General Conference
Boso lo ta libèr
konferensia general di aprel 2021


Boso lo ta libèr

JesuCristu ta e lus ku nos tin ku tene na haltu durante e tempunan di skuridat di nos bida terenal

Mi rumanan stimá, mi ta hopi gradisí pa e privilegio di dirigí algún palabra na boso for di Africa. Ta un bendishon di tin e teknologia awe i us‘é di e manera mas efektivo pa yega na boso, unda ku boso por ta.

Na sèptèmber 2019, hermana Mutombo i ami, miéntras ku nos tabata sirbí komo lidernan na e mishon Maryland Baltimore, tabatin e privilegio di bishitá algun kaminda históriko di iglesia na Palmyra, New York, miéntras mi tabata asistí na e seminario di liderasgo mishonal. Nos a kaba nos bishita na e Arboleda Sagrada. Nos intenshón ora nos a bishitá e Arboleda Sagrada no tabata pa nos tin un manifestashon speshal òf un vishon, pero nos a sinti e presensia di Dios na e lugá sagrado ei. Nos kurasón a wòrdu yená ku gratitut pa e Profeta José Smith.

Riba e kaminda pa bai bèk, hermana Mutombo a ripará ku mi tabata tin un sonrisa grandi ora mi tabata kore outo, p‘esei el a puntra mi, “kiko ta e motibu di bo emoshon?”

Mi a kontest‘é: “Mi Nathalie stimá, e bèrdat semper lo triunfá riba eror, i e skuridat lo no sigui riba tera debí na e evangelio restourá di JesuCristu.”

Dios e Tata i JesuCristu a bishitá e hóben José Smith pa trese na klá lo kual ku tabata skondí, asina nos lo risibí e “konosementu di e kosnan manera nan ta, … manera nan tabata, i manera nan [lo ta]” (Doctrine and Covenants 93:24).

Despues di mas ku doshen aña, hopi hende te ahinda ta buska e bèrdatnan ku nan tin mester pa liberá nan mes di algun di e tradishonnan i mentiranan ku e atversario ta plama rònt mundu. Hopi ta “wòrdu siegá pa e astusia suave di hòmbernan” (Doktrina i Kombenionan 93:24 123:12). Den su Epistola na e Efesionan, Pablo a siña: “Spièrta, abo ku ta drumi, i lanta for di e mortonan, i Cristu lo lusá bo” (Efesiionan 5:14). E Salbador a primintí ku E lo ta e lus riba tur esnan ku skucha Su palabranan (wak 2 Nefi 10:14).

Trintisinku aña pasá, mi mayornan tambe tabata siegu i nan tabata buska desesperádamente pa sá e bèrdat i tabata preokupá riba unda nan por bai pa hañ‘e. Mi mayornan tur dos a nansé den un pueblo, kaminda e tradishonnan tabata ankrá den e bida di e personanan i e famianan. Nan dos a laga nan pueblo atras tempu nan tabata hóben i nan a bin e siudat, buskando un mihó bida.

Nan a kasa i a kuminsá nan famia di un manera hopi humilde. Nos tabata kasi ocho persona den un kas chikitu—mi mayornan, dos di mi rumanan muhé i ami, i un primu ku tabata biba serka nos. Mi a puntra mi mes si realmente nos tabata un famia, komo no tabata permití na nos pa kome anochi na e mesun mesa ku nos mayornan. Ora nos tata tabata bini bèk for di trabou, manera e drenta den kas, ta pidi nos pa bai pafó. Nos nochinan tabata hopi kòrtiku, ya komo nos no por a drumi debí na e falta di armonia i amor berdadero den e matrimonio di nos mayornan. Nos kas no tabata chikitu só, tambe e tabata un lugá skur. Promé ku nos a reuní ku e misioneronan, nos tabata bai na diferente misa tur djadumingu. E tabata klá ku nos mayornan tabata buská algu ku mundu lo no por a proveé nan.

Esaki a sigui te dia nos a reuní ku e Elder i e hermana Hutchings, e promé pareha di misionero di edat mayor yamá pa sirbí na Zaire ( mihó konosí awe komo Republika Demokratika di Kongo of Kongo-Kinshasa) Ora nos a kuminsá reuní ku e maravioso misioneronan aki, ku tabata manera angèlnan ku a bini di Dios, mi a notá ku algu a kuminsá kambiá den nos famia. Después di nos boutismo, realmente nos a kuminsá progresivamente di tin uni biba nobo danki na e Evangelio Restourá. E palabranan di Cristu a kuminsá engrandesé nos almanan. Nan a kuminsá iluminá nos entendimentu i nan a bira dushi pa nos, segun e bèrdatnan ku nos a risibí tabata disernibel i nos tabata por wak e lus,i e lus aki tabata bira mas briante kada dia.

E komprenshon di dikon e Evangelio tabata yudando nos pa yega na ta mas manera e Salbador. E grandura di nos kas no a kambiá, nos kondishonnan sosial tampoko. Pero mi a bira testigu di un kambio na e kurason den mi mayornan ora nos tabata hasi orashon tur dia, mainta i anochi. Nos a studiá e Buki di Mormon, nos a hasi e nochi di hogar; realmente nos a bira un famia. Tur djadumingu nos tabata lanta 6 or di mahinta pa keda kla pa nos bai iglesia, i nos tabata biahá pa oranan largu pa por a asistí na e reunion nan di iglesia tur siman sin kehá. Tabata un eksperiensia marabioso pa presensiá. Nos, ku anteriormente a kana den skuridat,, a persiguí e skuridat for di nos (wak Doktrina i Kombenionan 50:25) i wak “gran lus” (2 Nefi 19:2).

Mi ta kòrda un dia, ora mi no tabata dispuesto pa lanta mainta trempan pa e orashon familiar, mi a murmurá na mi rumannan muhé: “realmente no tin nada mas ku nos por hasi na e kas aki, resa, resa, resa só.” Mi tata a tende mi komentarionan. Mi ta kòrda su reakshon, ora el a siña mi ku amor pero ku firmesa: “miéntras bo ta den e kas aki, lo bo hresa, resa, resa.”

E palabranan di mi tata ta zona den mi oreanan diariamente. Kiko boso ta pensa ku hermana Mutombo i ami ta hasi ku nos yunan awendia? Nos ta hasi orashon, orashon, i orashon. Esaki ta nos herensia.

E hòmbèr kende a nanse siegu i a wòrdu saná pa JesuCristo, despues di a wòrdu preshoná pa su bisiñanan i e Fariseonan, a bisa:

“E Hòmber ku ta wòrdu yamá Jesus a traha lodo i a hunta mi wowonan ku né i a bisami: Bai Siloam, i laba bo mes; asina mi a bai i a laba mi mes, i mi a haña mi bista. …

“… Un kos mi sa, mi tabata siegu, i ku awor mi [por] mira” (Juan 9:11, 25).

Nos tambe tabata siegu i awor nos por mira. E evangelio restourá a impaktá nos famia for di e tempu ei. Komprondiendo e dikon di e evangelio a bendishoná tres generashon di mi famia i lo siguí bendishoná mas generashon nan ku lo bini.

JesuCristu ta e lus ku ta bria den skuridat. Esnan ku siguiÉ “lo no kana den skuridat, pero lo tin e lus di bida” (Juan 8:12).

Pa kasi un aña, entre 2016 i 2017, e hendenan na e region di Kasai a enfrentá un tragedia teribèl. Tabata un periodo hopi skur pa e hendenan debí na e konflikto entre un grupo di gueriyeronan tradishonal i e forsanan gubernamental. E violensia a plama for di e siudatnan di e Provinsia Sentral di Kasai te na e region mas amplio di Kasai. Hopi hende a hui for di nan hogarnan buskando seguridat i a skónde den mondi. Nan no tabatin kuminda ni awa, ni nada, realmente, i entre esakinan tabatin algun miembronan di E Iglesia di JesuCristu di e Santunan di e Delaster Dianan den e area di Kananga. Algun miembronan di iglesia a wòrdu asesiná dor di e militarnan.

E ruman Honoré Mulumba di e bario Nganza na Kananga i su famia tabata algun di e tiki personanan ku a permanesé skondí na nan kas, sin sá unda nan lo por bai pasó tur e kayanan a wòrdu transformá de kamponan di tiramentu. Un dia algun hòmbernan militar di e bario a ripara e presensia di ruman Mulumba i su famia, anochi ora nan a sali pa buska algun berdura na nan hòfi familiar pa nan kome. Un grupo di e Hòmbernan milita a yega na nan kas i a saka nan i a bisanan ku nan mester a skohe pa atené nan mes na praktikanan di milisia of wòrdu asesiná.

E ruman Mulumba a bisanan ku balentia: “mi ta miembro di E Iglesia di JesuCristo di e Santunan di e Delaster Dianan. Mi famia i ami a aseptá JesuCristo i tin fe den Dje. Nos lo sigui keda fiel na nos kombenionan i nos ta aseptá pa muri.”

Nan a bisa nan, “manera boso a skohé JesuCristo, boso kadavernan lo wòrdu komé pa e kachónan,” i nan a primnití ku nan lo bini bèk. Pero nunka nan no a bini bek, i e famia a keda einan pa dos luna i nunka nan a bolbé mira nan. Ruman Mulumba i su famia a mantené e antorcha di nan fe sendé. Nan a korda riba nan kombenionan i nan a wòrdu protehá.

JesuCristo ta e lus ku nos tin ku tene aun durante e tempunan di skuridat di nos bida terenal (see 3 Nephi 18:24). Ora nos skohe pa sigui Cristu, nos ta skohe pa kambia. Un hòmbèr òf hende muhé kambiá pa Cristu lo wòrdu dirigí pa Cristu, i nos lo puntra, manera Pablo a hasi: “Señor, kiko bo kier pa mi hasi?” 9Echonan 9:6). Nos lo “sigui su pasonan” (1 Pedro 2:21). Nos lo “kana, manera El a kana” (1 Juan 2:6). (wak Ezra Taft Benson, “Born of God,” Tambuli Oct. 1989, 2, 6.)

Mi ta testifiká di Esun kende a muri, a wòrdu derá i a resusitá e di tres dia i a subi na shelu p‘asina abo i ami risibí e bendishonnan di e inmortalidat i e eksaltashon. E ta “te lus, … e bida, i e bèrdat” (Eter 4:12). E ta e antídoto i e remedi pa e konfushon di e mundu. E ta e norma di ekselensia pa eksaltashon, esta JesuCristu. Den e nòmber di JesuCristo, amèn.