Aoaoga a Peresitene
Mataupu 4: Fesoasoani mai Luga


Mataupu 4

Fesoasoani mai Luga

“Atonu e leai se folafolaga i le olaga e sili atu ona mautinoa nai le folafolaga o le fesoasoani mai le lagi ma le taiala faaleagaga i taimi e manaomia ai.”

Mai le Soifuaga o Howard W. Hunter

Sa aoao Howard W. Hunter e tatalo a o tamaitiiti. “Sa aoao a’u e lo’u tina e tatalo ma faafetai i le Tama Faalelagi mo mea sa ou fiafia ai,” na ia fai mai ai. “E tele taimi ou te faafetai ai ia te Ia mo le matagofie o le lalolagi ma taimi matagofie sa ou i ai i le pamanu ma autafa o le vaitafe ma le Sikauti. Sa ou aoao foi e ole atu ia te Ia mo mea sa ou manao ai pe ou te manaomia foi. … Sa ou iloaina sa alofa le Atua ia te au ma sa faafofoga mai ia te au.”1

I lona soifuaga atoa, sa liliu atu Peresitene Hunter i le tatalo o se punavai o le fesoasoani faalelagi, ma sa ia aoaoina foi isi e faia lena lava mea. Mo se faataitaiga, a o avea o ia ma se epikopo, sa faaalia e se tasi tagata o lana uarota le inoino i se isi alii. O le fautuaga a Peresitene Hunter na atagia ai lana molimau i le fesoasoani e maua mai le tatalo:

“Sa ou fai atu ia te ia, ‘Lo’u uso e, afai e te alu i le fale ma tatalo mo ia i taeao uma ma po uma, o le a ta toe feiloai i le isi lua vaiaso mai le aso, i le taimi lava lea ona fai ai lea o se ta tonu po o le a le mea e fai.”

Ina ua maea ona mulimuli i lea fautuaga, sa toe foi mai le tagata ma sa ia fai mai ma le lotomaualalo e uiga i le isi alii, “Na te manaomia se fesoasoani.”

“Pe ua e naunau e fesoasoani ia te ia?” Sa fesili ai Peresitene Hunter.

“Ioe, o lea lava,” le tali a le tagata.

“Na mou uma atu le ita ma le inoino,” sa toe faamatala ai e Peresitene Hunter. “O le mea lea e oo i ai pe a tatou tatalo le tasi mo le isi.”2

Ata
tamaitai o loo tatalo

“Na folafola mai le Alii afai tatou te lotomaualalo i … taimi e manaomia ai ma liliu atu ia te ia mo se fesoasoani, e mafai ona “faamalolosia i tatou, ma [o le a] faamanuiaina mai lugaMF&F 1:28.

O Aoaoga a Howard W. Hunter

1

Ua folafola mai e lo tatou Tama Faalelagi na te tuu mai le fesoasoani ma le taiala i taimi e manaomia ai.

Tatou te feagai uma lava ma taimi io tatou olaga, tatou te manaomia ai le fesoasoani mai le lagi i se ala faapitoa ma le faanatinati. E tofu uma lava i tatou ma taimi e lofituina ai i tulaga pe fememeai ai foi ona o fautuaga tatou te maua mai isi, ma e tatou te lagonaina se manaomia tele ia maua se taiala faaleagaga, se manaomia tele e sue le ala sa’o ma fai le mea sa’o. I le faatomuaga faatusipaia i lenei tisipenisione o aso e gata ai, sa folafola mai ai e le Alii afai tatou te lotomaualalo i taimi e manaomia ai ma liliu atu ia te ia mo se fesoasoani, o le a “faamalolosia i tatou, ma faamanuiaina mai luga, ma maua le malamalama mai lea taimi i lea taimi.” (MF&F 1:28.) O le a tatou maua lena fesoasoani pe afai tatou te sailia, talitonu i ai, ma mulmuli i le mea lea na ta’ua e le Tupu o Peniamina i le Tusi a Mamona, “o le uunaiga a le Agaga Paia.” (Mosaea 3:19.)

“Atonu e leai se folafolaga i le olaga e sili atu ona mautinoa nai le folafolaga o le fesoasoani mai le lagi ma le taiala faaleagaga i taimi e manaomia ai.” O se meaalofa mai le lagi, ua tuusaoloto mai le lagi, o se meaalofa tatou te manaomia mai le popofou o lo tatou talavou seia oo atu i toe aso o o tatou olaga. …

I le talalelei a Iesu Keriso, ua tatou maua le fesoasoani mai luga. “Ia fiafia ia,” ua fetalai mai ai le Alii, “ona o le a ou taitaia outou i le ala.” (MF&F 78: 18.) “O le a ou faaali atu ia te oe ai lo’u Agaga lea o le a faapupula ai lou mafaufau lea o le a faatumulia ai lou agaga i le olioli.” (MF&F 11:13.)

Ou te molimau atu i le paia o Iesu Keriso. O loo soifua le Atua ma ua ia tuuina mai lona Agaga ia i tatou. I le feagai ai ma faafitauli o le olaga ma le feagai ai ma galuega fai o le olaga, ina tatou talia ia lena meaalofa mai le Atua, lo tatou Tama ma maua ai le olioli faaleagaga.3

2

E faapei o Iosefa Samita, e mafai ona tatou liliu atu i tusitusiga paia ina ia aoaoina ai mai luga.

Na saili le perofeta talavou o Iosefa Samita … e fia iloa le mafaufau ma le finagalo o le Alii i se taimi o le le mautonu ma le popole i lona olaga. … O le eria i talaane o Palamaira, i Niu Ioka, na avea o se nofoaga o le “vavao tulagaese e uiga i le mataupu tau lotu” i tausaga o le talavou o Iosefa iina. E moni, sa foliga mai ia te ia ua aafia le itumalo atoa i lena mea, faatasi ai ma “tagata e toatele,” na ia tusia ai, ua auau faatasi i latou lava i pati faalelotu eseese ma e le o se” vevesi ma se fevaevaeaiga” itiiti na tupu mai ai i tagataIosefa Samita—Talafaasolopito 1: 5].

Mo se tamaitiiti faatoa atoa le sefulufa, sa atili ai ona faigata ma fenumiai lana sailiga mo le mea moni ona o tagata o le aiga o Samita, e eseese foi a latou filifiliga faalelotu i lea taimi.

Ia, faatasi ai ma le vaaiga masani i tua atu ma le tulaga nai i ai, ou te valaaulia ai outou e mafaufau i nei manatu ofoofogia ma lagona mai se tamaitiiti e mu’a le vao. Na ia tusia:

“I le gasologa o lea taimi o le vavao tele sa faaosoina ai lo’u mafaufau e manatunatu mamafa ma le le mautonu tele; ae e ui ina sa loloto o’u mafaufauga ma malosi i le tele o taimi, ae sa ou le auai lava i se tasi o ia [vaega] uma … ; sa matua tele naua le faanunununu ma le fefinauai i totonu o lotu eseese, sa le mafai e se tagata talavou e pei ona sa ou i ai, ma le le masani tele i tagata ma mea, ona maua se faaiuga mautinoa poo ai ua sa’o ma o ai foi ua sese.

“Sa faaosoina tele lo’u mafaufau i lea taimi ma lea taimi, ona sa matua tele lava ma le le mataofia le vāvāō ma le vevesi. …

“I le taulotoaiga o lenei taua o upu ma vevesi o taofi, sa masani ona ou fai ifo ai ia te aʼu lava ia: O le a le mea e ao ina faia? O ai o nei vaega uma ua sa’o pe ua sese faatasi ea i latou uma? Afai e i ai se tasi o i latou ua sa’o, o ai lea, ma e faapefea ona ou iloaina?

“A o o’u punouai i lalo o faigata tetele na mafua mai finauga a nei vaega o tapuaiga, sa ou faitauina i se tasi aso le Tusi a Iakopo, mataupu muamua ma le fuaiupu lima, e faitau faapea: Ae afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma, ma le le toe ta’uta’ua; ona foaiina mai ai lea ia te ia.

“E leai lava se mau o tusitusiga paia na oo i le tagata ma le mana tele nai lo o lenei mau i lo’u loto i lea taimi. Sa foliga ua ulu mai ma se mana tele i lagona uma o lo’u loto. Sa ou mafaufau ma saga mafaufau pea i ai, i lo’u iloa afai e i ai se tagata ua ia manaomia le poto mai le Atua, o a’u lava; ona sa ou le iloa le mea e tatau ona fai, vagana ai e mafai ona ou maua o se poto atili atu nai lo lena sa i ai ia te au i le taimi lena, o le a ou le iloaina lava” [Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:8–12].

Ioe, o le mea na sosoo ai na suia ai le ala o le talafaasolopito o le tagata soifua. O le naunau e “fesili i le Atua,” o lea na mapu ane ai le taulealea o Iosefa i se togavao e lata i lona fale. O iina, i le tali mai i lana tatalo faatauanau, na asiasi ane ai le Atua, le Tama e Faavavau, ma lona Alo o Iesu Keriso ia Iosefa ma fautuaina o ia. O lena faaaliga maoae, lea ou te molimauina ma le lotomaualalo, na tali ai le mau fesili mo lo tatou tisipenisione nai lo le na o le ekalesia e tatau pe le tatau foi ona auai Iosefa talavou.

Ae o lo’u faamoemoega … e le o le otootoina atu o uluai minute o le Toefuataiga, e ui o se tasi o tala aupito aili ona paia i tusitusiga paia. Ae ou te manao, e tau ina faamamafa atu ai le maualuga o le uunaiga faaleagaga na faaalia e lenei tamaitiiti talavou e lei aotauina.

E toafia i tatou, i le matua e sefulufa tausaga, e mafai ona sagatonu pea o tatou mafaufau ma toafimalie a o gaogaosa uunaiga faatauanau mo i tatou, aemaise o le mataupu taua o lo tatou faaolataga e faavavau? E toafia i tatou e mafai ona talia eseesega faalelagona e ono oo mai pe a eseese talitonuga faalelotu o matua? E toafia i tatou, i le sefulufa po o le limasefulu, e vaili ifo i o tatou loto ma sailia i tusitusiga paia ni tali i mea ua ta’ua e le Aposetolo o Paulo “o mea loloto a le Atua”? 1 Korinito 2:10

Se mea ina a ofoofogia … o le liliu atu o lenei alii ma le maelega i tusitusiga paia ma sosoo atu ai ma le tatalo lilo, atonu o punavai silisili ia e lua o le malamalama faaleagaga ma uunaiga faaleagaga ua laugatasia mo le tagata. Na fetosoa’iina o ia i manatu eseese, ae sa naunau o ia e faia le mea sa’o ma sa naunau e sue le ala sa’o. Sa talitonu o ia, e pei ona tatau ai foi ona tatou talitonu, e mafai ona aoaoina ma faamanuiaina o ia mai luga, e pei ona i ai o ia.

Peitai, e mafai ona tatou faapea, o Iosefa Samita o se agaga faapitoa, ma e faapitoa lava o ia. E faapefea i tatou atonu ua matutua atu—sili atu i le sefulufa—ma e lei tonu e tatalaina se tisipenisione o le talalelei? E tatau foi ona tatou faia ni faaiuga ma faavasega ia fenumiaiga ina ia iloatino ai le meamoni mai feupuaiga uma e uiga i le mau mataupu ua aafia ai o tatou olaga. Ua tumu le lalolagi i ia faaiuga faigata, ma o nisi taimi a o tatou feagai ai ma ia mea, tatou te ono lagonaina lo tatou matutua po o o tatou vaivaiga.

O nisi taimi tatou te ono lagonaina ai ua elea lo tatou faaleagaga. I nisi o aso faigata, e oo lava ina tatou lagona ua galo i tatou i le Atua, ua tuua na o i tatou i lo tatou fememeai ma le popole. Peitai, ua le tatau ona toe i ai lena lagona i tagata matutua, po o le autalavou, po o e foi e leai se poto masani. E silafia ma alofa le Atua ia i tatou uma. O i tatou, i tatou uma, o ona afafine ma ona atalii, ma po o a lava lesona e aumaia e le olaga ia i tatou, e tumau lava le moni o le folafolaga: “Afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma, ma le le toe ta’uta’ua; ona foaiina mai ai lea ia te ia. (Iakopo 1:5.)4

Ata
Iosefa Samita i le vao

E mafai ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Iosefa Samita i le sailiga o le poto mai le Atua.

3

O le tatalo o se tasi lea o ala e maua ai le malamalama faaleagaga ma le taiala.

O le aoaoga ma le poto o le lalolagi ma mea na e faaletino, e oo mai ia i tatou e ala i o tatou sane faaletino i ala faalelalolagi, ma faaletino. Tatou te pa’i, tatou te vaai, tatou te faalogo ma tofo ma sosogi ma aoao. Peitai, o le malamalama faaleagaga, e pei ona ta’ua e Paulo, e oo mai ia i tatou i se ala faaleagaga mai lona punavai faaleagaga. Na faaauau le tala a Paulo:

“Ae le talia e le tagata faaletino o mea a le Agaga o le Atua; aua o mea valea ia ia te ia, na te le mafai foi ona iloa, aua e faamasinoina faaleagaga. (1 Kori. 2:14.)

Ua tatou maua, ma iloa, na pau le ala e maua ai le malamalama faaleagaga o le faalatalata atu i lo tatou Tama o i le Lagi e ala i le Agaga Paia i le suafa o Iesu Keriso. A tatou faia lenei mea, ma afai tatou te saunia faaleagaga, tatou te vaaia mea i o tatou mata tatou te lei vaaia muamua, tatou te faalogo foi i mea atonu tatou te lei faalogo i ai muamua—“o mea ia ua saunia e le Atua,” faaaoga upu a Paulo. (1 Kori. 2:9.) Tatou te maua nei mea e ala i le Agaga.

Tatou te talitonu, ma molimau atu i le lalolagi, o loo avanoa i le taimi nei le fesootaiga ma lo tatou Tama o i le Lagi ma le taitaiga mai le Alii. Tatou te molimau atu o loo fetalai mai le Atua i le tagata e faapei ona sa ia faia i ona po o le Faaola, ma i taimi o le Feagaiga Tuai.5

4

E mafai ona tatou tatalo soo, ae le na o taimi e atuatuvale ai.

O o tatou taimi i ona po nei e foliga mai ua fautuaina i tatou e le o toe aoga le tuuto ma le lototatalo ma le migao mo le paia, e leai se uiga pe le manaomia foi, pe o mea uma ia e lua. Ae peitai, o tagata le mautonu “i ona po nei” e manaomia le tatalo. O taimi o mafatiaga, tiutetauave tetele, atuatuvale loloto, faanoanoa lofituina—o luitau nei e luiina ai i tatou mai mea o tatou nopi ai ma uunaia ai i tatou e gauai atu i o tatou lagona faanatura. Afai tatou te faatagaina, o le a faalotomaualaloina i tatou, faamaluluina i tatou, ma faaliliu atu i tatou i le tatalo ma le migao.

Afai o le tatalo ua na o se olega i nisi taimi i le taimi o mafatiaga, o lona uiga e matuai manatu faapito lava, ona tatou mafaufau lea faapea o le Atua o se tagata lipea po o se lala faigaluega e fesoasoani ia i tatou i o tatou faalavelave faafuasei. E ao ina tatou manatuaina le Silisili Ese i le ao ma le po— taimi uma—e le na taimi ua leai se isi fesoasoani e maua ma ua tatou matua manaomia lava se fesoasoani. Afai e i ai lava se elemene i le olaga o le tagata o i ai se faamaumauga o le manuia faavavega ma le taua e le mafuatiaina i le tagata soifua, o le fesootaiga ma le lototatalo lea, migao, tuuto ma lo tatou Tama Faalelagi.

“Ieova e, ia e faafofoga mai i a’u upu, ia e silafia mai le oi o lo’u loto.” na pese ai le Faisalamo.

“Lo’u Tupu e, ma lo’u Atua, ia e faafofoga mai i le leo o la’u alaga, aua ou te talotalo atu ia te oe.

“Ieova e, e faafofogaina e oe lo’u leo i le taeao; o le taeao ou te sauni atu ai la’u tatalo ia te oe, ma ou vaavaai.” (Sal. 5:1–3.)

Atonu o le mea o loo manaomia e lenei lalolagi, pei ona moomia o se isi lava mea, o le “vaavaai lea i luga” e pei ona fai mai le Faisalamo—e vaavaai i luga i lo tatou olioli faapea foi io tatou mafatiaga, i taimi tatou te manuia ai faapea foi taimi tatou te le tagolima ai. E tatau ona tatou vaavaai pea i luga ma faailoa atu o le Atua o le foai mai mea lelei uma ma o le punavai foi o lo tatou faaolataga. …

E tele itu o lo tatou sosaiete ua solaese mai ai le agaga o le tatalo ma le migao faapea foi tapuaiga. E tele tulaga ua atamamai ai alii ma tamaitai, pe malie pe susulu, ae e tasi le elemene taua latou te le o maua i se olaga atoatoa. Latou te le o vaavaai ae i luga. Latou te le o ava’e i le amiotonu a latou tautoga [tagai MF&F 59:11]. E feilafi a latou talanoaga, ae e le paia. E atamamai a latou tala, ae e le popoto. Pe fai i le ofisa, potu sui, po o le falesuesue, o i latou e faalialia i lo latou malosi tapulaa, ona manatu lea e mafai ona latou soona tautala le mafaufau e uiga i le Atua o i ai le mana e leai se tuaoi mai luga.

Ae paga lea, o nisi taimi e matuai leai ai lava se migao e oo lava i le Lotu. O nisi taimi tatou te soona talanoa leotetele ai, tatou te o mai i fonotaga po o sauniga e aunoa ma se faaaloalo i le mea e tatau ona avea o se itula o le tatalo ma le tapuaiga mama. O le migao o le uiga lea o le siomaga o le lagi. O le tatalo o le tautalatala atu lea o le agaga i le Atua le Tama. O le a tatou avea atili e pei o lo tatou Tama e ala i le vaavaai ae i luga ia te ia, i le manatuaina o ia i taimi uma, ma le manatu tele i lona lalolagi ma lana galuega.6

Ata
tamaitai o loo tatalo

“O le tatalo o le tautalatala atu lea o le agaga i le Atua le Tama.”

5

Tatou te atiae lo tatou tomai e maua le malamalama faaleagaga pe a faaalu so tatou taimi e mafaufau ai, manatunatu loloto, ma tatalo.

O le atinaeina o le faaleagaga ma faaogatusa i tatou lava i faatosinaga aupito maualuga i le amioatua, e le o se mataupu faigofie. E alu ai le taimi ma o nisi taimi foi e aofia ai se tauiviga. O le a le tupu faafuaveta, ae e na o le taumafaiga maua’i e ausia ai, ma le valaau atu i le Atua ma le tausia o ana poloaiga. …

Ua tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita … atonu o le faaupuga aupito manino lea i le manaomia ona tatou faaleagaga, faapea foi le taimi ma le onosai e tatau ona tatou iloa o se vaega o le faagasologa. Fai mai a [ia]: “Tatou te manatu o le Atua sa foafoaina le tagata ma le mafaufau e mafai ona faatonutonuina, ma le tomai faalemafaufau e mafai ai ona faateleina faatatau i le tulaga o le usitai ma le maelega e tuuina atu i le malamalama e fesootai mai le lagi i le manao le mafaufau; ma o le a mafai ona latalata atili o le tagata i le atoatoa, o le manino tele foi lea o ona manatu, ma faateleina foi lona fiafia, seia ona faatoilaloina le leaga o lona olaga ma aveesea uma naunauga i le agasala, ma faapei ai o e faamaoni anamua ua taunuu atu i le vaega o le faatuatua ua fusia ai o ia i le mana ma le mamalu o Le na faia o ia, ma aveina atu ai i luga e mau ma Ia. Ae ua tatou manatu o se nofoaga lea e lei mafai lava e se tagata ona oo atu i ai i se taimi vave”[Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioefa Samita (2007), 224].7

E tatau ona faaalu so tatou taimi e tapena ai o tatou mafaufau mo mea faaleagaga. O le atinaega o le malosi faaleagaga, e le o mai faatasi ma le faaeeina mai o le pule. E tatau ona i ai le naunautaiga, taumafaiga, ma le tapenaga a le tagata lava ia. Ioe, e manaomia ai le, … anapogi, tatalo, suesue i tusitusiga paia, poto masani, mafaufau loloto, ma se galala i le fiaai ma le fiainu i le olaga amiotonu.

Ua ou iloa le aoga o le iloiloina o apoapoaiga nei mai le Atua Silisiliese:

“Afai e te ole mai, o le a e maua lea faaaliga e faaopoopo i luga o lea faaaliga, lea malamalama e faaopoopo i luga o lea malamalama, ina ia mafai ona e iloa mealilo ma mea filemu—o mea ia e maua ai le olioli, o mea ia e maua ai le ola e faavavau.(MF&F 42:61).

“Ole atu i le Tama i lo’u igoa, i le faatuatua ma le talitonu o le a oulua maua, ma o le a oulua maua ai le Agaga Paia, lea na te faaali atu mea uma e tatau ai mo le fanauga a tagata”(MF&F 18:18).

“Ia teu i o outou loto nei mea ma ia tuu le tulaga mamalu o le faavavau iamau i luga o o outoumafaufau” (MF&F 43:34).

“Ia teu i o outou mafaufau e le aunoa afioga o le ola, ma o le a tuu atu ia te outou i lea lava itula le vaega lena o le a fua atu i tagata taitoatasi” (MF&F 84:85).

“Saili ma le filiga, tatalo e le aunoa ma ia talitonu, ma o le a galulue faatasi mea uma mo lo outou lelei, pe afai tou te savavali sa’o ma le manatua le feagaiga na outou osifeagaiga ai ma le tasi” (MF&F 90:24).

“O le a tuu atu e le Atua ia te outou le poto e ala i lona Agaga Paia, ioe, e ala i le meaalofa lemafaamatalaina a le Agaga Paia” (MF&F 121:26).

O folafolaga nei o le a faataunuuina moni e le Alii pe afai tatou te saunia i tatou lava.

Faaalu se taimi e mafaufau ai, manatunatu loloto, ma tatalo mo mataupu faaleagaga.8

6

O le a fesoasoani le Atua ia tatou agai i luma i le faaleagaga e taitasi le laa i le taimi.

O se vaega o lo tatou faigata a o tatou taumafai ia maua le faaleagaga o le lagona lea faapea e tele naua mea e fai e afua ai ona tatou le faia. O le atoatoa o se mea lea o loo tu mai i luma mo i tatou taitoatasi; peitai e mafai ona tatou atinaeina o tatou malosiaga, amata i le mea o tatou i ai, ma saili mo le fiafia lea e mafai ona maua i le tulimatai o mea a le Atua. E ao ina tatou manatua le apoapoaiga a le Alii:

“O le mea lea aua le faavaivai i le faia o mea lelei ona o loo oulua faataatiaina le faavae o se galuega tele. Ma o mea iti e tutupu mai ai mea tetele.

“Faauta, e manaomia e le Alii le loto ma le mafaufau malie; ma o e e loto malilie ma usiusitai o le a ’ai le lelei o le laueleeleo Siona i aso nei e gata ai.” (MF&F 64:33–34.)

O se mea e faamalosiauina ai pea lava au ona sa fetalai mai le Alii, “o e e loto malilie ma usiusitai o le a ’ai le lelei o le laueleele o Siona i aso nei e gata ai.” E mafai e i tatou uma ona lotomalilie ma usiusitai. Afai ua fai mai le Alii o e atoatoa o le a ’aia le lelei o le laueleele o Siona i nei aso e gata ai, ou te manatu la o le a i ai nisi o i tatou o le a lotovaivai ma fiu. …

O le nofoaga e amata ai o iinei. O le taimi e amata ai o nei. O le umi o la tatou laa e ao ona tasi le laa i le taimi. O le Atua, o le na “mamanuina lo tatou fiafia” o le a taitaiina i tatou e faapei o tamaiti, ma o le a ala i lena faiga ona tatou oo atu i le atoatoa.

E leai se tasi o i tatou ua ausia le atoatoa po o le tulaga aupito maualuga o le tuputupu ae faaleagaga lea e mafai i le olaga nei. E mafai e tagata uma ma e tatau ona alualu i luma faaleagaga. O le talalelei a Iesu Keriso o le fuafuaga paia lea mo lena tuputupu ae faaleagaga e faavavau. E le na o se tuutuuga o mataupu faavae. E le na o se faatulagaga lelei o le vafealoai. E le na o ni mafaufauga lelei e uiga i le faaleleia o le tagata lava ia ma le naunautaiga. O le talalelei o le mana laveai lea o Iesu Keriso faatasi ai ma lana perisitua ma le faafailelega ma le Agaga Paia. Faatasi ai male faatuatua i le Alii o Iesu Keriso male usiusitai i lana talalelei, ma se laa e taitasi i le taimi a o tatou agai i luma, ole atu mo le malosi, faaleleia atili o o tatou uiga faaalia ma o tatou naunauga, o le a tatou faamanuiaina ai i le lafu a le Leoleo Mamoe Lelei. O le a manaomia ai le lotopulea ma le aotauina ma taumafaiga ma le malosi. Peitai pei ona fai mai le Aposetolo o Paulo, “Ou te mafaia mea uma lava i le faamalosi mai o Keriso ia te au.” (Filipi 4:13.)

Na tuuina mai i se faaaliga i onaponei le folafolaga lenei: “Ia tuu lou faalagolago i le Agaga lena lea na te taitai ia fai mea lelei—ioe, ia fai mea sao, ia savali ma le lotomaualalo, ia faamasino ma le amiotonu, ma o lo’u Agaga lea.

“E moni, e moni, Ou te fai atu ia te oe, o le a Ou faaali atu ia te oe ‘ai lo’u Agaga, lea o le a faatumulia ai lou agaga i le olioli;

“Ma ona e iloa ai lea, pe o le a e iloa i lenei mea, i le faatuatua i le talitonu mai ia te au o le a e mauaina, mea uma o soo se mea e te manao mai ai ia te au ua faatau i mea o le amiotonu.” (MF&F 11:12–14.)9

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • A uma ona faitau le vaega 1, mafaufau i taimi sa e manaomia ai le fesoasoani faalelagi. O faapefea ona faamanuiaina lou olaga i le folafolaga o le fesoasoani faalelagi i taimi e manaomia ai?

  • I le vaega 2, o le a se mea ua mafai ona tatou aoao mai le faataitaiga a Iosefa Samita e fesoasoani ai ia i tatou pe a tatou feagai ma le fememeai? E mafai faapefea ona tatou atinae se gauai sili atu faaleagaga e pei o Iosefa?

  • Mafaufau i aoaoga a Peresitene Hunter i le ala tatou te maua ai le malamalama faaleaagga (tagai vaega e 3). E mafai faapefea ona faateleina lo tatou manao ma le tomai e maua ai le malamalama faaleagaga? O a ni nai auala ua fesoasoani ai lena malamalama faaleagaga ia te oe?

  • O a ni tulaga matautia o le vaai atu i le Atua “o se fai lipea po o se ofisa tautua e fesoasoani ai ia te i tatou na o taimi o faalavelave faafuasei”? (Tagai vaega 4) O faapefea ona avea le tatalo ma faamanuiaga ia te oe?

  • I le vaega e 5, o loo aoao mai ai e Peresitene Hunter le ala tatou te atinaeina ai faaleagaga. Aisea e tatau ai ona i ai se taumafaiga e atinae ai le malosi faaleagaga? O a ni nea ua mafai ona tatou aoao mai mau na sii mai e Peresitene Hunter i le vaega lenei?

  • Iloilo aoaoga a Peresitene Hunter i le vaega e 6 e uiga i le tuputupu ae faaleagaga. O faapefea ona avea le tuputupu ae faaleagaga o se faagasologa o lea laa ma lea laa mo oe? E mafai faapefea ona fesoasoani aoaoga a Peresitene Hunter i le vaega lea, ia te oe pe afai e te lagona e te le o atiina ae lou tuputupu ae faaleagaga?

Mau Fesootai

Salamo 25:5; Faataoto 3:6; 2 Nifae 32:8–9; Alema 5:46; 34:17–27; 37:36–37; MF&F 8:2–3; 88:63; 112:10; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:13–17

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

Valaaulia tagata o le vasega e sue le mataupu, ma vaai fuaiupu po o parakalafa e taua ia te i latou. Fai iai e faasoa mai nei fuaiupu poo parakalafa ma faamatala pe aisea e anoa ai.

Faamatalaga

  1. I le Kellene Ricks, “Friend to Friend: Mai se faatalanoaga ma Howard W. Hunter, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua,” Friend, Aper. 1990, 6.

  2. The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams (1997), 39–40.

  3. “Faamanuiaina mai Luga,” Liahona, Ian. 1989, 62, 64.

  4. “Faamanuiaina mai Luga,” 62-64.

  5. “O le Taimi o le Konafesi,” Liahona, Ian., 1982, 18.

  6. “Ia Paia Lou Suafa,” Liahona, Mati. 1978, 82.

  7. “Atinaega Faaleagaga,” Liahona, Oke 1979, 25.

  8. The Teachings of Howard W. Hunter, 36–37.

  9. “Developing Spirituality,” 25–26.