ʻo fakafou ʻi he ngaahi ola ʻo ʻEne Fakaleleí, ʻe malava ange ke ke ongoʻi e ngaahi fanafana ʻa e Laumālié ko e tali ki hoʻo lotú. ʻI heʻeku aʻusia fakataautahá, ʻoku mahino mo ʻiloʻi ngofua e kihiʻi leʻo-siʻi—ʻa ia ʻoku moʻoní—ʻi hoku ʻatamaí ʻi he taimi ʻoku ou ongoʻi ai ha nonga ʻi hoku lotó mo fakavaivai ki he finangalo ʻo e ʻEikí. ʻE lava ʻo fakamatalaʻi lelei taha e ongo fakatōkilalo ko iá ʻaki e “ʻOua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.”6

Ko e founga ko ʻeni ʻo e fakahaá ʻa e ʻuhinga te mou fanongo ai ki hono akoʻi ʻe he kau lea ʻi he konifelenisí ni ʻa e meʻa ʻoku ui ko e tokāteline ʻo Kalaisí.7 ʻOku tau maʻu e fakahaá ʻo fakatatau ki he tuʻunga kuo tau fekumi ai ke tali e tokāteline ʻo Kalaisí ki hotau lotó pea fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻetau moʻuí.

Te mou manatuʻi mei he Tohi ʻa Molomoná naʻe akoʻi mai ʻe Nīfai ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e kī ki hono maʻu e ngaahi fakahā ʻo e moʻoní pea mo e kī ki hono maʻu e loto-falala ki heʻetau muimui ki he fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe tohi ʻe Nīfai ʻa e ngaahi leá ni ʻi he ngaahi senituli kimuʻa ʻi he ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisi ki he moʻui fakamatelié:

“ʻOku lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ko ia, ʻoku nau lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí. Ko ia, naʻá ku pehē kiate kimoutolu, keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.

“Ko ia, ʻo ka ʻosi ʻa ʻeku lea ʻaki ʻa e ngaahi leá ni, kapau ʻoku ʻikai mahino ia kiate kimoutolu ʻoku tupu ia ʻi he ʻikai te mou kolé, pea ʻikai foki te mou tukituki; ko ia, ʻoku ʻikai ʻomi ʻa kimoutolu ki he māmá, ka kuo pau ke mou malaʻia ʻi he fakapoʻulí.

“He vakai, ʻoku ou toe pehē kiate kimoutolu, kapau te mou hū ʻi he halá, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.

“Vakai, ko e tokāteline ʻeni ʻo Kalaisí, pea ʻe ʻikai tuku mai mo ha toe tokāteline kehe kae ʻoua ke ne fakahā ia ʻe ia kiate kimoutolu ʻi he kakanó. Pea ʻi heʻene fakahā ia ʻe ia kiate kimoutolu ʻi he kakanó, ko e ngaahi meʻa te ne folofola ʻaki kiate kimoutolú ke mou tokanga ke fai ia.”8

ʻE folofola mai e ʻEikí kiate kitautolu ʻaki ha ngaahi meʻa kiate koe pea mo au ʻi he ʻahó ni mo e ngaahi ʻaho ka hoko maí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí. Te Ne fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau fakahokó.9 He ʻikai kailangakiʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi fekau kiate kitautolu. Hangē ko ʻEne akoʻi ʻa ʻIlaisiaá:

“Pea naʻe pehē ʻe ia, Ke ke ʻalu atu, mo ke tuʻu ʻi he funga moʻungá ʻi he ʻao ʻo [e ʻEikí]. Pea vakai, naʻe hāʻele atu ʻa [e ʻEikí], pea naʻe mafahifahi ʻa e moʻungá ʻe he matangi mālohi, pea ne fakamomomomo iiki ʻa e ngaahi maká ʻi he ʻao ʻo [e ʻEikí]; ka naʻe ʻikai ʻi he matangí ʻa [e ʻEikí]: pea hili ʻa e matangí naʻe mofuike; ka naʻe ʻikai ʻi he mofuiké ʻa [e ʻEikí]:

“Pea hili ʻa e mofuiké ko e afi; ka naʻe ʻikai ʻi he afí ʻa [e ʻEikí]: pea hili ʻa e afí naʻe ai ʻa e kihiʻi leʻo mālie.”10

Ko ʻetau fanongo ki he leʻo ko iá ʻe makatuʻunga ia ʻi heʻetau tui kiate Iá. Te tau kole ʻaki ha tui feʻunga, ha fakahinohino mo e taumuʻa ke ʻalu pea fakahoko ha meʻa pē ʻokú Ne kole mai.11 Te tau fakatupulaki ai ʻa e tui ke ʻiloʻi ʻe faitāpuekina e niʻihi kehé ʻi ha meʻa pē ʻokú Ne kole mai, pea ʻe lava ʻo fakamaʻa ai kitautolu koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú.

Hangē ko e tataki kitautolu ʻe heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ke kole ha ngaahi tali ki he Tamaí, ʻe ʻomi foki ʻe he tui ko iá ʻa e Fakamoʻuí ke Ne fakavaivaiʻi kitautolu ʻo feʻunga pē ke tau fanongo ki Heʻene fakahinohinó pea loto-fakapapau mo vēkeveke ke talangofua. Te tau hivaʻi fiefia leva e ngaahi lea ʻo e himí, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku faingataʻa ai e ngāué: “[ʻOku fakafiefia ʻa e ngāué, ʻe hoku ʻOtua, mo hoku Tuʻi].”12

Ko e lahi ange ʻetau maʻu e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí mo e lotó, ko e lahi ange ia ʻetau ongoʻi ha ʻofa mo e kaungā ongoʻi lahi ange kiate kinautolu kuo teʻeki ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí pe ʻoku fāinga ke pukepuke iá. ʻOku faingataʻa ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí kae ʻikai tui mo falala kiate Ia. ʻI he mole mei ha niʻihi ʻenau tui ki he Fakamoʻuí, ʻe malava ke nau ʻohofi ʻa ʻEne akonakí, ʻo ui ʻa e leleí ko e kovi pea koví ko e lelei.13 Ke fakaʻehiʻehi mei he fehalaaki fakamamahí ni, ʻoku matuʻaki mahuʻinga ke fenāpasi ha faʻahinga fakahā fakataautaha pē ʻoku tau maʻu pea mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá.

ʻE kāinga, ʻoku fiemaʻu ʻa e tuí ke lava ʻo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. ʻOku fiemaʻu ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ke lava ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé Maʻana. ʻOku fiemaʻu e tuí ke ʻalu atu ʻo akoʻi ʻEne ongoongoleleí pea foaki ia ki he kakai ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo ongoʻi e leʻo ʻo e Laumālié pe mahalo te nau fakaʻikaiʻi e moʻoni ʻo e pōpoakí. Ka ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau tui kia Kalaisí—pea muimui ki Heʻene palōfita moʻuí—ʻe tupulaki ʻa e tuí ʻi he funga ʻo e māmaní. Koeʻuhí ko e tekinolosiá, mahalo ʻe tokolahi ange e fānau ʻa e ʻOtuá te nau fanongo mo ʻiloʻi e folofola ʻa e ʻOtuá he fakaʻosinga uike ko ʻení ʻo laka hake ʻi ha toe ʻaho ʻe ua ʻi he hisitōliá.

ʻI he tupulaki ʻa e tuí ko e Siasi ʻeni mo e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní, ʻe tokolahi ange e kāingalotu ʻoku totongi vahehongofulu mo foaki ke tokoni kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku fepaki ai e kāingalotu ko iá mo ha ngaahi faingataʻa. ʻI he tui ʻa e kau faifekau he funga ʻo e māmaní ʻoku uiuiʻi kinautolu ʻe Sīsū Kalaisí, ʻoku nau ʻilo ha ngaahi founga ke ikunaʻi ai e ngaahi pole ne tupu mei ha mahaki fakaʻauhá, ʻo fakahoko ia ʻi he loto-toʻa mo e fiefia. Pea ʻi heʻenau feinga lahi angé, ʻoku fakaʻau ʻo mālohi ange ai ʻenau tuí.

Kuo faʻa hoko ʻa e fehangahangaí mo e ngaahi faingataʻá ko e tupuʻanga ia e tupulaki ʻo e tuí. Kuo moʻoni maʻu pē ia, tautautefito talu mei he kamataʻanga hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí pea mo e fokotuʻu e Siasi ʻo e ʻEikí.14

ʻOku moʻoni ʻi he kuongá ni ʻa e meʻa ko ia ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni he kuohilí pea ʻe pehē ai pē kae ʻoua kuo hāʻele tonu mai e Fakamoʻuí ke tataki ʻa Hono Siasí mo Hono kakaí: “ʻOku hanga ʻe he talangofua ki he Ongoongoleleí ʻo ʻomi ʻa e [kakaí] ki ha vā fetuʻutaki vāofi ʻaupito mo e ʻEikí. ʻOku fokotuʻu ai ha fetuʻutaki vāofi he vā ʻo e tangatá ʻi he māmaní pea mo hotau Tupuʻanga Maʻongoʻonga ʻi he langí. ʻOku ʻomi ai ki he fakakaukau ʻa e tangatá ha loto-falala kakato ki he Māfimafí mo ʻEne hoifua ke fanongo mai mo tali e ngaahi kole ʻa kinautolu ʻoku falala kiate Iá. ʻI he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí mo e faingataʻá, ʻoku ʻikai mafakatataua ʻa e loto-falala ko ʻení. ʻE lava ke hoko ʻa e faingataʻá ki he tokotahá pe kakaí, ʻe lava ke tuʻunuku mai e fakatamakí pea ngali siva e ʻamanaki ʻa e kakai kotoa pē, ka ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí e faingamālie ʻoku ʻomi ʻe he talangofua ki he Ongoongoleleí, ʻoku nau maʻu ai ha fakavaʻe pau; ʻoku tuʻu maʻu honau vaʻé ʻi ha maka ʻoku taʻeueʻia.”15

Ko ʻeku fakamoʻoní ko e maka ko ia ʻoku tau tuʻu aí, ko ʻetau fakamoʻoni ia ko Sīsū ʻa e Kalaisí; ko Hono Siasí ʻeni, ʻa ia ʻokú Ne tataki tonú; pea ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa ʻEne palōfita moʻui ʻi he ʻaho ní.

ʻOku fekumi mo maʻu ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e fakahinohino mei he ʻEikí. Kiate au, ʻokú ne hoko ko ha sīpinga ʻo e fekumi ki he fakahinohino ko iá pea loto-fakapapau ke muimui ki aí. Ko e loto-fakapapau tatau ko ia ke talangofua ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi loto ʻo kinautolu kuo lea pe te nau lea, lotu, pe hiva ʻi he konifelenisi lahi ko ʻeni ʻo Hono Siasí.

ʻOku ou lotua ko kinautolu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku mamata pe fanongo mai ki he konifelenisí ni, te nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolú. Kuo tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻeku lotú ke u lava ʻo ongoʻi ha kihiʻi konga ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kimoutolú pea mo ʻEne ʻofa ki Heʻene Tamai Hēvaní, ʻa ia ko ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. Ko Ia hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Ko Hono Siasí ‘eni. Ko Ia ʻokú Ne tatakí. Naʻá Ne hā tonu mo ʻEne Tamai Hēvaní kia Siosefa Sāmita ʻi he vaoʻakau ʻi Niu ʻIoké. Naʻe fakafoki mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi he kau talafekau fakalangi.16 ʻOku ou ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku moʻoni ia.

ʻOku ou lotua te mou maʻu ʻa e fakamoʻoni tatau. ʻOku ou lotua te mou kole ki he Tamai Hēvaní ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi ʻoku mou fiemaʻu ke fakahoko mo tauhi ʻaki e ngaahi fuakavá ʻa ia ʻe fakaʻatā ai e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko homou takaua maʻu pē. ʻOku ou ʻoatu ʻeku ʻofá mo e fakamoʻoní, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.